Hadžiabdić: Modernizacija izbornog procesa nije moguća za naredne izbore

Modernizacijom i digitalizacijom moguće je unaprijediti izborni proces u Bosni i Hercegovini i krajnje je vrijeme da se to i učini, rečeno je na okruglom stolu „Digitalizacija izbornog procesa u Bosni i Hercegovini“ održanom u Mostaru.

Na okruglom stolu sagledane su i mogućnosti domaće ITK industrije u pogledu implementacije najnovijih tehnoloških rješenja primjenjivih u izborima u svijetu i kod nas.

Organizator serije okruglih stolova, koji su do sada održani u Sarajevu i Banjoj Luci, je Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH, u saradnji sa Centralnom izbornom komisijom BiH i Ministarstvom prometa i komunikacija BiH.

Predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić kazala je u izjavi za novinare kako okrugli stolovi zapravo promoviraju nove tehnologije u izbornom procesu.

Kao uvod u ove aktivnosti, kazala je, poslužit će brošura pod naslovom “Nove tehnologije u izbornom procesu – izazovi i mogućnosti primjene u Bosni i Hercegovini” koja daje ne samo retrospektivu toga šta je urađeno u BiH u smislu osavremenjavanja izbornog sistema, nego pruža i uvid u trenutne mogućnosti koje postoje u svijetu.

– Modernizacija izbornog procesa u BiH počela je negdje 2010. godine kada smo počeli raditi na jedinstvenom informacionom izbornom sistemu i taj proces je zapravo kulminirao elektronskom dostavom rezultata sa nivoa općinskih izbornih komisija ali ne i sa nivoa biračkih mjesta – ocijenila je Hadžiabdić.

Dodala je da postoji mnogo načina i alternativa kako modernizirati izborni proces, a da li će to ići brzo zavisi od ljudskih i finansijskih kapaciteta BiH.

Hadžiabdić smatra da ljudske kapacitete imamo te da problem mogu biti finansijski kapaciteti, ali da postoji dobra volja Centralne izborne komisije BiH da se predstave mogućnosti.

– Mislimo da je vrijeme da se ide ako ništa na elektronsku registraciju birača van BiH i registraciju političkih subjekata te na elektronsku identifikaciju birača u zemlji na biračkom mjestu – kazala je Hadžiabdić.

Po njenim riječima, to bi pomoglo da proces bude efikasniji, transparentniji i da bude manje manipulacija.

Naglasila je kako su svi nezadovoljni radom biračkih odbora, da ima mnogo sumnji u njihov način rada i da je ovo pokušaj da Centralna izborna komisija bh. javnosti i političarima predstavi šta je trend u svijetu i šta se zapravo može učiniti da se taj proces unaprijedi.

– Mi trenutno u zakonu, u našoj legislativi nemamo ni zakonsku mogućnost da radimo na ovaj način jer se sve svodi na papir i olovku. Bio bi veliki uspjeh kada bi se u sljedećim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH bar dala mogućnost da se uvede malo elektronike, i kod registracije i kod glasanja – ocijenila je Hadžiabdić.

Kazala je kako se tako veliki korak neće moći ostvariti za naredne izbore.

– Ovo je priča za neke buduće izbore ali pokušaj da se o tome govori i pokušaj da se te mogućnosti razmatraju sigurno bi pomogli da imamo manje kritika na izbore – zaključila je Hadžiabdić.

Istakla je kako, ipak, treba biti oprezan kada je u pitanju uvođenje novih tehnologija.

– Uvođenje novih tehnologija treba najprije testirati, treba postojati zakonski okvir, trebate imati sredstva, educirati birače, provesti testiranje i, što je najvažnije, osigurati sigurnost da sistem ne bi bio izmanipuliran – ocijenila je Hadžiabdić.

Predsjednik IKT asocijacije VTK BiH Brano Vujičić smatra da IKT industrija u BiH ima potencijal da izvede projekt digitalizacije izbornog procesa u cijelosti.

Podsjetio je da kompanije u BiH koje se bave produkcijom softvera prave svoj kod koji se koristi u najvećim IT kompanijama u svijetu.

– Ako znamo napraviti kvalitetan kod za takve kompanije mislim da možemo napraviti kvalitetan softver i za potrebe CIK-a BiH – ocijenio je Vujičić.

Dodao je kako je domaća industrija već imala uspjeha u radu za vladine institucije u BiH, a jedan od najkrupnijih projekata, koji se radio u više faza i koji je uspješno izveden, je izrada softvera za CIPS.

– Spremni smo već odavno za takav projekt – poručio je Vujičić i dodao kako sve ostalo, od zakonske regulative pa do finansija i političke volje, ne zavisi od njih.