Guardian: Bivša Jugoslavija će biti prva prava glavobolja za Donalda Trumpa
Prva prava glavobolja koju bi američki predsjednik Donald Trump mogao imati zbog vanjske politike neće biti ni Kina ni Bliski istok, već haos u zemljama bivše Jugoslavije, predviđa britanski Guardian.
Ugledni dnevnik ističe kako su etničke tenzije ponovno u porastu, od Bosne i Hercegovine, preko Crne Gore i Srbije, do Kosova i Makedonije.
Srbi su, piše, bili oduševljeni Trumpovom pobjedom, ako ni iz kojeg drugog razloga onda jer je pobijedio suprugu njihovog najvećeg neprijatelja Billa Clintona, koji je poveo NATO-ovu kampanju bombardiranja srpskih snaga u Bosni i na Kosovu.
No, tenzije su u porastu – prošli mjesec voz s natpisom “Kosovo je Srbija” na više jezika zaustavljen je prije nego što je stigao u Kosovsku Mitrovicu. Hrvatska i Albanija zatražile su od NATO pakta reviziju svoje mirovne misije na Kosovu, dok je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio kako će i on i njegovi sinovi uzeti oružje u ruke ako Srbi na Kosovu budu ugroženi.
U Bosni i Hercegovini, podijeljenoj na dvije federalne jedinice – srpsku i bošnjačko-hrvatsku – ratne rane nikad nisu zacijelile. Republika Srpska redovno prijeti referendumom o nezavisnosti, dok bosanski Srbi prijete bojkotom državnih institucija zbog žalbe na presudu Međunarodnog suda pravde koja je oslobodila Srbiju od krivnje za genocid.
Crna Gora je prošle godine doživjela veliko političko komešanje nakon tvrdnji vladajućih kako su ruske obavještajne agencije pokušale orkestrirati puč.
Makedonija se u međuvremenu muči s uspostavom nove vlade, nakon poduže političke krize u kojoj etnički Albanci gube strpljenje.
Makedonija je završila u zapadnim medijima i nakon što je kongresnik blizak Trumpu predložio da se tu zemlju rastavi i razdijeli među susjedima.
– Makedonija nije država. Žao mi je, nije država, rekao je Dana Rohrbacher, predsjednik Odbora za vanjske poslove američkog Kongresa.
Albanski borac za ljudska prava i član radikalne stranke Vetëvendosje Belgzim Kamberi tvrdi kako je situacija katastrofalna.
– Gotovo dva desetljeća nakon rata, ovo nije mir. Albansko i srpsko pitanje nije zatvoreno na Balkanu – to su Izrael i Palestina u Evropi, rekao je.
Na sjeveru Kosova, na ulicama su izvješene srpske zastave, službena valuta je srpski dinar, srpske državne kompanije pružaju komunalne usluge, a na ulicama se govori srpski. Automobili voze bez tablica – oni sa službenim kosovskim tablicama uklanjaju ih čim dođu na sjever. S druge strane, u južnoj Mitrovici, na drugoj strani rijeke Ibar, je gotovo potpuno albanska, i ima odvojenu administraciju.
Čelnica administrativnog ureda sjeverne Mitrovice Adrijana Hodžić kaže kako ne vjeruje da tenzije imaju ikakve veze s običnim građanima.
– Na sjeveru Kosova još uvijek postoji nada da ćemo se osloboditi straha. Lično mi je već dosta i Prištine i Beograda, jer nas političari iskorištavaju kao žrtve, rekla je Hodžić.
Vjeruje da je regija mogla bolje proći da se ranije pregovaralo o mogućoj zamjeni teritorija, ubrzo nakon rata. Ovih dana neki analitičari ponovno predstavljaju ideje zamjene teritorija – predavanje sjeverne Mitrovice Srbiji u zamjenu za dolinu Preševa u kojoj se nalazi većinsko albansko stanovništvo.
– Sada moramo birati između mnogo loših opcija, rekla je Hodžić.
Guardianov dopisnik tvrdi kako obični građani nemaju želju za novim sukobima, unatoč izraženoj nacionalnoj simbolici na ulicama.
Diplomati opisuju 2017. kao “godinu iz noćne more” za cijelu regiju, s izborima u Srbiji, sve vjerovatnijim vanrednim izborima na Kosovu, i pripremama za izbore u Bosni i Hercegovini sljedeće godine. Očekuju se i prve optužnice iz suda u Den Haagu za zločine koje su navodno počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova, koje bi mogle zahvatiti pripadnike političke elite i poslužiti kao okidač za nestabilnost.
