Hajrić za Fokus.ba: Suočeni smo sa izazovima u oblasti sigurnosti hrane

Agencija za sigurnost hrane BiH osnovana je 2006. godine. Nešto više od deset godina poslije, o stanju u ovoj oblasti za Fokus.ba govori Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

On se osvrnuo na proteklu deceniju djelovanja agencije, komentarisao je zahtjeve EU u ovoj oblasti, a govorio je i o izazovima u sigurnosti hrane u modernom vremenu.

U odnosu na period kada je agencija osnovana, prije nešto više od deset godina, kako biste ocijenili stanje u oblasti sigurnosti hrane? U kojim segmentima je ostvaren napredak i šta su najveći uspjesi?

O zatečenom stanju 2006. godine, kada je počela s radom Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, najbolje govori činjenica da su tada na snazi bili propisi o hrani od kojih su neki datirali iz 70-ih godina prošlog stoljeća, dok su u međuvremenu ti propisi u EU konstantno mijenjani, velikim dijelom zbog novih naučnih saznanja o brojnim hemijskim i biološkim rizicima porijeklom iz hrane.

Veliki broj kontaminanata veoma štetnih za zdravlje potrošača uopće nije bio prepoznat kroz tadašnje propise, što je značilo da se hrana koja je sadržavala veoma štetne kontaminante mogla nesmetano stavljati na tržište naše zemlje. Jedan od najboljih primjera je aflatoksin M1, čija upotreba u mlijeku nije bila ograničena propisima bivše SFRJ, koji su se tada primjenjivali u našoj zemlji, a poznato je da je potencijalna kancerogenost aflatoksina za ljude dokazana u brojnim epidemiološkim studijama.

Kako je riješen taj problem?

Zahvaljujući aktivnostima Agencije i drugih nadležnih organa, ograničena je maksimalno dozvoljena koncentracija ovog kontaminanta u mlijeku i brojnim drugim proizvodima, a Bosna i Hercegovina je 2012. godine prva u regiji detektirala prekoračenje maksimalno dozvoljene količine aflatoksina M1 u mlijeku. To je samo jedan od primjera koji pokazuje koliko je zapravo značajno iniciranje i izrada propisa o hrani zasnovanih na najnovijim naučnim saznanjima i standardima EU.

S kojim još problemima ste se suočavali?

Pored evidentnog rizika po zdravlje potrošača, neadekvatan regulatorni okvir predstavljao je i trgovinske barijere subjektima u poslovanju s hranom. Stoga je prioritetan zadatak Agencije u suradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, kako je i definirano Zakonom o hrani, bila izrada propisa o hrani kako bi se osigurali pravni preduvjeti za zaštitu zdravlja i interesa potrošača, kao i zaštitu interesa subjekata u poslovanju s hranom.

Danas Bosna i Hercegovina ima oko 150 propisa o hrani, koje je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo na prijedlog Agencije u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, a kojima su regulirani parametri zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane u skladu sa standardima EU. S obzirom da su propisi o hrani podložni čestim izmjenama uslijed novih naučnih saznanja, neophodno je pratiti, preuzimati i ugrađivati najnovije standarde u propise o hrani u Bosni i Hercegovini, što Agencija u kontinuitetu radi.

Paralelno s uspostavljanjem pravnog okvira, kroz međunarodne projekte Agencija je osigurala oko 2,1 miliona KM za opremanje laboratorija koje provode analize hrane i obuke laboratorijskog osoblja i nadležnih inspekcijskih organa.

Pored toga, među najznačajnije aktivnosti, svrstali bismo i povezivanje Bosne i Hercegovine s međunarodnim sistemima brzog uzbunjivanja, kao što je npr. EU RASFF, posredstvom kojeg Agencija kao kontakt tačka dobija informacije o zdravstveno neispravnim proizvodima koji su isporučeni na tržište BiH, kao i u slučajevima u kojima se utvrdi da zdravstveno neispravan proizvod potječe iz Bosne i Hercegovine. Te informacije omogućavaju nadležnim inspekcijskim organima da u veoma kratkom roku provedu povlačenje i opoziv s tržišta hrane za koju postoji informacija da je zdravstveno neispravna, čime se otklanja rizik po zdravlje potrošača.

Obzirom da je i procjena rizika u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH jedan od zadataka Agencije, izdvojili bismo i veoma uspješnu saradnju s Evropskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) uz čiju smo finansijsku podršku nedavno započeli s projektom istraživanja prehrambenih navika stanovništva Bosne i Hercegovine u skladu s EU MENU metodologijom. Podaci o prehrambenim navikama stanovništva i konzumaciji hrane su veoma značajni za procjenu izloženosti potrošača rizicima porijeklom iz hrane. Omogućavaju precizniju procjenu izloženosti i pomažu upraviteljima rizika pri donošenju adekvatnih odluka o sigurnosti hrane kojima se primarno štiti zdravlje potrošača.

Šta je ono na čemu se još uvijek mora raditi kako bi se poboljšala sigurnost hrane i kako bi se taj segment doveo na EU nivo?

U najkraćem, u Bosni i Hercegovini je potrebno dodatno uskladiti sisteme službenih veterinarskih i fitosanitarnih kontrola sa evropskim standardima, te nadograditi administrativne kapacitete, naročito inspekcijske službe i laboratorije. To su ujedno i preporuke Evropske komisije i Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine će, u skladu sa svojim nadležnostima, davati aktivan doprinos realizaciji navedenih ciljeva i preporuka.

U ovom trenutku koji su najveći rizici u BiH i svijetu kada je riječ o sigurnosti hrane?

Sigurnost hrane je oblast koja se veoma dinamično razvija, što je direktno povezano s razvojem nauke, kao i razvojem i primjenom novih tehnologija u prehrambenoj industriji. Promjene prehrambenih navika, dug put proizvoda do krajnjeg potrošača, te upotreba fitofarmaceutskih sredstava i veterinarskih lijekova u direktnoj su vezi s rizicima po zdravlje potrošača.

Pojava novih potencijalnih rizika, kao što su npr. morski biotoksini i predviđanja o povećavanju rizika od pojave mikotoksina u hrani, a oboje je posljedica klimatskih promjena, kao i povećana stopa antimikrobne rezistencije najveći su aktualni izazovi pred kojima se nalaze sistemi sigurnosti u Evropi i svijetu.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, smatramo da je potrebno kontinuirano raditi na unapređenju sistema sigurnosti hrane, i u to moraju biti aktivno uključeni nadležni organi na svim nivoima uprave u Bosni i Hercegovini, akademska zajednica, subjekti u poslovanju s hranom i sami potrošači.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine će i dalje nastojati biti predvodnik pozitivnih promjena i trendova u našoj zemlji, što je zajednički interes svih u Bosni i Hercegovini, počevši od potrošača koji zahtjevaju visok stepen sigurnosti hrane, pa do subjekata u poslovanju s hranom čiji je interes da imaju jednake uvjete za poslovanje kao i njihovi konkurenti u zemljama EU.