Građani na antidepresive troše stotine KM
U situacijama kada stres postane nepodnošljiv, Zoran iz Sarajeva koristi Apaurin.
“Znam da je jako štetan kad se uzima kontinuirano jer izaziva ovisnost, no koristim ga samo povremeno”. Upravo Zoranovo iskustvo pokazuje da sve više ljudi i u BiH uzima antidepresive na vlastitu odgovornost. Osobe koje imaju problema s depresijom često uz sebe imaju neke od sljedećih antidepresiva: Apaurin, Lexilium, Xanax…
– Činjenice pokazuju kako je u porastu potrošnja antidepresiva, što pripisujemo stilu i nedaćama života koje pridonose da se kod pojedinaca razvije depresija. Antidepresivi su u takvim situacijama neizbježni, rekao je neuropsihijatar Slobodan Loga.
Lijekovi poznati kao tablete za smirenje dugo su dio kućnih priručnih ljekarni mnogih stanovnika u BiH koji se suočavaju s psihičkim smetnjama manjeg ili većeg intenziteta. Sve veći broj mladih ljudi javlja se psihijatrima zbog problema s depresijom i anksioznosti. Ono što je najgore, većina njih i prije odlaska liječniku uzima tablete “na svoju ruku”, što je opasno. Lijekovi ove vrste naručuju se i preko interneta.
Psiholozi smatraju da su razlozi za veliku potrošnju antidepresiva cjelokupna situacija u BiH, neimaština, nezaposlenost i posljedice rata.
Dvadesetšestogodišnji stručnjak iz oblasti psihologije Damir Zolota prije nekoliko dana u javnost je iznio podatke do kojih je došao u svom istraživanju.
Po tome, svaka treća osoba u BiH ima karakteristike psihopata, što ne znači da je psihopat, a u svijetu je riječ o svakoj desetoj osobi.
“Većina ljudi u BiH starijih od 35 godina ima sindrom PTSP-a, ali to ne želi priznati i zbog toga nam se društvo nalazi u jako lošem položaju. Ljudi se ne žele liječiti, ne žele razgovarati i ići u savjetovalište jer misle da im nije potrebno, a itekako jest”, kazao je Zolota.
Psiholog iz Banje Luke Srđan Puhalo za medije je izjavio kako je činjenica da su ljudi u BiH postali apatični.
“Ne žele ili se ne mogu uhvatiti u koštac s problemom i zbog toga je sve više depresivnih”.
Jedan od glavnih problema je i to što se antidepresivi u nekim ljekarnama mogu kupiti i bez liječničkog recepta i nalaza, što povećava mogućnost zlouporabe.
Većina stanovništva izbjegava stručnu pomoć jer smatra da je odnos psihijatra prema pacijentima previše ležeran te vide kako “stručnjaci” iz te oblasti ne pristupaju pacijentima i problemu ozbiljno i profesionalno, dajući im nerijetko pogrešne dijagnoze.
To je bio slučaj i s D. M. iz Sarajeva, koja je godinama zbog teških simptoma depresije posjećivala razne psihijatre te koristila tri vrste antidepresiva, ali ni to joj nije pomagalo.
Nakon nekoliko godina ustanovljeno je da ima poremećaj u radu štitne žlijezde, čiji su simptomi gotovo identični onima koji uzrokuju depresiju. Nakon što je promijenila terapiju, depresija je nestala.
