Hadžić: Financijsko ulaganje jedini način za rješenje problema vodosnabdijevanja

Preduzeće “Vodovod i kanalizacija” (VIK) Sarajevo ima staru i dotrajalu opremu u koju se godinama nije ulagalo, a sadašnji menadžment upozorava da bi, ako se ubrzo nešto ne promijeni, situacija mogla eskalirati. Istovremeno potraživanja tog preduzeća su visoka, a najviše se odnose na objekte kolektivnog stanovanja.

Direktor preduzeća VIK Nezir Hadžić kazao je Feni da su, usprkos svih poteškoća, odlučni normalizirati i stabilizirati vodosnabdijevanje građana u što kraćem roku na čemu već predano rade.

Po njegovim riječima to preduzeće trenutno brine o 1.200 km vodovodne mreže, 63 rezervoara, 254 pumpe koje je stalno potrebno održavati, a bilježi i više od 70 posto gubitaka u vodovodnoj mreži.

Problem tom preduzeću predstavlja i oko 20.000 bespravnih potrošača. Radi se o potrošačima koji su, uslijed širenja grada, samoinicijativno razvodili mrežu a pritom nisu vodili računa o profilu cijevi i promjeni pritiska vode. VIK, kako je kazao direktor, ne zna kuda idu te cijevi, te stoga ne može niti gazdovati time.

– Zatekli smo i više od pet miliona KM duga za električnu energiju, kapaciteti su nam narušeni u pogledu rezervoara. Ipak najporaznija je činjenica da nam je u akumulacijskim prostorima dovod vode manji nego su to potrebe građana što je razlog za redukciju – kazao je.

Ističe da je značajno uvećan broj opravljenih kvarova, a precizira da je novi menadžment zatekao pet ekipa zaduženih za opravku kvarova na terenu. Sad ih je deset, uz jednu koja je zadužena za isključenja.

– Broj popravljenih kvarova u 2014. godini (prošli mandat) bio je 2.418 na godišnjem nivou. U 2015. povećan je na 2.853, a 2016. smo završili s 3.055 opravljenih kvarova – kaže.

Po osnovi otkrivanja nelegalnih priključaka i manipulacije na vodovodnoj mreži ekipa VIK-a isključila je 405 korisnika u prošloj godini i naplatila 364.000 KM. U istom periodu urađena je i kontrola oko tri hiljade potrošača, a to rade po anonimnoj prijavi ili eventualno po računima ako uoče oscilacije.

Istaknuo je i to da je za oko tri i po posto povećan stepen naplate putem mehanizma isključenja, u odnosu na period ranije uprave preduzeća. Argumentirao je to podatkom da je 2014. završena s oko 42 miliona KM naplaćenih potraživanja, 2015. s 43 miliona KM, a prošlu godinu su završili s naplatom oko 44 miliona KM.

Direktor upozorava da su potraživanja tog preduzeća visoka, iznose oko 64 miliona KM, a najviše se odnose na objekte kolektivnog stanovanja (oko 40 miliona KM).

– Za objekte kolektivnog stanovanja nemamo mehanizme isključenja. Ta potraživanja možemo naplatiti samo putem suda, ali su ti procesi spori i dolaze na naplatu nakon nekoliko godina što nama ne ide u korist – priča on.

Hadžić kaže da je ukupno rekonstruirano 8,3 kilometra vodovodne mreže što je tek oko jedan posto, a godišnje je potrebno minimalno dva posto ulaganja za održavanje.

– Potrebno nam je mnogo novca da bismo ovaj sistem doveli u red. Postigli smo postepenu stabilizaciju vodosnabdijevanja u centralnom dijelu grada (Skenderija), koju smatramo najtežom. Redukcija u tom dijelu nije bila pohvalna, posebno zbog turista koji posjećuju naš grad. To je riješeno nakon mnogo godina – kazao je.

Među značajne rezultate u sanaciji vodovodne mreže ubraja i područje Dobrinje i lokalitet Obala Kulina bana gdje najavljuje uskoro ukidanje redukcije vode.

VIK bilježi ukupan mjesečni priliv od tri i po do četiri miliona KM, a nakon što podmire obaveze preostali novac troše za nabavku materijala za rad.

Vjeruje u novac iz EBRD-a koji bi pomogao da VIK napravi određeni iskorak, ali nije pretjerani optimist s obzirom na to da je već nastala 2017. a tog novca još nema.

– Međutim, uz sve procedure koje EBRD zahtijeva, ne vjerujem da će taj novac biti operativan prije septembra što nama otežava realizaciju planova jer se tada završava i građevinska sezona. Mi smo spremni, ali novca nema – naglasio je direktor.

Hadžić ističe da VIK redovno vrši otkup vode jer nemaju dovoljne količine koje bi zadovoljile potrebe stanovništva. Sistem VIK-a gazdovao je, u periodu prije rata u BiH, i nad jahorinskim vrelima i nad izvorištem Tilava.

– KJP Pale nam redovno ispostavlja fakturu na ime vode koju mi povlačimo iz tog sistema (90.000 KM mjesečno). Imamo i izvorište Peračko vrelo iz kojeg snabdijevamo vodom 90 posto potrošača u općini Vogošća, gornjih dijelova Novog Sarajeva i Trnova (60.000KM) – precizira.

Među aktivnostima koje planiraju uraditi radi boljeg snabdijevanja stanovništva vodom navodi i proširivanje akumulacijskih prostora. Obrazlaže to podatkom o značajnom povećanju broja vodomjera u sistemu (od 2000. 55.000 novih vodomjera), a novih količina vode nema.

Statistika pokazuje da je trend zapošljavanja u VIK-u u konstantnom padu – 2007. bila su 1.053 djelatnika, 2014., 908, a trenutno radi 889 djelatnika.