Građani BiH i prehladu liječe antibioticima
Sve je više osoba otpornih na antibiotike. Razlog je često pogrešna upotreba i nepotrebno propisivanje tih lijekova, javlja reporter Al Jazeere Stefan Goranović.
Dženita je majka dvoje djece iz Sarajeva. Kao i svaki roditelj, suočavala se s mnogo izazova, naročito kada se djeca razbole.
“Ispočetka je to bilo neko moje naivno razmišljanje da je sve u redu što ljekar kaže. Vjerovala sam slijepo, vrlo često su posezali za antibioticima, čak možda i kad nije bilo potrebno, jer nisu bile vršene određene analize da li je taj lijek potreban zaista, ili ne”, kazala je ona.
Samo u Evropskoj uniji bakterije otporne na lijekove godišnje ubiju 25.000 ljudi. A društva izgube, procjena je, 1,5 milijardi dolara
Ovo je čest slučaj, pa je Dženita mijenjala pristup i sada zahtijeva temeljne analize prije davanja lijeka.
“Jednostavno, dijete nije podnosilo antibiotike, jednostavno želudac ne podnosi, nisu to bile alergijske reakcije, ali oni uporno, ‘dajte, to mora, to mora.”
Samo u Evropskoj uniji bakterije otporne na lijekove godišnje ubiju 25.000 ljudi. A društva izgube, procjena je, 1,5 milijardi dolara.
Mnogo ljekara olako prepisuje antibiotike. Mnogo je i pacijenata koji ih samoinicijativno piju. Zato je neophodna edukacija.
Belma Brkanić-Mrahorović iz Apoteka Sarajevo je rekla: “Dokaz za to su neka iskustva i svakodnevna praksa u apoteci gdje se susrećemo sa pacijentima koji za neka oboljenja za koja ni slučajno nisu indicirani antibiotici, kao što su gripa i prehlada, insistiraju isključivo na antibiotskoj terapiji.”
Situacija se danas mijenja, a sve je više ljekara kojima su antibiotici posljednja opcija.
Među njima je i pedijatrica Gordana Vuković, koja je za četiri decenije karijere vidjela, kaže, sve, pa savjetuje: “Ukoliko nisam u stanju da razlučim je li to bakterija ili virus, radim za čas nalaz CRP-a, krvnu sliku koji mi pokaže da li se radi o bakteriji ili o virusu. Znači, ne treba po svaku cijenu ići za antibiotikom, jer stvaramo rezistencije na antibiotike, a plus toga će sve slabije i slabije djelovati lijek.”
Mnogo ljekara olako prepisuje antibiotike. Mnogo je i pacijenata koji ih samoinicijativno piju. Zato je neophodna edukacija
Otpornost na antibiotike je jedna od prijetnji općem zdravlju, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Može da pogodi bilo koga.
Zbog pogrešne upotrebe širom svijeta, sve veći broj infekcija – od upale pluća do tuberkuloze je teško izliječiti – antibiotici postaju sve manje djelotvorni.
“Nema sumnje, antibiotici su promenili život čovječanstva, ali nisu univerzalni lek. Uprkos tome, 40 procenata svih Evropljana pogrešno vjeruje da antibiotici djeluju protiv prehlade i gripa, a zapravo deluju isključivo kod bakterijskih infekcija. To isključuje 80 odsto zimskih bolesti, koje su zapravo virusi. Antibiotici mogu samo da štete kod prehlade, gripa, bronhitisa, većine slučajeva kašlja i grlobolje. Ukoliko se razvije rezistentnost, postoji rizik od ozbiljnije bolesti, češće hospitalizacije, pa čak i smrti. Zato, stručnjaci savetuju, oprezno sa antibioticima”, javlja Goranović.
