Građani ne smiju sami kupovati lijekove za koronavirus, to može biti pogubno

Građani Bosne i Hercegovine ne bi trebali, niti smiju kupovati i koristiti razne vrste lijekova koje se nude u prodaji putem društvenih mreža i raznih firmi kao navodne medikamente u liječenju koronavirusa, jer to može biti pogubno, upozorila je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) vrhunski stručnjak u oblasti pulmologije i alergologije prof. dr. Zehra Dizdarević, nekadašnja šefica Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu “Podhrastovi” i doktorica koja je bila angažirana u vrijeme kada se u Jugoslaviji borilo sa epidemijom variole vere (boginja).

“Sam taj pacijent svakako nema samo koronavirus. On ima popratne infekcije. On ima komorbiditet, ima udružene bolesti i te bolesti imaju svoje lijekove. Ako još damo ili primjenjujemo nekontrolisano ove lijekove, mi vodimo takvog pacijenta u propast. Nauka jasno kaže – nemojte biti slobodni strijelci. Nemojte upotrebljavati i kupovati lijekove ni preko društvenih mreža ni preko nekih institucija i firmi. Ono kada bude jedino, ako se bude uključio neki od većih cenatara na prostorima bivše Jugoslavije u jednu od multicentričnih studija uz saglasnost pacijenata, onda je to opravdano. A, ovako, za sada ništa. Čujem, priča se, može se ovdje ili ondje kupiti ovaj ili onaj lijek. Znači, mora da se sprovede multicentrična studija koja će potvrditi efektivnost lijeka na koronavirus, a isključiti nusefekte za ostala oboljenja”, navodi dr. Dizdarević.

Kaže da ljekari, kada imaju takvog pacijenta oboljelog od koronavirusa, veoma je rijetko da dođe kao onaj koji ima čisti koronavirus s obzirom na udružene bolesti.

“Mi moramo kao dobri stručnjaci, kao ljekari koji vode računa o pacijentu, da prepoznamo bolest, da prepoznamo i stare bolesti, komorbiditet bolesnika, i da ispitamo, uzmemo dobru anamnezu šta je uzimao od terapije. Nema tu pretpostavki. Moraš biti lagan, tih, ali brzo reagovati. To znači da uključimo i da procijenimo da pacijent ne umre od drugog oboljenja, a da mi kažemo da je umro od koronavirusa. Moramo voditi računa da imamo i kolonizaciju virusa. To nije bolest. Moramo voditi računa o infekciji, bolesti. Ali, moramo voditi računa o infektivnoj bolesti. Zato se tamo dijeli sve u neka tri stepena. Ali, moramo voditi računa da ima taj koronavirus i bez ikakvih simptoma. Dakle, može se pojaviti bez ikakvih simptoma, a da bude pozitivan. Znači, mi se ne smijemo igrati ovim pacijentima”, naglašava dr. Dizdarević.

Vakcina za 15 do 18 mjeseci

Ističe da se moramo pridržavati naučnih stavova, naučnog ispitivanja.

“Nisam farmaceut, ali znam iz prakse, iz kliničkih studija koje su se prije provodile na međunarodnom nivou i onih na prostoru bivše Jugoslavije i same BiH. Prema tome, ne možemo glavom kroza zid dok ne dođu zvanični stavovi šta se može raditi i u koju kliničku studiju naša grupa pacijenata spada”, poručila je dr. Dizdarević.

Kaže i da još uvijek zvaničnog lijeka za koronavirus nema. U razgovoru za Anadolu Agency iznijela je koja su to klinička ispitivanja u toku kada je u pitanju liječenje koronavirusa.

“Ima ono što navodi literatura i što je potvrđeno. Imaju samo i klinička ispitivanja. Neka su u smislu multicentričnih studija i uglavnom na ta ispitivanja svakako mora da pristane sam pacijent. Ima jedna od zvaničnih studija, upotreba Rendesivira, koji se upotrebljavao za ebolu. Druga grupa lijekova su antiviralni lijekovi koji su se upotrebljavali i koji se upotrebljavaju za sidu, odnosno za kliničke slike AIDS-a, odnosno za HIV pozitivne pacijente. Grupa koja sprovodi studiju na pacijentima, ta klinička studija jeste upotreba antimalarika ili antimalarika u kombinaciji sa azitromicinom ili antimalarika u kombinaciji sa azitromicinom i cinkom. Imamo i grupu takozvane upotrebe Kerzara. To su klinička ispitivanja na pacijentima. To nije ništa 100 posto potvrđeno, jer moramo voditi računa da ovi lijekovi imaju jake nusefekte. I ovo što se vrši kliničko ispitivanje, vrši se pod lupom naučnika koji vode računa o nusefektima tih lijekova i o svemu onome što zahtijeva jedno kliničko ispitivanje. Ne možemo biti slobodni strijelci. Jedna od tih studija jeste upotreba Kerzara. To je lijek inhibitor-interleukin-6 koji se koristio kod reumatoidnog artritisa. Daju se i antitijela. To je famozno davanje seruma od pacijenata koji su preboljeli, pa se vjerovatno smatra da su stvorena neka antitijela”, navodi dr. Dizdarević.

Govori se, dodala je, i o kliničkom ispitivanju, ali još nije uključeno, sa plazmaferezom (ekstrakorporalna procedura kojom se mogu odstranjivati pojedini sastojci plazme ili krvne stanice primjenom tehnologije).

“Imamo takozvanu studiju invitro, nije na ljudima. Tu se upotrebljavaju lijekovi koji su se upotrebljavali za šugu. Ti se lijekovi pokazuju da imaju neku efektivnost, a oni su ujedno i antiviralni lijekovi. Planirano je to istraživanje. To je još uvijek invitro, nije invivo. A, mi jedino možemo kazati da ćemo zaustaviti širenje pandemije koronavirusa vakcinom ili kolektivnim imunitetom”, ističe dr. Dizdarević.

Vakcine, kaže, nema za 15 do 18 mjeseci, a kolektivni imunitet zahtijeva da se inficira najmanje 70 posto populacije, da kroz njih prođe virus i da se, eventualno, brane i stvore antitijela, odnosno odbrana organizma.

Dok se ne pronađe lijek ili vakcina, savjet je uzimati sredstva za jačanje imuniteta, koji je ključan u odbrani od svih mikroorganizama, pa i virusa.

“Svaki organizam i svaki čovjek je nosilac svojih stavova. Ne možete vi nikome naturiti lijekove za imunologiju, ako on neće. Imate jako puno imunoloških lijekova, odnosno lijekova koji pojačavaju imunitet uopće. Ono što ja mogu kazati, to nije lijek za bilo koju bolest, niti je lijek za koronavirus, ali je jedan lijek budućnosti to je Orthomol immun. Iz iskustva kažem da je jako dobar. Bila sam zajedno sa grupom od desetak ljekara iz Sarajeva prije pet-šest godina u tvornici u Kelnu i vidjeli smo efektivnost tog lijeka kod raznih malignih oboljenja, dijabetičara, bolesnika koji uzimaju kemoterapiju, oporavka krvnih sudova. I taj Orthomol immun je znači imunomodulator, a među njima je imunomodulator disajnih puteva što ih ojačava i na taj način ojačava i čitav organizam. A, ulaz u naš organizam su usta, pluća. Preko njega se vrši oksigenacija kisika, preko njega se snabdijeva organizam i ovisi čitav život, preko njega se luči karbon-dioksid, čime naša pluća omogućavaju pufersku ravnotežu i na taj način postižu pojačan imunitet”, ističe dr. Dizdarević.

A, kako kaže, ima i zlatno pravilo koje kaže svega pomalo – ničega previše.

“Ali, podvlačim, neka naše stanovništvo ne kupuje nikakve lijekove. To nauka kaže – nema slobodnih strijelaca u ovoj današnjoj situaciji. Pridržavati se onoga što nauka kaže. Ako bude potrebno, uključit će se vjerovatno i Bosna i Hercegovina”, navodi dr. Dizdarević.

Održati linearnu krivulju

Kaže da u BiH nismo dostigli PiK (prevenciju i kontrolu širenja bolesti).

“Nama je, ipak, cilj da to bude linearna krivulja i da ona omogući i našu pripremu i našu efektivnost. I ta linerna krivulja se još održava. Ne bi bilo dobro da ta linearna krivulja pređe u eksponencijalno. Ali, ako se budemo pridržavali mjera, ako budemo samoodgovorni, ako budemo vodili računa o sebi, ako budemo solidarni i disciplinirani, vodit ćemo računa i o drugom i o društvu i spriječit ćemo širenje koronavirusa. Jer grupa korona je odavno poznata. Ali, nije ovaj poznat. I poznato je da se oni manifestiraju najviše u vidu gripoznih stanja. Zna se da je i gripa svojevremeno odnijela ogroman broj života. A, literatura kaže, da 85 posto raznih vrsta korona djeluje na disajne puteve. Prema tome, poruka je, vodite računa o sebi, držite se procedura, na taj način ćete zaštititi druge, budite disciplinirani, budite solidarni i omogućimo da svi skupa prebrodimo ovu krizu”, naglašava dr. Dizdarević.

Navodi da ne voli baratati analizom cifara, jer postoje službe koja se time bavi i da svaki dan Štab izvještava koliko i šta ima, ne samo kod nas, nego u čitavom svijetu.

“Nisam epidemiolog, a ni neko ko se bavi striktno problematikom predviđanja stanja do kada će sve trajati. Činjenica da neće biti brzo, ali se nadam da neće biti eksponencijalne krivulje obzirom da se svi trude i neće biti tog naglog rasta. Mi smo zemlja koja nema puno stanovnika. Sarajevo ima između 380 i 400 hiljada, drugi gradovi i manje, odnosno cijela zemlja oko 3,5 miliona stanovnika. Trebamo stoga da pokušamo da čitavu državu stavimo pod kontrolu, dobru kontrolu da ne dođe do neželjenih efekata”, navodi dr. Dizdarević.

Ističe da koronavirus ne smije ući u kliničke centre.

“Zašto ne smije? Moža bi i mogao, ali mora da bude zaštita čitavog osoblja, ne samo ljekara, ne samo medicinskih sestara i tehničara, nego i radnica i svih. Dobra zaštita i nema koronavirusa u kliničkim centrima. Mora da bude odlična zaštita, kakva se zahtijeva u svijetu. Mi zloupotrebljavamo često Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Trebamo se pridržavati, ali ne trebamo je za svaku stvar osuđivati, pa kada je nešto pravo, onda je dobro, kada nešto nije, ona je kriva. Mi moramo da imamo dobru stategiju od vertikale do baze. Baza ne može biti dobra jer je bila učahurena. Nisu mogli, nisu smjeli ispoljiti svoje mišljenje, jer vertikala upravlja. Na taj način moramo voditi računa da zaustavimo, da budemo disciplinirani, da budemo odgovorni, da budemo susretljivi i da onemogućimo da ovo što se pojavilo u čitavom svijetu uzme maha. Kada će naša ekonomija ponovo stati na noge, to će vrijeme pokazati”, kaže dr. Dizdarević.

Ali, upozorava, moramo omogućiti drugim ljudima, koji imaju druge bolesti, da imaju pristup kliničkim centrima.

“Ne možemo mi medicinu zaustaviti totalno. Ne možemo ne primati pacijente, ne možemo ostaviti sve na stranu, a samo se baviti jednim problemom”, kaže dr. Dizdarević.