Godišnja konferencija o ispunjavanju sigurnosnih obaveza BiH: U fokusu žene, mir i sigurnost

Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (Rezolucija 1325) o ženama, miru i sigurnosti bila je u fokusu Godišnje pregledne konferencije o ispunjavanju sigurnosnih obaveza BiH, koju je organizovala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (Misija), a koja je završena danas, 9. februara, 2021. godine.

Godišnja pregledna konferencija o ispunjavanju sigurnosnih obaveza BiH pruža jedinstvenu platformu za stručnjake iz oblasti sigurnosti, praktičare i donosioce odluka da unaprijede sigurnost građana BiH kroz poboljšanje upravljanja sigurnosnim sektorom i njegovom reformom, u skladu s relevantnim međunarodnim obavezama BiH iz oblasti sigurnosti.

Tokom panel diskusije i rada fokus grupa, učesnici su zajednički razmatrali napredak, dobre prakse i izazove u izvještavanju i provedbi obaveza BiH vezanih za Rezoluciju 1325. Na konferenciji su učestvovali predstavnici državnih i entitetskih ministarstava i institucija, kao i osoblje međunarodnih organizacija te predstavnici akademske zajednice i civilnog društva.

U svom uvodnom obraćanju, Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH, naglasila je da je Rezolucija 1325 ponovna potvrda važnosti žena kao ključnih aktera u prevenciji konflikta, mirovnim pregovorima, rješavanju konflikta, odgovoru na humanitarnu krizu, te u postkonfliktnom pomirenju. “Kao takva, ona je temelj obaveza prema OSCE-u i naše zajedničke vizije sveobuhvatne sigurnosti“, dodala je ambasadorica Kavalec.

Misija i dalje radi na osiguranju rodne ravnopravnosti, s ciljem efikasnije organizacije svojih aktivnosti ove godine, a takođe i u skladu s prioritetima švedskog predsjedavanja OSCE-om. ​

“Države koje poštuju ljudska prava i demokratske principe sigurnije su i pružaju bolje životne uslove svojim građanima. Kada je osigurano pravo žena na zastupljenost u razgovorima o sigurnosti i izgradnji mira, time se povećava legitimnost i održivost ishoda. Iz ovih razloga, provedba programa za žene, mir i sigurnost je globalni prioritet Švedske. U Bosni i Hercegovini, Švedska pruža podršku institucijama za rodnu ravnopravnost na državnom i entitetskom nivou, strateški smo partner organizaciji UN Women, kao i nekolicini organizacija civilnog društva. Drago nam je što možemo nastaviti rad s OSCE-om i lokalnim partnerima na pružanju podrške provedbi državnog Akcijskog plana”, izjavila je Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH.

Prošle godine obilježeno je 20 godina od usvajanja Rezolucije 1325 o ženama, miru i sigurnosti. Ponovnim potvrđivanjem važne uloge žena u očuvanju i promociji mira i sigurnosti, ova ključna rezolucija utjelovljuje glavne principe Kodeksa ponašanja OSCE-a u vojno-političkim aspektima sigurnosti. U skladu s tim, ovogodišnja specijalna Pregledna konferencija fokusirala se na provedbu Rezolucije 1325 i relevantnog državnog Akcionog plana u BiH.

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, Ingrid Macdonald, rekla je da je BiH bila prva zemlja jugoistočne Evrope koja je izradila Akcioni plan prema rezoluciji o Ženama, miru i sigurnosti. Završen 2010., ovaj plan je preveo principe UN Rezolucije 1325 u konkretne ciljeve za zemlju. „Danas, treća verzija ovog plana traži veće učešće žena u procesu odlučivanja jer se promjene dešavaju kada su učešće, prava i interesi žena dijelom izrade politika“, dodala je.

“BiH je usvojila treći po redu Akcioni plan za implementaciju Rezolucije 1325 za period 2018.-2022. godine, što predstavlja opredijeljenost vlada za kontinuiranu i sistemsku provedbu ove rezolucije u BiH,” objasnila je Samra Filipović – Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost polova BiH, ističući da se rodni aspekt mora uzeti u obzir u odgovoru na aktuelne sigurnosne prijetnje i izazove, kao što su nasilni ekstremizam, povećan broj migranata i posljedice klimatskih promjena.

U diskusiji o ključnim postignućima u ovoj oblasti, Radmila Žigić, direktorica Fondacije Lara iz Bijeljine, izjavila je da se borba za prava žena i djevojaka koje su preživjele seksualno nasilje tokom sukoba vodi na nekoliko frontova. Tu spadaju aktivnosti za ostvarivanje krivične pravde i destigmatizaciju preživjelih, te smanjenje kulture poricanja i zaboravljanja. Istakla je da: “Iako prava preživjelih nisu ujednačena u svim dijelovima zemlje i mnoge žrtve seksualnog nasilja neće ostvariti zadovoljenje pravde, ovo društvo se mora suočiti s istinom, a to je da je seksualno nasilje nad ženama tokom sukoba krivično djelo, te da ne može i ne smije biti osporeno i ostati nekažnjeno.”