Halil Lagumdžija: I meni i većini je cilj odstraniti one koji kvare ugled pravosuđa

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH svjedočio je danas pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma PSBiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu BiH. On je u uvodnom izlaganju podsjetio da je na čelu VSTV-a tek oko tri mjeseca i da je saglasan s dosadašnjim ocjenama o stanju u pravosuđu koje su u svojim izvještajima iznosili britanska sutkinja Joanna Korner, Reinhard Priebe, nezavisni pravni stručnjak Evropske unije, kao i OSCE.

Piše: Semira DEGIRMENDŽIĆ

– Oni su detektovali stanje pravosuđa, našli su da nije sjajno i da nije na potrebnom nivou. Upoznao sam se sa svim izvještajima koji se prvenstveno odnose na krivično sudovanje, organizovani kriminal i korupciju visokog nivoa, te procesuiranje ratnih zločina. Ti izvještaja su rekli gdje su najslabije karike u ove dvije vrste postupka i složio bih se najvećim dijelom konstatacija iz tih izvještaja – kazao je Lagumdžija.

SUDIJA BEZ DANA ISKUSTVA

Mirjana Marinković-Lepić (NS), članica Komisije pitala je predsjednika VSTV-a Halila Lagumdžiju da pojasni medijske navode o tome, kako se moglo desiti da u Apelacioni sud Brčko distrikta bude imenovan kao dodatni sudija Vuk Lučić, iako nije imao prethodnog sudijskog iskustva i koji će uprkos tome učestvovati u Radnoj grupi za izradu Zakona o VSTV-u. Marinković-Lepić je ovo imenovanje ocijenila velikim razočarenjem jer je kako je kazala “očekivala da će se odlaskom Milana Tegeltije s čela VSTV-a nešto promijeniti”.

Lagumdžija je pojasnio da Lučić jeste kandidat bez sudijskog iskustva, ali da je bio jedini koji je prošao sve testove i prag za sud drugog stepena. Naveo je i da je postojalo razmišljanje da se upravo zbog činjenice da je Lučić bez sudijskog iskustva, iako je kako je rekao bio stručni saradnik s pravosudnim ispitom u mnogim institucijama, niko ne imenuje na tu poziciju.

– Međutim, dobili smo informaciju od predsjednika Suda da će taj sud u tom slučaju biti pred kolapsom, jer su mnogi pred odlaskom u penziju, neki na bolovanju i onda smo da Sud ne bi bio u blokadi donijeli odluku da taj kandidat ipak bude imenovan za sudiju Apelacionog suda u Brčkom – kazao je Lagumdžija, pojasnivši da nije bilo zakonskih smetnji za takvu odluku, ali da je njegov stav da se imenovanje kandidata u drugostepeni sud bez iskustva u prvostepenim sudovima vrši samo u iznimnim situacijama poput ove u Brčkom.

Branislav Borenović (PDP) član Komisije pitao je Lagumdžiju , šta će VSTV poduzeti u vezi nekorištenja TCMS-a, elektronskog sistema za dodjelu predmeta tužiocima u Tužilaštvu BiH, koje je jedina pravosudna institucija u kojoj glavni tužitelj dodjeljuje predmete, umjesto da se za to koristi zakonom predviđeni mehanizam.

Borenović je podsjetio da je on prošle godine u maju podnio krivičnu prijavu zbog nezakonitog prisluškivanja protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, te da iako je dao i izjavu u tom predmetu do danas se ništa nije desilo, zbog čega Borenović izražava sumnju da sve to ima veze i s tim što predmete tužiocima dodjeljuje glavna tužiteljica Tužilaštva BiH.

Lagumdžija je naglasio da je TCMS prije svega uspostavljen da se spriječi proizvoljnost kod dodjele određenih predmeta tužiocima.

– U javnosti se sve više govori da postoje predmeti koji nisu u sistemu, da nisu u radu, da su u ladicima i mislim da je takva jedna pojava nedopustiva. Moramo istražiti takve slučajeve. Bio sam u jednom od prvih sudova gdje je uveden CMS i smatram da je dobar za sprečavanje zloupotreba. Ured disciplinskog tužioca je detektovao neprimjenu CMS-a u Tužilaštvu BiH i protiv glavne tužiteljice je pokrenut disciplinski postupak. Ne mogu komentirati kakav će ishod biti, dostavljena je tužba na odgovor, očekuje se odgovor – kazao je Lagumdžija.

On je članove Istražne komisije upoznao i s tim da je prije mjesec dana formirao nove disciplinske komisije, te da su sastavi tih komisija pohranjeni u sistem VSTV-a, te da će komisije u postupcima koji budu otvarani biti birane elektronskim putem.

Borenovića je zanimalo i da li je predsjedniku VSTV-a poznato da predsjednik nekog suda predmet koji je CMS sistem dodijelio nekom sudiji, može taj predmet dodijeliti nekom drugom, trećem ili četvrtom, odnosno onom sudiji koji je podoban za takav predmet.

Lagumdžija je kazao da je čuo da postoji takva praksa, ali da je ona zakonski dozvoljena samo u iznimnim situacijama.

– Dozvoljeno je samo ako postoje razlozi za presignaciju, kao što je nespojivost u nekom predmetu. Na Sudu BiH o tome se odlučivalo na opštoj sjednici i samo ukoliko postoje razlozi za to da se predmet može dati drugom sudiji. Čuo sam da za neke slučajeve zloupotreba i ukoliko se to radi smatram da to nije samo za disciplinski, nego za krivični postupak. Ko zloupotrebljava CMS , moj je stav da taj bez ikakve dileme treba ostati bez posla – istakao je Lagumdžija.

BORBA IZMEĐU DOBRA I ZLA

Na pitanje Borenovića, da li zna da li će izjave i pritužbe sudije iz Brčko distrikta Nedeljka Tabakovića koji je također ranije svjedočio pred Komisijom proizvesti “neku vrstu logičnih odluka”, te da li se kako je naveo Borenović “između vječne borbe između dobrog i lošeg koja je prisutna i u pravosuđu” može očekivati da se pravosuđe očisti od korova, Lagumdžija je kazao da se sve pritužbe upućuju Uredu disciplinskog tužioca.

– I to je odjel koji se treba inicijalno s tim baviti, oni trebaju utvrditi da li u tim radnjama ima anomalija i zloupotreba. Za ova tri mjeseca ja sam od UDT-a inicijalno tražio par informacija, ne želim da se misli da na bilo koji način želim uticati na njihov radi i njihovu nezavisnost. Samo sam rekao, vodite računa i pred disciplinsku komisiju idite s argumentima, provedite temeljitu istragu i sve u skladu sa zakonom i kad imate argumentaciju idite pred disciplinsku komisiju – rekao je predsjednik VSTV-a.

Zukan Helez (SDP), član Komisije pitao je kako je moguće da se na rukovodeće funkcije u pravosudnim institucijama biraju uzastopno i na više mandata osobe koje imaju loše rezultate rada, te da li se u tom smislu može nešto promijeniti.

Lagumdžija je kazao da su u VSTV-u detektovali i taj problem, te je podsjetio da je raniji zakon predviđao ograničenje imenovanja na dva mandata, dok sadašnji ne precizira ograničenja takve vrste. Također, kazao je da je VSTV prilikom posljednjih nekoliko imenovanja u više navrata odbio dati mandate predsjednicima sudova koji iza sebe već imaju više mandata, ali ukoliko je bilo još kandidata.

– A, u jednom slučaju gdje nije bilo drugih kandidata odbili smo, rekli smo idemo u novi konkurs jer je taj predsjednik suda imao teži disciplinski prekršaj. Taj predsjednik kome smo odbili dati drugi mandat je preminuo – kazao je Lagumdžija.

ZAKONI NE VAŽE ZA KRUPNE RIBE

Predsjednik VSTV-a ukazao je i na to da ima slučajeva kada se sudije nekih sudova ustručavaju prijaviti na konkurse za predsjednika suda, ukoliko se na isti konkurs prijavio aktuelni predsjednik.

– Treba ohrabrivati sudije da se prijavljuju. Imamo inicijalne informacije o kojima se šapuće da sudije i ne smiju da se prijave, navodno postoji percepcija da postojeći imaju dobar prolaz u VSTV-u i da će oni biti predmetom terora. I takva priča provijava, niko mi nije konkretno rekao, ali čujem takve priče i malo ljudi se prijavljuje – istakao je Lagumdžija.

Helez je pitao i kako predsjednik VSTV-a tumači to da velike afere i ubistva poput onog Dženana Memića, Davida Dragičevića, Joze Leutara, ubistva policajaca u Sarajevu, te afera “Pandora” nikada nisu dobile sudski epilog i da vlada dojam da zakoni važe samo za “malog čovjeka”, a ne i za “krupne ribe”. Lagumdžija je kazao da i on sam dijeli takvo mišljenje kada su u pitanju neki od navedenih predmeta.

– Postoji ta percepcija javnosti i to je i detektovano. I ja dijelim to mišljenje, po pitanju ovih predmeta koji nikad nisu došli pred sudove. Razlog tome može biti neadekvatan rad agencija za sprovođenje zakona i tužilaštva koje bi trebalo zavesti taj predmet i rukovoditi istragom. Ono što nije pred sudom to je do agencija za provođenje zakona i tužilaštva koji nisu uspjeli dokazati krivično djelo. Predmet “Pandora” je u završnoj fazi, najkasnije početkom juna bit će objavljena presuda u ovom slučaju – rekao je predsjednik VSTV-a.

Lagumdžija je kazao da ne isključuje i mogućnost korumpiranih sudija, međutim, ocijenio je da je “kod sudova malo teže napraviti štelu” jer “imate vijeće od troje sudija, napravite zloupotrebu, morate dvoje sudija podmititi, a ako imate dobrog tužioca, to će pasti na drugostepenom sudu, može biti teorija zavjera da kupi dvoje sudija”.

Damir Arnaut (NS), predsjedavajući Istražne komisije u ovom dijelu rasprave konstatirao je da se na sjednicama ove komisije moglo čuti i to da se naročito u politički bitnim predmetima manipulira s CMS-om na način da se iz sistema isključe ostale sudije, a ostave podobne, te da Komisija zbog toga i insistira na transparentnosti i potpunoj zakonitosti primjene CMS-a.

“MIRNA BOSNA”

Član Komisije Zukan Helez se osvrnuo i na činjenicu da u BiH postoje političari koji svojim izjavama o otcjepljenju i ratu drže zemlju u stalnoj psihozi, te je podsjetio na to kako je svojevremeno Španija riješila taj problem kada je jedan od čelnika Katalonije pozivao na otcjepljenje, zbog čega je morao pobjeći iz zemlje i kada je za njim raspisana potjernica. Heleza je zanimalo može li se u BiH primijeniti član 157. Krivičnog zakona BiH čime bi kako je kazao bila “mirna Bosna”. Lagumdžija je kazao da pri davanju ovog odgovora mora izbjeći političke konotacije.

– To je do tužilaca, još iz rimskog prava važi maksima bez tužioca nema suda. Ja koliko znam nema optužnica ni za jedan postupak koji se odnosi na ovo o čemu Vi govorite. Nije mi poznato ni da se rade istrage, ni da se nešto na radi na nivou pravosuđu o temi o kojoj govorite, svjestan sam težine tematike ali to je van djelokruga VSTV-a – kazao je Lagumdžija.

Predsjednik VSTV-a odgovorio je i na Helezovo pitanje da kada VSTV imenuje primjerice glavnog tužitelja Tužilaštva BiH da li se rukovodi i njegovim rezultatima rada u prethodnom periodu.

– Svakako da bi u procesu imenovanja rukovodnih radnika prva i najvažnija stvar trebali bi biti prethodni rezultati rada, to će biti ključni kriteriji da li će neko dobiti takvu poziciju ili neće – najavio je Lagumdžija.

Zlatan Begić (DF), član Komisije pitao je Lagumdžiju da li postojeći sistem pravosuđa treba doraditi ili je neophodno ići u njegovu radikalnu transformaciju. Predsjednik VSTV-a naglasio je da su u toku usaglašavanja u vezi s Reformskim programom koji je usvojio VSTV-e i uputio ga na očitovanje svim sudijama i tužiocima u BiH, a u cilju usvajanja što kvalitetnijeg dokumenta.

Kao ključne promjene koje se moraju desiti shodno i tom program, a i izmjenama Zakona o VSTV-u su one, kazao je Lagumdžija koje se odnose integritet nosilaca pravosudnih funkcija, njihove imovinske kartone, kroz koje bi bile praćene promjene u smislu povećanja imovine i podložnosti eventualnoj korupciji. U tom smislu, naglasio je on, posebno je važno formiranje Odjela za integritet, što je Lagumdžija ocijenio “gorućim pitanjem”. S obzirom na to da nisu usvojene izmjene Zakona o VSTV-u poduzete su određene mjere na uspostavi ovog odjela u granicama koje dopušta aktuelni zakon.

– Nekoliko ljudi radi na ustroju tog odjela i provode mjere koje su nam dozvoljene prema sadašnjim zakonskim rješenjima. U razgovorima s EU, dali smo saglasnost za eksterni monitoring gdje će Evropska komisija raditi taj eksterni monitoring. EU zahtijeva i mi podržavamo, da prije svega svega ljudi koji će biti zaposleni u tom odjelu moraju proći detaljne provjere da bi mogli raditi u tom odjelu i te provjere će biti u rangu onih koje prolaze uposleni u Pentagonu. I meni i većini zaposlenih u pravosuđu je cilj da se radi po zakonu i da se odstrane oni koji kvare ugled pravosuđa. Smatram da je mnogo onih koji rade kako treba, a oni koji ne rade u skladu sa zakonom, moraju biti odstranjeni – potcrtao je Lagumdžija.

Begić je pitao Lagumdžiju i da li mu je poznato da u administraciji pravosuđa rade ljudi koji posjeduju privatne agencije koje se bave promocijom određenih advokatskih kancelarija, te da zbog toga dolazi do nesrazmjera u angažmanu određenih advokata odbrane po službenoj dužnosti.

– Nije mi bila poznata informacija da posjeduju te agencije i ukoliko je to tačno, mislim da je to nedopustivo i da se to treba iskorijeniti, te da bi ti ljudi bezrezervno trebali ostati bez posla u pravosudnim institucijama. Ja kao dugogdišnji sudija znam za neke druge marifetluke, gdje u policijskim agencijama privedeni dođu dati izjave i da policijski službenici preporučuju advokate i da to čak radi i sudska policija u odjeljenju pritvorskih jedinica. I uzeli smo sebi u zadatak da to preveniramo koliko se može, a razmišljalo se čak i o uvođenju mini CMS–a advokata i da ih sistem određuje. Objektivno imamo tu problem jer je pitanje da li bi to bila adekvatna odbrana jer zakon daje pravo optuženom da sam izabere branioca – naveo je Lagumdžija.

Dobro imati i pogled “izvana”

Damir Arnaut (NS), predsjedavajući Komisije pitao je predsjednika VSTV-a Halila Lagumdžiju da li on smatra da li advokati trebaju biti članovi VSTV-a, naročito u kontekstu suđenja u aferi “Potkivanje”, kada jedan od advokata bivši član VSTV-a sada brani optuženog u tom predmetu, a formiranje Istražne komisije je inicirano upravo aferom “Potkivanje”. Arnaut je pitao i da li imenovanja sudija i tužioca treba odvojiti u smislu da sudije ne biraju tužioce i obrnuto.

Lagumdžija je ocijenio da on smatra da je dobro što u VSTV-u nisu samo tužioci i sudije, nego da je dobro imati i pogled “izvana”.

– Kad su advokati u pitanju smatram da treba razmisliti o tome, upravo zbog takvih slučajeva koje ste spomenuli. U VSTV-u od 15 članova imamo dva iz reda advokata, možda u tom pogledu da se imenuju profesori krivičnog prava. Mislim da vrijedi razmisliti o tome – rekao je Lagumdžija.

Predsjednik VSTV-a odgovorio je i na Arnautovo pitanje o tome da li oblast sukoba interesa treba riješiti na način da srodnik nekog nosioca pravosudne funkcije ne može biti I politički imenovana osoba, jer kako je pojasnio Arnaut, trenutno nema restrikcija da primjerice bliski srodnik nekog sudije ili tužioca bude postavljen na neku poziciju na koju ga je imenovala neka od vlada.

– Treba to pitanje precizno urediti zakonom, ja sam za to. Pa neka srodnici biraju. Neka srodnik ne bude sudija ili na političkoj funkciji – smatra Lagumdžija.

Lagumdžija nije mogao precizno odgovoriti na Arnautovo pitanje da li neki tužitelj treba dobiti odobrenje glavne tužiteljice Tužilaštva BiH da podigne određenu optužnicu.

Pojasnio je da tužioci i tužilaštva rade na principu subordinacije i da on u ovom trenutku nije siguran “da li u zakonu ima obaveza ili u praksi izvlače iz generalne odrednice da postoji subordinacije”. No, kazao je da smatra da se “u praksi ne može ići bez toga da optužnicu ne odobri glavni tužioc ili neko ko je zadužen najgrublje rečeno da cenzuriše ili pregleda.”

– Sad šta bi tu trebalo mijenjati, mislim da bi trebalo više raditi na autonomiji tužilaca. Do koje mjere ne bih se usudio komentarisati, ali ne bih neke eleboracije iznosio dok do kraja ne proučim te zakone, ali smatram da bi više trebalo poraditi na tome da tužilac ima više autonomije – smatra Lagumdžija.

Članovi Istražne komisije inače pozdravili su dolazak predsjednika VSTV-a na saslušanje pred ovu komisiju, naročito zbog toga jer je bivši čelnik Vijeća Milan Tegeltija odbijao saradnju s ovim parlamentarnim tijelom, te je čak uticao i na druge članove da se na odazovu pozivima komisije.