Godina iskušenja i (ne)zasluženog kandidatskog statusa BiH: Kojim putem idem BiH?

Bosna i Hercegovina u 2023. godinu ulazi sa statusom kandidata za prijem u Evropsku uniju (EU), ali to nije zasluga domaćih zvaničnika, nego okolnosti na globalnom planu i, kako tvrde analitičari, bojazni Zapada da bi se ruska „avantura“ u Ukrajini mogla proširiti i na područje Balkana, odnosno BiH, piše Deutsche Welle.

Sociolog Slavo Kukić potvrđuje za DW da kandidatski status BiH „definitivno nije zasluga bh. vlasti“. „Razloge za to treba tražiti izvan BiH, u geopolitičkim previranjima na osnovu kojih se Zapad opredijelio na mjeru izvan uobičajenih standarda. A ti razlozi se kriju u onome što se događa u Ukrajini i u procjeni da bi, ne poduzme li Zapad ništa, Moskva sličnom politikom mogla krenuti i prema jugoistoku Evrope, unutar njega i prema BiH“, kaže Kukić.

Dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH prethodili su opći izbori i kontroverzna odluka visokog predstavnika za BiH, njemačkog diplomate Christiana Schmidta, da nametne ograničene izmjene Ustava bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH i Izbornog zakona BiH. Odluka je saopćena samo sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta 2. oktobra i izazvala je brojne reakcije.

Najuticajnija bošnjačka stranka – Stranka demokratske akcije (SDA) pojedinačno je osvojila najveći broj mandata na državnom i federalnom nivou, kao i u nekim federalnim kantonima, ali je postizbornim sporazumom nekoliko manjih „građanski“ orijentiranih i nacionalnih stranaka isključena iz formiranja vlasti na nivou države BiH. Naime, osam političkih partija među kojima su Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), postigli su sporazum sa najuticajnijim hrvatskim i srpskim nacionalnim strankama – Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH (HDZ) i Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) o formiranju vlasti na nivou države.

Dogovor „Osmorke“, HDZ-a i SNSD

Kao rezultat toga, Predstavnički dom Parlamenta BiH je krajem godine potvrdio imenovanje Borjane Krišto (HDZ) za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH. Prethodno su zakletvu položili i članovi novog saziva Predsjedništva BiH – Denis Bećirović (SDP), Željka Cvijanović (SNSD) i Željko Komšić (Demokratska fronta). Krajem godine formirana je vlast i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), nakon neuspješnog pokušaja opozicije da na protestima u Banjaluci i u nadležnim institucijama dokaže „krađu izbornih glasova“ na izborima za predsjednika RS-a. Upravo je ponovni izbor Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda (Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji BiH Ustav omogućava da se opredijele za Bošnjaka ili Hrvata) razlog insistiranja lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da se i u 2023. godini nastavi sa ograničenim promjenama Ustava BiH i Izbornog zakona kako bi u Predsjedništvo BiH bio biran „legitimni“ hrvatski predstavnik.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović javno je prozvao dio međunarodne zajednice, direktno i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država, da „aktivno rade“ na izbacivanju SDA iz vlasti jer nije pristala na „diskriminacijske“ promjene Izbornog zakona koje je, nakon prethodnih neuspješnih stranačkih pregovora, u danu održavanja izbora nametnuo šef OHR-a Christian Schmidt. O kakvim se „diskriminacijskim“ odlukama radi, pojasnila je potpredsjednica SDA Alma Čolo obraćajući se visokom predstavniku Schmidtu.

„Kako je moguće da Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) imenuje pet Hrvata i jednog Bošnjaka u Dom naroda Parlamenta FBiH, a u HNK živi 118.297 Hrvata i 92.005 Bošnjaka? Iz Srednjobosanskog kantona se imenuju 4 Hrvata i 2 Bošnjaka iako u ovom kantonu živi 97.629 Hrvata i 146.652 Bošnjaka“, rekla je Čolo, iznoseći nelogičnosti koje pripisuje Schmidtovim odlukama.

Međunarodna zajednica u BiH podržava „proruske političare“?

Upravo su te odluke visokog predstavnika izazvale brojne negativne reakcije, a pojedini analitičari optužili su njemačkog diplomatu da je „instrument“ u rukama dijela međunarodne zajednice koji u BiH podržava „proruske“ političare – Dragana Čovića i Milorada Dodika.

„Proteklu 2022 u BiH obilježila je javna zapadna podrška Miloradu Dodiku (SNSD) i Draganu Čoviću (HDZ), proruskim političarima, da nakon općih izbora formiraju vlast, zadrže stečene pozicije i tako nastave razbijati BiH. Zapad je preko visokog predstavnika Christiana Schmidta nametnuo izmjene Ustava FBiH i izbornog zakona i dodatno pogodovao navedenim proruskim igračima“, kaže za DW Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani.

Bećirović dodaje da sporna odluka Christiana Schmidta nije uticala na dodjelu kandidatskog statusa BiH.

„Dodjela kandidatskog statusa nema nikakve veze sa odlukom visokog predstavnika Schmidta, jer je odluka Evropskog vijeća zasnovana na promjeni geopolitike zbog ruske invazije na Ukrajinu. BiH nije ispunila skoro ništa od postavljenih prioriteta od strane EU. Nažalost, Schmidtova odluka je samo dodatno usložila odnose i potakla dalju dezintegraciju BiH“, kaže Bećirović.

I Slavo Kukić smatra da odluku o promjeni Ustava FBiH i Izbornog zakona ne treba pripisivati samo Christianu Schmidtu, te odgovara na pitanje da li je odluka OHR-a doprinijela dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH. „Visoki predstavnik je samo operativac najznačajnijih centara svjetske političke moći, Washingtona i Bruxellesa prije svega. Drugim riječima, Schmidt je svojom odukom samo materijalizirao njihovu volju, onu o kojoj sam prethodno govorio“, kaže Kukić.

Eliminacija SDA iz vlasti i neubjedljivi optimizam „Osmorke“

Prema Kukiću, najznačajnija novina nove vlasti mogla bi biti „eliminacija SDA“ iz rukovođenja zemljom u naredne 4 godine. On vjeruje da bi dio članstva mogao napustiti SDA, a ne isključuje mogućnost unutarstranačkih previranja i „udara na vrh partije“.

„Što se tiče Dodika i Čovića, nerealno je očekivati da odustanu od politike koju su gradili sve ove godine i desetljeća“, kaže Kukić.

Zato nije ubijeđen da će strankama „Osmorke“ biti lako u narednom četverogodišnjem mandatu, iako optimizam lidera NiP-a Elmedina Konakovića ocjenjuje kao „pozitivan“. „Uostalom, na to upućuju i najnovije Dodikove izjave, kako o budućnosti BiH, tako i o uslovima pod kojima je spreman sarađivati sa strankama Osmorke“, kaže sagovornik DW-a.

A Milorad Dodik je, upravo na isteku 2022. godine, ponovio da „sa strankama u Sarajevu neće biti dogovora i pregovora oko državne imovine“. Narodna skupština RS-a potom je usvojila izmijenjeni Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcioniranje javne vlasti. Prethodne verzije ovog Zakona osporili su OHR i Ustavni sud BiH.

Inače, pitanje državne imovine jedan je od uslova za zatvaranje OHR-a u BiH, na čemu su i tokom 2022. godine insistirali zvaničnici RS-a. Zvaničnici tog entiteta zapravo tvrde da je Christian Schmidt samo „turista“ u BiH, jer ga Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije potvrdilo kao visokog predstavnika.

Račun bez krčmara

Vlast u FBiH nakon općih izbora još nije formirana. Izbor predsjednika i potpredsjednika ovog entiteta zavisit će od volje delegata u klubovima naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, gdje većinu u bošnjačkom klubu ima SDA, pa bi najave o formiranju vlasti „bez SDA“ u ovom entitetu mogle biti preuranjene.

„Formiranje vlasti uz pomoć međunarodnog faktora, čemu je konkretan doprinos dao i Schmidt svojim odlukama, ima za cilj eliminiranje SDA, koja je pobjednik izbora na nivou Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije BiH. Time se gubi smisao izbora, a prednost daje postizbornom inženjeringu i sabiranju izbornih rezultata više marginalnih političkih subjekata“, kaže Bećirović. Sagovornik DW-a zato u 2023. godini očekuje turbulencije u političkom djelovanju, pa i proteste građana jer su, kako tvrdi, stranke „Osmorke“ učestvovale u „željoteci“ Dragana Čovića i Milorada Dodika.

Za nagovještaj politički burne 2022. godine potrudile su se Sjedinjenje Američke Države koje su još u januaru uvele sankcije Miloradu Dodiku zbog „koruptivnih aktivnosti i kontinuiranih prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH“, a sankcijama se potom pridružila i Velika Britanija. Washington je u oktobru uveo sakcije i federalnom premijeru Fadilu Novaliću (SDA) i biznismenu iz Laktaša Slobodanu Stankoviću. Spomenuti neuspješni razgovori o izbornoj reformi vođeni su uz posredovanje Matthewa Palmera, američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH i Angeline Eichhorst, predstavnice Evropske službe za vanjske poslove.

Njemački vojnici EUFOR-a ponovo u BIH

Većina zvaničnika u BiH, među kojima i bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF) osudili su agresiju Ruske Federacije na međunarodno priznatu članicu UN-a Ukrajinu. Izostala je osuda zvaničnika iz RS-a za koje je ruska agresija zapravo „specijalna operacija denacifikacije“.

Bivši visoki predstavnici za BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko apelirali su početkom marta na čelnike EU i NATO-a da zaštite Zapadni Balkan, a naročito BiH, od ukrajinskog scenarija „jer još žive planovi o uspostavi Velike Srbije“. U junu 2022. njemačka vlada odobrila je ponovno učešće vojnika Bundeswehra u misiji Evropske unije EUFOR-a „Althea“ u BiH, a kao razlog su navedene unutrašnjopolitičke napetosti u ovoj zemlji. Početkom novembra Vijeće sigurnosti UN-a produžilo je mandat EUFOR-a.