Godišnjica Povelje Kulina bana: Odnos prema državi bio je jedinstven

Povodom 828. godišnjica Povelje Kulina bana, prvog srednjovjekovnog dokumenta pisanog na starobosanskom jeziku, autentičnim pismom bosančicom, i jednom od najstarijih državnih dokumenata svih južoslavenskih naroda i država u Sarajevu je danas organizovana tribina o temi “Za Kulina bana i dobrijeh dana – 828. godina Povelje Kulina bana”, javlja Anadolu Agency (AA).

Organizator je Udruženje bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor”, a predsjednik udruženja Rizvan Halilović istakao je da je riječ o dokumentu koji ima izuzetnu vrijednost za državu Bosnu, ali i budućnost bosanskih generacija.

“Nadamo se da će bosanske patriotske snage, nove snage koje stasaju u novim pokoljenima imati snage kao i Kulin ban da odbrane i integritet i suverenitet i svu duhovnost Bosne kao države”, rekao je Halilović.

Profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić izjavio je danas u Sarajevu da obilježavanjem ove godišnjice pokušavaju u jednoj identitetnoj historiji ukazati koliko je ta Povelja važna za današnju državu i društvo u BiH.

“Mi smo danas ovdje nošeni idejom da ovaj dan – 29. august ubuduće obilježavamo kao dan domovine. Da to bude kao u drugim državama širom Evrope dan domovine koji se odnosi na sve ljude koji su rođeni u Bosni, koji žive tu, bez obzira na njihovu etničku, religijsku, političku opredijeljenost”, pojasnio je Lavić.

Ovu ideju će, kako je kazao, predložiti građanima BiH. Lavić je istakao da svi ljudi koji su rođeni i potiču iz Bosne Povelja bi im mogla služiti kao identitetni rezervoar.

“Povelja Kulina bana je nesumnjiv politički, kulturni, jezički, povijesni, ekonomski, antropološki dokument koji pokazuje da je na ovom prostoru postojala neka vlast u 12. stoljeću. Da se ta vlast na ovom prostoru služila tadašnjim civilizacijskim normama, davala je nekome pravo da se kreće tim prostorom na civilizacijski način i da trguje, vrši neku drugu vrstu komunikacije. Nadam se da će nekada na ovim prostorima preovladati razumno razumijevanje historijskih činjenica”, poručio je Lavić.

Akademik Džemal Najetović poručio je da se “pod ljiljanima jako lijepo živjelo”.

“Kao što se sada živi pod skandinavskim krunama. Nije džaba narod rekao od Kulina bana i dobrijih dana. Nije bilo siromaštva. Prema istraživanjima u to vrijeme bilo je oko 800.000 stanovnika u cijeloj srednjovjekovnoj bosanskoj državi, a prema istraživanjima Marka Baroša na sadašnjem prostoru može komotno da živi osam miliona stanovnika”, pojasnio je Najetović.

Naglasio je da tada nije bilo katolika, muslimana, pravoslavaca nego je bilo vjerovanje u 22 božanstva.

“Ali odnos prema državi bio je jedinstven. Iz toga možemo naučiti kako se ljubi domovina i da je ona integritet broj jedan”, dodao je Najetović.

I predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH Mario Pejić ukazao je na značaj Povelje Kulina bana podsjetivši da su prije 11 godina pokrenuli projekat koji govori o Kulinu banu.

“Cilj je bio pomoći djeci u razumijevanju i učenju vlastite povijesti, bh. povijesti. Žalosna je činjenica da djeca u BiH više znaju o kralju Arturu i kraljeviću Marku nego o Kulinu banu. I ove godine pripremamo nastavak tog projekta, dakle, mjuzikl i pjesme koje će biti u izvođenju odraslih vokalnih solista”, pojasnio je Pejić.

Danas, prema njegovim riječima, neki umjesto da budu ponosni na Povelju Kulina bana koja je simbol državnosti, slave godišnjicu Herceg-Bosne, ono što je “simbol razaranja BiH”.

“Poruka njima je da pročitaju Povelju Kulina bana, mislim da bi mnogo toga mogli naučiti”, dodao je Pejić.

Povelja Kulina bana je najstarija bosanska isprava, pisana bosanskim književnim jezikom, ćiriličnim pismom bosančicom i latiničnim pismom na latinskom jeziku. To je dvojezični dokument, što znači da je namijenjen i onima koji ne razumiju bosanski jezik. Povelja je ne samo do sada najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument, već i Povelja bosanskoga bana i najstariji državni dokument kod svih južoslavenskih naroda i država.