Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

krug 99

Građansko uređenje države osigurava mir i prosperitet BiH

l_183921100bb6b514de41cb76c3e851d6

Polazeći od teze da je građanska BiH dogovorena u Daytonu, te da je građansko uređenje države krajnji cilj tog sporazuma, uvodničar precizira kako će buduće uređenje BiH biti – građanska država liberalne demokratije

Bosna i Hercegovina treba promjenu političke paradigme u kojoj se danas, nažalost, sve određuje na osnovu etničkog ekskluziviteta, a na što, između ostalog, ukazuju i sve presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojima je potvrđeno kako u Ustavu BiH i njenom Izbornom zakonu postoje diskriminatorne odredbe.

Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “Građansko uređenje države osigurava mir i prosperitet Bosne i Hercegovine”, čiji su sudionici još jednom potcrtali značaj građanskog principa u BiH u skladu sa savremenim međunarodnim i evropskim standardima i vrijednostima.

– Politički pad nacionalizma i etnocentrizma i pobjeda koncepta građanskog principa je potreba i obaveza koja proizilazi iz Aneksa III Dejtonskog mirovnog sporazuma, a koji se referiše na izbore u BiH – kazao je zastupnik u Zastupničkom domu Paralamentarne skupštine BiH (PSBiH) i uvodničar sesije prof. dr. Dženan Đonlagić.

Polazeći od teze da je građanska BiH dogovorena u Daytonu, te da je građansko uređenje države krajnji cilj tog sporazuma, uvodničar precizira kako će buduće uređenje BiH biti – građanska država liberalne demokratije.

U tom kontekstu, podsjeća na Aneks III Dejtonskog sporazuma koji govori o izborima i izbornim procesima u BiH, navodeći kako taj sporazum nije trajni okvir za BiH, te da se on može nadograditi i dinamički razvijati, prvenstveno, u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima koja ima supremaciju nad domaćim zakonodavstvom, kao i evropskim principima liberalne demokratije.

– Aneks III podrazumijeva primjenu dokumenata OSCE-a, uključujući kopenhagenski dokument, a što formalno i praktično znači da država ima obavezu da poštuje pravo građana da se kandiduju za svaku političku ili javnu funkciju, individualno ili kao predstavnici političkih stranaka – pojašnjava uvodničar, naglašavajući kako tzv. ‘legitimno predstavljanje” ne postoji u aktuelnom Ustavu BiH niti u savremenoj Evropi te da je eksploatacija te sintagme u javnosti antievropska.

Đonlagić nadalje napominje kako se sve presude Evropskog suda za ljudska prava moraju provesti kroz izmjene Ustava BiH, a potom i kroz izmjene Izbornog zakona, te da to podrazumijeva integrisanje građanskog principa u nove odredbe, kako bi pojedinac, građanin, državljanin BiH bio u središtu ustavne zaštite sa svim svojim pravima, pojedinačnim i kolektivnim, ta kako bi svi građani imali jednaku vrijednost glasa i bili jednaki pred Ustavom i zakonima.

Uz uvjerenje da je većina u BiH za građansku državu, Đonlagić poručuje da sve političke snage imaju ustavnu obavezu raditi na implemantaciji takvog uređenja.

Referirajući se na temeljne odrednice razmatrane teme, član Predsjedništva Demoktratske fronte (DF) prof. dr. Senadin Lavić podsjeća kako programi koje narodnjačke stranke, etničko-religijske provenijencije u BiH nude u ovom historijskom trenutku nisu kompatibilni s zapadnoevropskim demokratijama u kojima su građani subjekti političkog sistema i nosioci suverenosti moderne države.

– U BiH se, nažalost, još pokušava nametnuti rasprava o tzv. ‘konstitutivnim narodima’, ‘legitimnim predstavnicima naroda’, etničko-religijskom političkom organiziranju stranaka, o nužnosti tzv. ‘etničkog ključa’ na svakom koraku društvenog sistema, te tako postavlja skup tema koje ne dopuštaju iskorak iz autoritarno-feudalnog, predmodernog svijeta života u kojem su ljudi podanici vladara ili ratničkog vođe – navodi Lavić, upozoravajući da su građani postali zatočenici nazadne konflikte etnopolitike.

Mišljenja je kako se blok bh. stranaka i drugih subjekata koji se bore za uspostavu građanskog poretka, mogu nazvati bosanskim suverenistima koji se, zalažući se za građansko društvo i demokratsku državu slobodnih i ravnopravnih građana/državljana BiH, odlučno suprotstavljaju etničkom getoiziranju i konfliktnim retrogradnim velikodržavnim ideologijama.

– Neumski razgovori o Izbornom zakonu, sve je jasnije, nisu se vodili radi iznalaska rješenja, nego s namjerom da se politička situacija u BiH zategne do konfliktnosti, prijetnji, etničke konfrontacije, sučeljavanja i mržnje u kojoj će ‘legitimni predstavnici opljačkanih i raseljenih naroda’ tražiti mir i pomirenje između, tobože, ‘zavađenih naroda’ – ocijenio je uvodničar Lavić, upozoravajući kako je glavni cilj antibosanske politike obustaviti funkcioniranje i razvoj građanske države, te tako “sačuvati opljačkano bogatstvo vođa naroda”.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kazao je kako će sadržaj današnje sesije biti prilog koncipiranju – Principa o građanskom uređenju BiH u ovom prelomnom trenutku demokratskog preobražaja BiH.

– Nužno je učiniti zaokret ka beskompromisnoj i odlučnoj integraciji u evropski demokratski poredak, te konačno odbaci naslijeđe prošlosti u političkom uređenju i poziciji države BiH. BiH mora ući u novu fazu demokratskog preobražaja na principima liberalne demokracije, razvoja građanskog društva i državnog uređenja, izgradnje moderne evropske demokratske nacije i države. Na tim vrijednostima biće osiguran i trajni mir i stabilnost BiH – poručio je, između ostalog, Kulenović.