Gržić: Advokatura protiv bilo kakvog monopola

Ustavno-pravni spor o ocjeni ustavnosti notarski obrađene isprave nije spor između notara i advokata, već građana i Federacije BiH, ocijenio je predsjednik Advokatske/Odvjetničke komore Federacije BiH Nikica Gržić.

Gržić je u izjavi za Fenu govorio o tome kakvo je njegovo, odnosno mišljanje Advokatske komore u vezi sa nedavnim natpisima na temu presude Ustavnog suda Federacije BiH, kojom je utvrđena neustavnost odredaba Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Zakona o stvarnim pravima, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o zemljišnim knjigama i Porodični zakon.

Naime, potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović je svojim zahtjevom od Ustavnog suda Federacije BiH zatražio ocjenu ustavnosti naprijed opisanih zakona kojeg je u ovom ustavno-pravnom sporu zastupao Hakija Kurtović, advokat iz Sarajeva.

– Bitno je istaći da su u ovom sudskom procesu Advokatska komora FBiH i Notarska komora bile zainteresirane a ne suprotstavljene strane kako se to često želi prikazati u javnosti. Presuda Ustavnog suda koja je donijeta 24. aprila 2019. iz koje proizilazi da je sud utvrdio neustavnosti odredaba posebnih zakona s kojim je propisano da se za zaključenje ugovora iz oblasti stvarnih prava, nasljeđivanja, porodičnih odnosa i ugovora i drugih poslova iz privrednog poslovanja obavezno sačinjavaju notarski obrađene isprave – kaže Gržić.

Predsjednik Advokatske/Odvjetničke komore FBiH je posebno istakao da ovo nije bio sudski spor između Notarske komore i Ustavnog suda nego spor između građana Federacije i Federacije BiH. Po njegovom mišljenju, nakon ove presude predsjednik Notarske komore je iznio sasvim neprihvatljivo stajalište da će u narednom periodu troškovi postupaka za građane biti povećani i da je ustavni sud preuzeo ulogu zakonodavca.

– Članovi Advokatske komore su potpuno drugog stajališta. Nakon iščitavanja presude upoznati smo da je Vladi Federacije FBiH ostavljena mogućnost da u narednih šest mjeseci uskladi te zakone za odlukom Ustavnog suda FBiH. Navodi o skupljim troškovima su lako je provjerljivi, posebno kada su u pitanju pravna lica, da teza o povećanju troškova građana nije tačna. Građanima i pravnim licima (bankama i dr.) je dobro poznato da visina notarskih usluga ovisi o ukupnoj vrijednosti ugovora. Uz prednje, a kao predsjednik Advokatske komore FBiH cijenim da su paušalni navodi predsjednika Notarske komore da će implementacija presude Ustavnog suda kreirati „pravnu nesigurnost građana“, jer ti navodi nisu tačni, zbog činjenice da će notari ubuduće na ugovorima iz oblasti stvarnih prava ovjeravati samo potpise, dok za tačnost sadržaja ugovora odgovaraju sami građani koji su izradili taj ugovor i koji potpisuju isti – kaže Gržić.

Advokatska komora FBiH očekuje da će Federacija FBiH, odnosno Vlada i Parlament Federacije BiH što prije uskladiti Zakon o notarima i druge zakone sa Ustavom Federacije BiH, kao i da će u donijeti Zakon o advokaturi, čime bi se uveliko poboljšao kvalitet usluge građanima i definisala ovlaštenja između advokatske i notarske struke.

– Jasnog smo stajališta da je advokatura protiv bilo kakvog monopola koji je po sadašnjem Zakonu o notarima bio vidno izražen, jer po tom zakonu niko nije mogao polagati notarski ispit izuzev notarskog pomoćnika, te niko nije mogao sačiniti ugovor kao privatnu ispravu iz oblasti stvarnih prava, nasljeđivanja, porodičnih odnosa i privrednih poslovanja, izuzev notara, i to u obliku notarski obrađene isprave, a sve suprotno volji građana na izbor da te privatne isprave sačine sami ili da izradu povjere nekom drugom stručnom licu, na što je jasno u svojoj presudi ukazao Ustavni sud Federacije FBiH. Narednih dana ćemo ugostiti delegaciju Evropske asocijacije advokata koji su na svojoj zadnjoj sjednici u Portugalu jasno iskazali zabrinutost za položaj advokatske struke kako u Federaciji tako u RS-u. Mišljenja smo da će sastanci predsjednika Asocijacije i federalnih zvaničnika u mnogome ubrzati proces donošenja zakona o kojima smo razgovarali pa i članova zakona koje je Ustavni sud proglasio neustavnim – zaključio je Gržić.