Grantovi EU ubrzali gradnju autoputa: Evo gdje se sve gradi u BiH

Ako je suditi prema podacima koje je Fokus.ba dobio iz javnih preduzeća Autoceste FBiH i Autoputevi RS, bespovratna sredstva Evropske unije osigurana kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), koji ima za cilj poboljšanje povezanosti regiona izgradnjom novih saobraćajnih veza i obnovom zastarjele saobraćajne i komunalne infrastrukture, predstavljaju snažan poticaj za ubrzaniju gradnju dionica autoputa.

Prema podacima koje smo dobili, navedena sredstva iz EU do ovog momenta dosegla su iznos od 366 miliona eura (314 miliona eura za dionice na području FBiH, a 52,7 miliona eura za dionice na području RS-a).

Kreditori su EIB i EBRD

Evropska unija nedavno je osigurala 43,8 miliona eura bespovratnih sredstava za dionice: Petlja Rudanka – Tunel Putnikovo brdo (30,8 miliona eura) u Republici Srpskoj i Tunel Putnikovo brdo – Petlja Medakovo (12 miliona eura) u Federaciji BiH. Ugovor o grantu EU od 43,8 miliona KM potpisan je 22. maja.

Inače, ova sredstva se implementiraju putem kredita Evropske invesiticione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Iz Autocesta FBiH su nam kazali da se sredstva za potrebe izgradnje Koridora 5c u Federaciji BiH realiziraju kroz 13 odobrenih aplikacija, a od navedene sume je do ovog momenta povučeno više od 58 miliona eura. Ostala sredstva su, kažu, u različitim fazama – u fazi povlačenja ili u fazi postizanja efektivnosti grant-sredstava.

Prema podacima koji su nam predočeni, za dionicu Svilaj – Odžak koja je puštena u promet u septembru 2021. godine EU je odobrila 19,6 miliona eura bespovratnih sredstava. Ukupan iznos grant-sredstava za spomenutu dionicu Putnikovo brdo -Medakovo, a koja je u izgradnji, iznose 16,5 miliona eura.

Nadalje, za dionicu Medakovo – Ozimice EU je u februaru 2022. odobrila 79 miliona eura, a ova dionica je, također, u izgradnji, jednako kao i dionica Poprikuše – Nemila gdje je EU izdvojila 41,17 miliona eura bespovratnih sredstava.

Tunel Zenica – Donja Gračanica je dionica koja je puštena u promet u julu 2021. godine, a za nju je iz EU doznačeno 11,48 miliona eura, dok je za dionicu Ponirak – Vraca, koja je u izgradnji, izdvojeno 19 miliona eura.

Za dionicu Tarčin – ulaz u Tunel Ivan, kao i za dionicu Tunel Ivan, koje su u oktobru prošle godine puštene u promet, iz EU je izdvojeno 11,78 miliona, odnosno 11,48 miliona eura granta. Kada je riječ o Tunelu Prenj, iz Autocesta FBiH su naveli da je u toku evaluacija ponuda, jednako kao i za dionicu Mostar jug – Tunel Kvanj.

Dionice u Hercegovini

Za ove dionice iz EU je izdvojeno 3,5 miliona, odnosno 30,3 miliona eura. Također, i za dionicu Tunel Kvanj – Buna evaluacija ponuda je u toku, a tu su i na raspolaganju sredstva od 43,8 miliona KM. I dionice Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići su dijelom izgrađene bespovratnim sredstvima EU, odnosno u iznosima od 8,8 miliona odnosno pet miliona eura. Iz Autocesta FBiH navode da su na dionici Buna – Počitelj svi radovi završeni, a dionica će biti puštena u promet po završetku drugih dionica koje su u izgradnji, kao što je naprimjer Počitelj – Zvirovići.

– Od prošle godine nivo finansijskog učešća bespovratnih sredstava podignut je s 20 na 40 posto od ukupne procijenjene vrijednosti projekta, i to je pozitivan signal iz EU za Koridor 5C. Cilj je da do kraja 2028. godine bude završena izgradnja autoputa na Koridoru 5C. Praksa izgradnje kratkih nefunkcionalnih dionica je napuštena. Novi ugovori za izvođenje radova potpisuju se za funkcionalne dionice od petlje do petlje. Intenzitet izvođenja radova na terenu je pojačan. Trenutno je u izgradnji 60 kilometara autoputa i rade se neki od najzahtjevnijih objekata tunela i mostova – kazali su za Fokus iz Autocesta FBiH.

Napominju da će ova godina biti veoma dinamična kada je u pitanju nastavak gradnje ostalih dionica na jugu. U proteklom periodu su, kako navode, pripremili realizaciju radova na dionicama autoputa na Koridoru 5c za novih 85 kilometara i investicijama od oko četiri milijarde KM. Već su potpisana dva ugovora za realizaciju više od jedne milijarde KM, dok se potpis ostalih ugovora priprema do kraja trećeg kvartala ove godine.

Gradnja na području RS-a

Iz Autoputeva RS su za Fokus.ba naveli da dionice na autoputu Koridora 5c na području RS-a, koje su izgrađene ili se grade uz podršku bespovratnih sredstava EU predstavljaju značajan napredak u infrastrukturnom razvoju RS-a.

Prva dionica autoputa na Koridoru 5c na području RS-a koja je izgrađena je Johovac (Tovira) – Rudanka (Kostajnica). Ova dionica je finansirana s 14,9 miliona eura, a ovaj projekat je završen. Za dionicu Rudanka (Kostajnica) – Putnikovo brdo ukupno je 37,8 miliona eura. Radovi na ovoj dionici su još u toku. Treća dionica Johovac (Tovira) – Vukosavlje je u fazi pripreme. Iz Autoputeva RS navode da je iznos očekivanog granta 184 miliona eura.

Navode da su na dionicima koje su dijelom finansiranje bespovratnim sredstvima EU rezultati zadovoljavajući.

– Naprimjer dionica Johovac (Tovira) – Rudanka (Kostajnica) finansirana je kombinacijom kreditnih sredstava i grant-sredstava. Rezultati su zadovoljavajući, a značaj grant-sredstava od 20 do 40% od ugovorene vrijednosti projekata značajno olakšava finansijsku konstrukciju i pruža sigurnost i investitorima, izvođačima i nadzoru – ističu iz Autoputeva RS.

Dodaju da uprkos izazovima u proteklom periodu (pandemija, rast cijena na tržištu) dobrim vođenjem ugovora, kvalitetnim angažiranjem izvođača radova, kao rezultat imaju jednu dionicu koja je već puštena u saobraćaj, te drugu dionicu koja značajno napreduje s radovima. Uskoro očekujemo i završetak pripremnih aktivnosti za dionicu Vukosavlje – Johovac, koja je duga oko 35 km, čime bi kompletan autoput na Koridoru 5c na teritoriji RS dijelom bio pušten u saobraćaj, a dijelom bio u izgradnji.

Forto: Aktivna podrška EU

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto za Fokus.ba kaže da Koridor 5c posmatra kao multimodalni cestovni koridor koji povezuje Mađarsku (Budimpeštu) i Hrvatsku (Luka Ploče), preko Osijeka (Hrvatska) i Sarajeva, koji je ujedno i najveći projekat transportne infrastrukture u BiH u ukupnoj dužini od oko 340 km. U pojasu koridora, naglašava, živi više od 50 posto stanovništva koje ostvaruje više od 60 posto ukupnog GDP-a BiH.

Prema njegovim riječima, provođenje Projekta „Most Svilaj“, kao i projekta izgradnje mosta kod Gradiške, zapravo su konkretni primjeri odlične prekogranične saradnje.

– Očekujemo da će u narednih nekoliko godina Koridor 5c u punom kapacitetu biti izgrađen i funkcionalan, kako bi se do 2030. godine osigurala puna funkcionalnost i povezanost kroz Bosnu i Hercegovinu. Na kraju, ali i najvažnije od svega, jeste aktivna podrška Evropske unije, kroz finansijske fondove koji su uspostavljeni kao podrška izgradnji prometne infrastrukture. Bez te pomoći kod projektovanja i izgradnje Bosna i Hercegovina bi teško mogla ispuniti postavljene zahtjeve – ocijenio je Forto.

Ono što se malo spominje, kako naglašava državni ministar, jeste da je Koridor 5c i željeznički koridor, čije prave potencijale tek treba da iskoristimo.

Ekonomski razvoj

– Željeznice su generator ekonomskog razvoja, ekološke održivosti, te osnova razvoja saobraćajnog sistema. Sve one probleme koje imamo u cestovnom saobraćaju, a tiču se zagađenja vazduha i sigurnosti prometa možemo riješiti aktivnim razvojem željezničke infrastrukture i operacija. Ulaganje u željezničku infrastrukturu je na više načina isplativo, ali u praksi u BiH prilično zanemareno.

Bosna i Hercegovina za realizaciju ovako velikih infrastrukturnih projekata u potpunosti zavisi od prekogranične saradnje. Nama je saradnja sa susjednim zemljama prioritet u svakom smislu. Koridor 5c, na osnovnoj mreži, i cestovni i željeznički, pored našeg angažmana, u potpunosti zavisi od Mađarske i Republike Hrvatske. Na sveobuhvatnoj mreži projekti su nemogući bez aktivne saradnje Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore.

Daljnji razvoj prometne infrastrukture, posebno infrastrukture od međunarodnog značaja koja je dio Indikativnog proširenja TEN-T mreže na Zapadni Balkan, u potpunosti zavisi od podrške međunarodnih finansijskih institucija, posebno Svjetske banke i EBRD-a, s kojima sarađujemo na najvećem nivou – istaknuo je ministar Forto.