Gordana Tadić odgovarala na pitanja o predmetu “Memić”, “Dragičević”, “Pandora”…

Gordana Tadić, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH svjedočila je danas pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamenta BiH o stanju u pravosuđu. Osim što je podnijela uvodno izlaganje, ona je odgovarala i na pitanja članova Komisije. Govorila je o tome zbog čega se u Tužilaštvu predmeti ne dodjeljuju na automatizovan način, tzv. TCMS, kao što se to radi u Sudu BiH, normama, pritiscima,…

SPREMNI SMO PREGLEDATI PREDMET “DRAGIČEVIĆ”

Iako je dosadašnji rad ove Komisije obilježilo to da se izbjegava govoriti o pojedinačnim predmetima, na saslušanju glavne tužiteljice spomenuto je najviše konkretnih predmeta i afera, poput onih u javnosti poznatih kao „Respiratori“, „Pandora“, „Diplome“, „Memić“…

– U slučaju Memić predmet smo preuzeli na osnovu krivične prijave koju je podnio otac stradalog Memića, koja je podnesena za organizovani kriminal. Prijava je je podnesena u vrijeme kada je vođen proces pred sudom u Sarajevu, te smo morali čekati da se i to završi. Jedno vrijeme sve je to mirovalo i mi zavisimo i od drugoh organa, moram reći na tom se predmetu aktivno radi. I to je sve što mogu reći – kazala je Tadić.

Odgovarajući na pitanje člana Komisije Zlatana Begića, zbog čega je Tužilaštvo BiH preuzelo predmet „Memić“, a nije i slučaj ubistva Davida Dragičevića, Tadić je kazala da slučaj Dragičević nije bio u tom statusu, tako da nisu mogli ništa uraditi, ali da je Tužilaštvo spremno, “ukoliko im se dostavi na uvid, ocijeniti i pregledati taj predmet”.

Tužiteljica Tadić je kazala da je posebno senzibilna kod ovakvih slučajeva jer, kako je rekla, njen otac je poginuo u saobraćajnoj nesreći u Živinicama 1997, ali počinitelj nikad nije otkriven.

Tadić je kazala i da stanje u Tužilaštvu nije idealno, da ima prostora za poboljšanje, ali da je ona zadovoljna kako radi 57 državnih tužitelja. Istakla je i da je rad tužitelja normiran i da se oni svake godine ocjenjuju, a sudije Suda BiH se ne ocjenjuju.

Ona je iskazala i svoju opredijeljenost i podršku za uspostavu Apelacionog suda BiH kao posebne pravosudne institucije kakve imaju zemlje regiona i taj sud u BiH bi svojim presudama korigovao eventualne nedostatke prvostepenih postupaka pred Sudom BiH.

Zukan Helez, član Komisije, kazao je da je podržao glavnu tužiteljicu u aktivnostima koje su uslijedile nakon otkrića afere “Respiratori”, te da je osudio pritiske na nju koji su stizali iz političke stranke iz koje su i akteri te afere.

Tadić je kazala da ne može govoriti o tom predmetu, no rekla je i da je navikla na pritiske, kao i da je preuzimajući posao tužitelja bila spremna na to. Međutim, kazala je, problem je kada pritisci prerastu u prijetnje.

– Zbog prijetnji koje sam dobijala, moja porodica i ja smo pod posebnim sigurnosnim obezbjeđenjem. U jednom slučaju prijetnji koje su upućeni meni i mojoj porodici podignuta je optužnica, kazala je Tadić.

Član Komisije Zukan Helez pitao je i zašto izostaje podizanje optužnica protiv pojedinih političara koji najavljuju secesiju BiH i pripajanje njenih pojedinih dijelova drugim zemljama.

– Pokrenuli smo istragu u predmetu “Referendum” koji se odnosio i na neke viskopozicionirane političare. U tom slučaju za neke od osumnjičenih je donesena odluka o neprovođenju istrage – podsjetila je Tadić.

Na konstataciju više članova Komisije da se u BiH podiže jako malo optužnica u predmetima korupcije, Tadić je kazala da se pridružuje takvim ocjenama, ali da je “problem što nigdje u važećim zakonima nije precizno definisano šta se podrazumijeva pod korupcijom”, te da postoji samo jedno uputstvo VSTV-a o tome koja se krivična djela smatraju korupcijom.

Predsjedavajući Komisije Damir Arnaut, koji je citirao dio izvještaja Reinhardta Priebea, u kojem se navodi kako nije ostvaren nikakav napredak u slučajevima procesuiranja korupcije, pitao je Tadić je li saglasna s Pribeovim ocjenama.

Tadić smatra da je Priebe djelimično pogriješio tvrdeći da nije ostvaren nikakav napredak, jer Tužilaštvo radi i na slučajevima korupcije. Ali, najavila je da će se situacija popraviti, odnosno da će Tužilaštvo BiH u narednom periodu raditi i na nekim slučajevima visoke korupcije.

NAJINFORMIRANIJA OSOBA U BIH

Arnaut je pitao glavnu tužiteljicu da li pregleda sve optužnice koje dolaze do Tužilaštva BiH, jer je taj segment, a u periodu kada je na njenom mjestu bio prethodni glavni tužitelj, spomenut u izvještaju britanske sutkinje Joanne Korner.

– Ne ulazim u meritum je li dobra ili nije, nego samo parafiram i onda to ide dalje prema sudu. Ima optužnica koje ne moram ni pogledati, ali ima i optužnica koje moram pogledati. Možda 20 posto detaljno pročitam, ali moram pregledati optužnice koje se odnosi na terorizam, sigurnost, krijumčarenje i trgovinu ljudima – kazala je Tadić.

Osvrćući se na konstataciju članova Komisije da je opća percepcija da građani BiH ne vjeruju pravosuđu, Tadić je kazala da problema ima, ali da se građani mogu osjećati sigurno.

Istaknula je i da ona raspolaže s velikim brojem informacija I da je “najinformiranija osoba u BiH” te je kazala da bi “percepcija bila mnogo gora kada bi iznijela sve što zna” .

Na ovo je reagirao predsjedavajući Komisije Damir Arnaut koji je pitao da li to znači da je stanje u pravosuđu i gore nego što je percepcija.

Tadić je kazala da nije mislila na percepciju javnosti o pravosuđu, te da je u nemuštom odgovoru na ovo pitanje ostala nedorečena, ali je izričito negirala da je mislila na stanje u pravosuđu.

Kad je u pitanju funkcioniranje Sistema za automatsko upravljanje predmetima u tužiteljstvima (TCMS), Arnauta je zanimalo je li korisnije potpuno dodjeljivanje predmeta koristeći neku vrstu kompjuterskog sistema, jer smatra da je “ako bubanj odlučuje, a ne osoba, percepcija nezavisnosti veća”.

-To bi i meni bilo najlakše, ali to nije samo pitanje za mene. Prema VSTV-u koji je nosilac svih sistema upućen je zahtjev da se unaprijedi TCMS za cijelu BiH. VSTV ima volju da to završi, uz pomoć međunarodnih i domaćih IT stručnjaka i mislim da je moguće, ali će trebati vremena – najavila je Tadić.

KAPNE VAM PO 9.000 KM

Odgovarajući na komentar Zukana Heleza kako tužioci imaju dobre uslove za rad, kao i dobre plate, ali loše rezultate, Tadić je iskoristila priliku da kaže kako su plate parlamentaraca ipak veće od onih u pravosuđu.

– Manje su od vaših ovdje, a ni vašim radom ljudi nisu zadovoljni. Jedan zastupnik je rekao da vama “kapne” po 9.000 maraka, iako je bilo perioda kada i godinu niste ništa radili, kazala je Tadić, što je izazvalo negodovanje članova Komisije koji su kazali da taj iznos nije toliki, a Tadić je najavila da će to provjeriti.

U toku saslušanja član Komisije Dragan Mektić, koji nije postavljao pitanja tužiteljici jer je ona rekla ukoliko se to desi da će napustiti zasjedanje, ocijenio je da je Tadić samo iznosila planove i najave toga šta će uraditi, a da je malo onog što je uistinu urađeno.

Podsjetio je i na njeno martovsko prisustvo sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, te joj spočitao da njene izjave da ona poštuje Parlament kontradiktorne s onima izrečenim na toj sjednici 11. marta kada je rekla “umjesto da se bavite koronom, vi se bavite Tužilaštvom BiH”.

Bilo je govora i o izmjeni člana 7. Zakona o Sudu BiH, a koji se odnosi na proširenu nadležnost Suda BiH.

-Taj član nikada nije usaglašen do kraja. Na sudu je da odluči da li će preuzeti određene predmete. Mi moramo svi zajedno ovaj član unaprijediti jer imamo različita postupanja u Sudu BiH, ali ne mogu garantovati za svakog svog tužitelja da uvijek postupa u skladu sa članom 7 – odgovorila je Tadić.

Na pitanje Istražne komisije zašto su iz predmeta “Pandora” izuzete velike političke figure, Tadić nije imala odgovor jer, kako je kazala, nije upravljala tim predmetom.

NEISPUNJENI ZAHTJEV

Inače, prije dolaska na saslušanje, Tadić je zahtjevala od Komisije da “na sjednici Privremene istražne komisije ne bude prisutan poslanik/član komisije protiv koga se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi postupak pod brojem S1 2 K 034454 20 K zbog krivičnog djela Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.”

Ona nije navela ime člana Dragana Mektića, ali su u ovom zahtjevu ostali članovi Komisije prepoznali poslanika Mektića, te su ocijenili da nema smetnji da on prisustvuje sjendici.

Mektić je u svom obraćanju na sjednici Komisije kazao zbog čega neće ispoštovati zahtjev glavne tužiteljice.

– S obzirom da pretpostavljam da je glavna tužiteljica mislila na mene, ali ako je već mislila, zašto nije napisala konkretno i sad to stavlja Komisiju u dilemu da raspravlja na ovaj način. Trebali ste reći, ko, koga i zašto. Druga stvar, mene je izabrao Parlament BiH, a u Parlament me izabrao narod, pa nema niko pravo da derogira odluke PSBiH. To kad budete imali pravo da preinačujete odluke PSBiH ja ću poštovati. Presumpcija nevinosti je garancija Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Jesam li osuđena osoba, jesam li kriv? Nisam. A, to ćemo vidjeti kako će se završiti. A, to što ste pokušali uraditi to je određena vrsta samovlašća i derogiranja odluke PSBiH koji je najviši organ vlasti. Još jednom želim ponoviti, nama je mandat dao Predstavnički dom PSBiH i da svi koji su pozvani, obavezni su i doći i mi ne možemo mijenjati mandat PSBiH. Ovo je posebna drskost glavne tužiteljice prema Predstavničkom domu. Ne može nas uslovljavati – kazao je Mektić.

Inače, Komisija je u više navrata pozivala Tadić da se odazove saslušanju, a 30. septembra ponuđeno joj je čak 11 termina, a na koje se mogla odazvati do 15. novembra.