Ima li nade za najsiromašniju zemlju u Evropi?

Britanski list Guardian je analizirao situaciju u BiH uoči izbora koji će se održati 7. oktobra. Kako navode, u kompleksnoj situaciji nastaloj u još kompleksnijem političkom sistemu, frustracije među građanima su više nego vidljive.

Mnogi građani na ulicama Sarajeva su im se požalili na neuspjeh bosansko-hercegovačkih multi-etničkih stranaka lijeve orijentacije te su optužili stranke na vlasti da dižu tenzije i zapošljavaju clanove vlastitih stranaka u državne kompanije.

Novinar Andrew MacDowall je boravio u Sarajevu gdje je razgovarao sa građanima. Njegovi sagovornici su istakli u koliko očajnoj situaciji se država nalazi, a prema njegovim predviđanjima nacionalne stranke ponovo imaju najveću šansu za pobjedu.

“Iščezava nada da će promjena doći u jednu od najsiromašnijih evropskih država. Prosječna mjesečna plata je tek nešto iznad 400 eura, dok je nezaposlenost na više od 20 posto, a preko 45 posto među mladima. Sumorna ekonomska situacija je glavni faktor odlaska ljudi iz zemlje.

Međutim, politička frustracija je jednako značajna. Ljudi koji šetaju ulicama Grbavice, naselja srednje klase koje je u ratu bilo na liniji razgraničenja, pokazuju bespomoćnost i oplakuju neuspjeh bosanskih ljevičara i multietničkih stranaka. Vodeće stranke su optužene za podizanje tenzija, dok pune državne firme i javnu administraciju svojim simpatizerima”, piše ovaj list. |

Prema riječima Adila Osmanovića, državnog ministra Civilnih poslova, trenutna vlada je povećala ekonomski rast države te stvorila skoro 21.500 radnih mjesta u protekloj godini. Tu je takođe i napredak procesu podnošenja zahtjeva za članstvo u EU.

MacDowall je naišao i na neke simpatizere SDA iz koje dolazi i sam Osmanović, koji i nisu baš zadovoljni stanjem u državi.

Komentarišući kompleksno državno uređenje BiH te jednako kompleksan izborni sistem, Adil Osmanović kaže da je ta složenost državnog aparata upravo cijena koju BiH plaća za mir.

Pokušaji da se promijeni status quo su propali uprkos podršci međunarodne zajednice. Političke reforme koje su uslijedile u obliku Reformske agende su takođe ponudile slabije rezultate od očekivanih. Neimenovani međunarodni diplomata je čak prokomentarisao pokušaje EU da se uhvati u koštac sa situacijomu BiH kao “krajnje besmislenim”.

U međuvremenu, Guardian piše da raste zabrinutost zbog ruskog uticaja u entitetu Republika Srpska. Navode da se predsjednik RS Milorad Dodik susreo sa predsjednikom Rusije 30. septembra u namjeri da dobije podršku Vladimira Putina uoči izbora.

Uprkos tome, Guardian piše da su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i Vlada RS optužili zapadne zemlje za miješanje u izborni proces u BiH. Slične tvrdnje iznose se i u susjednoj Hrvatskoj.

List kaže i da se mnogi Hrvati u BiH osjećaju diskriminisanim u odnosu na Srbe, koji imaju vlastiti entitet, dok Hrvati moraju da dijele Federaciju BiH sa Bošnjacima koji su u poziciji da taktički izaberu i člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda.

Zbog toga je lider bosanskih hrvata, Dragan Čović lobirao da se oformi treći entitet koji bi, po njegovim riječima, omogućio jednakopravnost Hrvata u BiH.

S druge strane, mnogi u BiH smatraju da bi to bio uvod u raspad BiH, a ti strahovi su pojačani najavama moguće razmjene teritorija između Srbije i Kosova, što bi, po mnogima, stvorio opasan presedan koji bi se mogao reflektovati i na BiH, odnosno entitet RS.

Novinar Guardina je boravio i u Istočnom Sarajevu gdje je razgovarao sa mladom nezaposlenom ženom Željanom Vasković. Iako je skeptična prema aktuelnoj vlasti, ona se zalaže za secesionizam:

“Definitivno mislim da je podjela dobra ideja zato što stvari nisu iste nakon rata. Čak je i omladina podijeljena. Ljudi naivno misle da će glasanje promijeniti stvari, ali političari samo znaju kako krasti”, kazala je Željana.