Grad nije vlasnik “Pecare”, ali je ustupio na korištenje NK Široki Brijeg

Neosnovane isplate radnicima, zapošljavanje preko štele i skraćeno radno vrijeme. Podjela novca za kulturu i sport odlukom gradonačenika, bez javnih poziva i kriterija, te jednako netransparentni transferi mjesnim zajednicama i udruženjima. Štimanje tendera i mnoge druge nepravilnosti i nedostatke utvrdili su federalni revizori u funkcioniranju Grada Široki Brijeg tokom 2023. godine.

Da stvar bude gora, većina toga vuče se godinama pa je jasno da kod nadležnih ne postoji spremnost da otklone nedostatke. Naime, Ured za reviziju institucija u FBiH u najnovijem izvještaju dao je ukupno 28 preporuka od čega je čak 17 ponovljeno iz 2019. godine, a 11 je novih. Finansijski izvještaji dobili su mišljenje s rezervom dok je uklađenost sa zakonskim propisima ocijenjena negativnom ocjenom.

Radno vrijeme iz devedesetih godina

Grad Široki Brijeg je jedinica lokalne samouprave u sastavu Zapadnohercegovačkog kantona. Organi Grada su Gradsko vijeće, čiji je predsjedavajući Vinko Topić, te gradonačelnik, na kojoj poziciji je Miro Kraljević od 15. decembra 2020. godine.

Suprotno Zakonu o dugu, zaduženju i garancijama Grad se dugoročno zadužio kod komercijalne banke bez prethodno pribavljenog mišljenja Federalnog ministarstva finansija. Iako je prvobitni budžet za 2023. godinu iznosio 19.679.500 KM, izmjenama i dopunama koje su usvojene krajem oktobra te godine budžet je uvećan na 21.148.500 KM.

Za plaće i naknade potrošeno je 3.253.430 KM. Prosječna plaća iznosila je 1.673 KM, a najviša 3.610 KM. Revizorima je bila sporna najniža plaća od 717 KM jer se radi o iznosu koji je niži od propisanog. Naime, prema Odluci o utvrđivanju platnih razreda i koeficijenata za plaće državnih službenika i namještenika Grada osnovna plaća ne može biti manja od 70 posto prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji.

Osim toga, utvrđeno je da Odluka o radnom vremenu datira iz 1996. godine i da nije usklađena sa Zakonom o radu FBiH. Uposlenici Grada Široki Brijeg sedmično imaju manje radnih sati od propisanih 40, jer im je u radno vrijeme, suprotno Zakonu, uračunata polusatna pauza. Iako je tom odlukom definirano da je prva subota u mjesecu radna, revizori su utvrdili da se ona, ipak, ne radi.

Također, pojedinim uposlenicima neosnovano je isplaćeno više od 10.000 maraka. Oni su privremeno obavljali dodatne poslove upražnjenog drugog radnog mjesta i za to dobijali dobijali dodatak na plaću od 30 posto. Iako takav angažman zakonski može trajati najduže šest mjeseci, njima su kontinuirano izdavana nova rješenja. Nadležni nisu raspisivali konkurse niti poduzimali aktivnosti na popuni tih radnih mjesta.

Raspisan konkurs, a ljudi već rade

-Ne možemo potvrditi osnovanost isplata naknada za obavljanje poslova drugog radnog mjesta u iznosu od najmanje 10.141 KM s obzirom na to da nisu poduzete aktivnosti na popuni tih radnih mjesta kako je utvrđeno Zakonom o državnim službenicima u tijelima državne službe u Zapadnohercegovačkom kantonu – navode revizori u Izvještaju.

U nekim drugim slučajevima raspisivani su konkursi, ali, nažalost, samo da bi se zadovoljila forma. Na kraju su, kako to često biva i u drugim organima uprave, zaposlene osobe koje su dovedene ranije, a konkursnom procedurom samo je ozvaničen prijem u radni odnos. U pitanju su radna mjesta viši stručni saradnik za radne odnose, stručni saradnik za praćenje i realizaciju razvojnih projekata, te referenti za vatrogastvo.

Revizori su utvrdili, također, da je gradonačelnik svojim odlukama, bez javnih poziva i definiranih kriterija, podijelio oko 260.000 KM za sport i kulturu. Netransparentnim je ocijenjen i transfer 435.673 KM za mjesne zajednice, te oko 128.000 maraka za neprofitne organizacije i udruženja.

Raspodjela je vršena na temelju dostavljenih zahtjeva i bez primjene prethodno utvrđenih kriterija. Uz to, skoro 150.000 maraka koje su trebale biti subvencija za podršku novoosnovanim subjektima male i srednje privrede nisu utrošene za planirane namjene.

Rokove probijaju, sankcija nema

Uvidom u postupke javnih nabavki revizori su uočili neekonomično i netransparentno trošenje budžetskog novca, a firmi Gram Trans d.o.o. Široki Brijeg nezakonito je dodijeljen milionski posao.

-Subvencije za zbrinjavanje komunalnog otpada iskazane su u iznosu 1.325.304 KM, a u cijelosti se odnose na pružene usluge firme Gram Trans d.o.o. Široki Brijeg. Za pružanje usluga zbrinjavanja komunalnog otpada nije provedena procedura odabira najpovoljnijeg ponuđača, te samim tim usluge su pružane bez zaključenog ugovora, što nije sukladno Zakonu o javnim nabavama.

Dobavljač ispostavlja fakture za prijevoz po jediničnoj cijeni od 1.696,50 KM, u privitku kojih su otpremnice za usluge „odvoz komunalnog otpada na relaciji Široki Brijeg – Zenica“ i fakture za deponiranje komunalnog otpada po jediničnoj cijeni od 60 KM/t bez uračunatog PDV-a.

Grad je prihvatao fakture za deponiranje komunalnog otpada bez prilaganja dokumentacije o količini deponiranog otpada od pružatelja usluga, kao i bez podataka o cijeni koju dobavljač plaća pri deponiranju – navodi se u revizorskom izvještaju za 2023. godinu.

Bez raspisivanja tendera dodijeljivani su i drugi poslovi. Tako je 80.613 KM nezakonito utrošeno za nabavku materijala i usluga za tekuće održavanje, te 20.269 KM za materijal za čišćenje.

Osim toga, utvrđeno je da pojedini regularno ugovoreni poslovi nisu završeni u definiranim rokovima, a Grad, uprkos tome, nije zaračunao zatezne penale. U pitanju su radovi na sanaciji saobraćajnica i šteta nastalih od bujica i poplava.

Za sanaciju saobraćajnice Dobrič – Bile izdvojeno je skoro dva miliona maraka. Poslovi su trebali biti završeni za mjesec i po, ali je došlo do probijanja roka za čak 112 dana. Isti rok ugovoren je i za sanaciju druge saobraćajnice, Trn – Belušine – Mokro, koja je koštala 932.490 KM. Međutim, iako je izvođač uveden u posao krajem oktobra prošle godine, radovi, izgleda, još traju. U oba slučaja posao je dobila firma KTM – Brina iz Posušja.

Zajednički projekat rekonstrukcije stadiona

-Ugovorom je definirano da će, u slučaju kašnjenja s izvođenjem radova naručitelj zaračunati i naplatiti izvođaču na ime ugovorne kazne iznos od 1% ukupne vrijednosti za svaki puni dan zakašnjenja, s tim da ukupna vrijednost ugovorne kazne ne može iznositi više od 10% ukupne vrijednosti ugovorenih radova. Revizijom smo utvrdili da Grad za dane kašnjenja u izvođenju radova nije aktivirao zaštitne klauzule i obračunao i naplatio ugovornu kaznu – naveli su revizori.

I na kraju, vratit ćemo se na dio Izvještaja koji tretira transfer za sport, a odnosi se rekonstrukciju glavnog terena stadiona “Pecara”. Radi se o zajedničkom projektu Nogometnog saveza BiH, Grada i NK Široki Brijeg, vrijednom ukupno 2.029.741 KM. Ovim projektom Grad se obavezao izdvojiti 549.197 KM i ustupiti korištenje stadiona Nogometnom klubu Široki Brijeg na period od 20 godina.

Međutim, kako su utvrdili revizori, spomenuti stadion nigdje nije iskazan kao imovina Grada, pa se postavlja pitanje kako mogu ustupiti nešto što nije njihovo.