Građani o nagradi Handkeu: Sunovrat Švedske akademije i civilizacijska katastrofa

Građani Sarajeva i Srebrenice smatraju da je dodjela nagrade kontroverznom austrijskom piscu Peteru Handkeu, negatoru genocida počinjenog u “zaštićenoj zoni UN-a” u Srebrenici 1995. godine, sramotna i da se radi o civilizacijskoj katastrofi koja se ne može opravdati na bilo koji način, javlja Anadolu Agency (AA).

U Stockholmu je u utorak uveče upriličena ceremonija dodjele Nobelove nagrade. Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost Handke poznat je po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Hamid Čustović je poručio da je “nagrada Handkeu licemjerstvo, kao i obično”.

“To je civilizacijska katastrofa i ne može se opravdati na bilo koji način. Sramota”, istakao je Čustović.

Hamid Čustović

Komentarisao je i bojkot dodjele Nobelove nagrade od strane Kosova, Albanije, Hrvatske i Turske.

“Svi humani i dobri ljudi na svijetu će osuditi to. Ali, vidite da je fašizam na sceni u svim slojevima društva u cijelom svijetu. To je ogroman problem civilizacije u kojoj živimo”, dodao je Čustović.

Dodjelu nagrade Handkeu osudio je i Mirsad iz Sarajeva.

“Razočaran je kompletan svijet, izuzimajući zna se već koga. Frapiran sam da on negira genocid u Srebrenici, gdje je zaista počinjen i što zna cijeli svijet. Smatram da je umanjen značaj Nobelove nagrade na ovaj način”, pojasnio je Mirsad.

Mirsad iz Sarajeva

On je komentarisao oštru reakciju predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana u vezi s nagradom Handkeu.

“To je sasvim uredu. Svako drugačije reagovanje bilo bi pogrešno. Samim tim, i činjenica je da je on dost i prijatelj BiH”, poručio je Mirsad.

Edin Spahić je mišljenja da je dodjela nagrade Handkeu sramotna.

“Jer se na ovaj način devalvirala sama nagrada. Sramotno je što je i švedska kraljevska porodica odlučila da bude tradicionalno dio dodjele te nagrade. Smatram to jednom vrstom zloupotrebe i neuvažavanja nekih važnih historijskih događaja, poput genocida u Srebrenici”, smatra Spahić.

Mišljenja je i da je na ovaj način i Komitet za dodjelu Nobelove nagrade pogriješio. Žao mu je što nisu uvažili brojne prigovore koje su dobili od različitih organizacija na dodjelu nagrade Handkeu.

Edin Spahić

“Smatram da se na ovaj način i švedska kraljevska porodica svrstava na stranu onih koji su negatori genocida i ne priznaju taj planetarni zločin. Smatram da će ovo imati trajne posljedice po pitanju Nobelove nagrade. Drago mi je da ima svjesnih pojedinaca, poput švedske novinarke koja je vratila Nobelovu nagradu, i mislim da je to najbolji način reakcije”, poručio je Spahić.

Drago mu je da se bojkotu ceremonije u Stockholmu, pored Kosova, Albanije i Turske, pridružila i Hrvatska.

“Uvidjeli su da je u ovom trenutku važno stati na stranu istine i onih koji su patili i doživili genocid. Hvala im na tome”, dodao je Spahić.

Edin Lepenica je mišljenja da je to ta Evropa “od koje smo očekivali da nam pomognu 1992. godine”.

“Svako ko je bojkotovao dodjelu Nobelove nagrade, sasvim je upravu”, rekao je Lepenica.

Edin Lepenica

Nagradu je osudio i Taib Ćosić, bivši logoraš iz logora Dretelj.

“Bio sam u Srebrenici, obišao mezarje, neka ga je sram i stid. Gospodinu koji negira genocid u Srebrenici, bolje je da uzme štrik i da se objesi, nego da tako govori”, kazao je Ćosić.

Bernis Ademović, predsjednik Udruženja „Djeca Srebrenice – nove generacije“ mišljenja je da je dodjela Nobelove nagrade Handkeu „ružna poruka i odvratna stvar“.

“Možda smo nekako očekivali da će doći do promjene odluke o dodjeli Nobelove nagrade, iako se to u prošlosti nije dešavalo. Kako god, dodjela nagrade Handkeu je presedan, jer je on čovjek koji otvoreno negira genocid i podržava ratne zločince. Čovjek je podržavao i podržava presuđene ratne zločince. Ovo je na neki način i sunovrat Švedske kraljevske akademije i same Nobelove nagrade”, kazao je Ademović i dodao:

“U prilog tome ide i činjenica da je Christina Doctare vratila Nobelovu nagradu, koju je dobila 1988. godine. Tako da, na nama je da govorimo o istini, pogotovo mi mlađe generacije, koje će morati iznijeti taj teret.”

Munir Habibović je u julu 1995. godine preživio „put smrti“. Kaže da dodjelom Nobelove nagrade Handkeu nisu poražene žrtve genocida nego sama Nobelova nagrada.

“Žrtve genocida nisu poražene, nego je na ovakav način poražena Kraljevska akademija i Nobelova nagrada. Imamo situaciju da neki časni Nobelovci vraćaju svoje nagrade, što dovoljno govori. Nobelova nagrada je diskreditirana. Žrtve genocida su navikle da se pljuje po njima, i mnogo ovo govori i o samoj Evropi, odnosu prema nama kao narodu. Mi ćemo i dalje ustrajati na istini i pravdi”, rekao je Habibović.

Munir Habibović

Pravnik Mirnes Zahirović smatra da je „dodjela Novelove nagrade Peteru Handkeu dokaz licemjernosti demokratskog Zapada i Švedske akademije nauka i umjetnosti, kojim su oni samo pokazali ono što su nam mislili i 1992. godine“.

“I sama agresija na RBiH je zaustavljena zahvaljujući, prije svega, SAD-u, a ne Evropi. Ovo sada što se događa ne smijemo (iako je to teško) da doživljavamo emotivno, jer je to neki novi kurs u Evropi koja ima gotovo otvoren neprijateljski odnos prema islamu i muslimanima generalno, već trebamo, bez obzira na sve, nastojati institucionalno čuvati istinu od zaborava, a mislim tu, prije svega, na presude međunarodnih sudova koje su nedvosmisleno utvrdile šta se ovdje dešavalo 90-tih godina”, rekao je Zahirović.

On je mišljenja da su Bošnjaci kao narod došli „do nivoa svijesti da je istina o genocidu nepobitna i trajna činjenica“.

“Genocid nad Bošnjacima kojeg su počinile sve strukture RS-a uz pomoć Srbije će ostati kao nepobitna i trajna činjenica u budućnosti. Tada niko neće ni spominjati Petera Handkea”, istakao je Zahirović.