Gratz: U budžetima ima dovoljno novca za investiranje u poljoprivredu

Povodom stupanja na snagu adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, oglasio se Dennis Gratz, zastupnik Naše stranke u Federalnom parlamentu, osvrnuvši se posebno na odnos federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića prema početku primjene SSP-a.

„Bh. izvoz je u prošloj godini iznosio 9,4 milijarde, u čemu apsolutno najviše učestvuje poljoprivreda, sa izvozom mesa, mlijeka, povrća, voća, žitarica, itd. Sa adaptiranim SSP-om, uslovi se zaoštravaju za hiljade naših proizvođača, koji opravdano strahuju, jer ulaze u tržišnu trku sa konkurentnim proizvođačima, koji imaju EU poticaje. Odbijanje učestvovanja u trci unaprijed bi bio poraz, a odbijanje integracija štetno je za perspektive BiH, što ne otvara prostor za kritiku SSP-a i EU. Suštinski problem nije što EU proizvođači imaju poticaje, već što ih i naši nemaju. Za to je odgovorna vlast u BiH“, kaže Gratz.

Gratz kaže kako uznemiruje reakcija federalnog ministra poljoprivrede Šemsudina Dedića na početak primjene adaptiranog SSP-a.

„Zvuči kao cinično ismijavanje kad ministar Dedić povodom stupanja SSP-a na snagu, kaže da je ‘BiH zemlja u kojoj se vrlo malo novca izdvaja za poticaje i razvoj poljoprivrede’ i da ‘to treba promijeniti’. To zvuči kao da ministar s naknadnom pameću samog sebe savjetuje, jer šta je dosad radio, i on i posebno njegova stranka (SDA) koja već dvije decenije vlada?!“, kaže Gratz.

Gratz pojašnjava da su „mali poticaji veliki problem, ali da je još veći problem što se ni tako mali ne isplaćuju“.

„Hodam po terenu, pričam s proizvođačima. Konkretno, u kraju iz kojeg dolazi ministar, u Krajini, ljudi mi kažu da im nisu isplaćeni poticaji iz 2014. i 2015. To nisu veliki iznosi za Federaciju, a proizvođačima je to pitanje opstanka. Tih nekoliko stotina hiljada KM poticaja, vlast potroši na obnovu auto parka. I u takvom kontekstu, kada ministar Dedić i SDA govore da ‘treba promijeniti odnos prema poljoprivredi’, jasno je da su ustvari oni najveće štetočine s kojim sa suočavaju naši usjevi“, pojašnjava zastupnik Naše stranke.

Gratz kaže kako u bh. budžetima ima sasvim dovoljno novca za investiranje u poljoprivredu, samo ako taj novac bude bolje raspoređen.

„Kada sam pričao s poljoprivrednicima u Bosanskoj Krupi, rekli su mi da je osnovni problem plasiranje proizvoda na tržište, odnosno nepostojanje prerađivačkih kapaciteta. Prije rata su imali firmu koja je izvozila meso, 10 hiljada grla, u Italiju, Grčku, Kuvajt pa čak za američku vojsku smještenu u Evropi. Sada bi sa 2 miliona mogli pokrenuti projekat koji bi obuhvatao oko 20 hiljada grla i zaposliti skoro 5 hiljada ljudi. Puno je općina u BiH koje imaju takve potencijale i ne treba im puno podrške za početak. Nažalost, trenutno imamo vlast koja zna trošiti, ali ne i investirati“, zaključuje Gratz.