Glamoč na proljeće postaje veliko gradilište (FOTO)

Na proljeće u samom centru Glamoča na površini od 1.050 metara kvadratnih započet će izgradnja poslovno-edukativnog centra koji će nakon što bude stavljen u funkciju omogućiti da to mjesto po prvi put nakon više od dvije decenije poslije rata u Bosni i Hercegovini svojim posjetiocima ponuditi smještajne kapacitete za noćenje, ali i zaposliti novih desetak radnika.

Inače, osim smještajnih kapaciteta planirano je da objekat svojim posjetiocima ponudi i mogućnost organizovanja konferencija i seminara, ali i prodavnice suvenira i proizvoda u kojima će se moći naći svi sadržaji od poljoprivrednih do tekstilnih koji se proizvode, odnos imaju autentično porijeklo i predstavljaju poznatim širi prostor Glamoča.

Kamen temeljac za gradnju poslovno-edukativnog centra u Glamoču krajem septembra prošle godine položio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.

Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa islamske zajednice Glamoč

Objekat planiran na pet etaža (podrum i četiri sprata) u vlasništvu Medžlisa Islamske zajednice Glamoč bit će izgrađen zahvaljujući sredstvima u iznosu od oko 300.000 eura koji će biti osigurani zahvaljujući Uniji turskih općina (TDBB), a u okviru koje će u najznačajnijoj mjeri participirati istanbulske općine Zeytinburnu i Gebze.

Najavljena je i izgradnja džamije Malkoč-bega u Malkočevcima čime će kada se govori o najavama u 2017. godini u Glamoču biti implementirane investicije u infrastrukturu u obimu većem od ukupnih dosadašnjih ulaganja u periodu od 1998. godine.

U Medžlisu islamske zajednice Glamoč je potvrđeno je da su planirana sredstva za oba projekta osigurana u potpunosti, a ugovori o realizaciji će biti potpisani uskoro.

 Zapošljavanje u funkciji o(p)stanka

“Nalazimo se na lokalitetu koji je Medžlis Islamske zajednice Glamoč prije nekih sedam mjeseci kupio radi izgradnje poslovno-edukativnog centra. Položen je i kamen temeljac 30. septembra prošle godine, a učinio je to reisu-lulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović. Planirali smo izgradnju jednog objekta na način da ima i edukativni, a i komercijalni, odnosno poslovni karakter”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Muhamed efendija Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

Istakao je kako već dugo u Medžlisu Islamske zajednice Glamoč postoji želja i namjera za izgradnju jednog takvog objekta.

“Obzirom da smo mi veoma mala sredina trebalo je puno hrabrosti da se uhvatimo u koštac sa ovakvim jednim projektom jer ovo je projekat koji prevazilazi sve naše budžete, sve naše mogućnosti ovdje u BiH. Ali, hvala Bogu iskren nijet, iskrena namjera su rezultirali i pronalaskom donatora. Naime, Unija turskih općina (TDBB) će finansirati ovaj projekat u potpunosti. Planiran je na pet etaža, odnosno podrum plus četiri etaže. Imat će određene sadržaje o kojima ćemo kasnije govoriti i on će na neki način, odnosno postavljen je tako da će jačati kako turističku ponudu tako i poslovni aktivizam samog Medžlisa Islamske zajednice Glamoč i Bošnjaka koji žive u ovom gradu”, istakao je efendija Dragolovčanin.

Planirali su navodi, obzirom da često dolaze gosti i da ima dosta prolaznika kroz Glamoč koji nemaju uslove, jer Glamoč inače, nema smještajne kapacitete da to promijene.

“Imamo jedan hotel u Glamoču koji trenutno nije u funkciji i na taj način, izgradnjom poslovno-edukativnog centra smo planirali da imamo smještajne kapacitete odnosno da možemo smjestiti između 40 i 50 osoba u našem centru, odnosno poslovnom dijelu budućeg centra”, naveo je efendija Dragolovčanin.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč govorio je i o tome šta je sve planirano da sadrži poslovno-edukativni centar.

“Mi ćemo raditi na tome da izreklamiramo sve ono što je glamočko, naravno, u mjeri u kojoj to možemo. Objekat će biti u funkciji reklamiranja i u funkciji ponude onoga što Glamoč ima, što Glamoč posjeduje, što Glamoč proizvodi. Naravno, u tom kapacitetu ćemo raditi i njegove sadržaje. Prije svega ono što je najbitnije, o čemu ljudi sada najviše govore jeste zapošljavanje. Ovaj objekat će odmah u startu odmah zaposliti nekih šest do sedam osoba, odnosno oni će ovdje crpiti svoju egzistenciju. Naravno, planiramo proširivati taj posao na razne načine. Indirektno ćemo, nadam se, omogućiti ljudima da rade i da zarađuju kroz naše aktivnosti i našu samu ponudu, poručio je efendija Dragolovčanin.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč ističe kako je glavni cilj da stanovnici, posebno Bošnjaci ostanu u Glamoču, odnosno da onim koji su se vratili u to mjesto povratak učine – održivim.

Promocija turizma i kapaciteta Glamoča

Predsjednik Medžlisa islamske zajednice Glamoč Arif Kovačević istakao je u razgovoru za Anadolu Agency da je nešto na što je sam lično ponosan ali i ekipa ljudi koja radi sa njim to da je Medžlis islamske zajednice Glamoč unazad nekoliko godina izrastao u sasvim stabilnu instituciju koja je je željela da pređe iz pozicije posmatrača društvenih događanja oko njih u poziciju nekoga ko na određen način učestvuje u kreiranju životnih procesa.

“Imajući to u vidu mi smo na Izvršnom odboru Medžlisa Islamske zajednice Glamoč donijeli odluku i ušli u proces i pregovore oko ideje izgradnje poslovno-edukativnog centra. Inicijalno mi smo razgovarali o poslovno-edukativnom centru da bi smo u pregovorima i razgovorima obogatili našu ideju na način da smo željeli izgraditi jedan reprezentativan objekat koji bi prije svega imao i edukativnu svrhu. Ali, nadasve on bi u život Glamoča unio jednu novinu na način da bi smo uvažavajući činjenicu da je turizam posljednjih godina najbrže rastuća privredna grana u BiH uskočili u te aktuelne tokove života. Želimo ponuditi sasvim jedan novi koncept pristupa promocije turizma i Glamoča kao grada na način da ponudimo smještajne kapacitete i kroz razne druge vidove koji će biti unutar te zgrade. Bit će omogućeno bolje upoznavanje Glamoča, od samog dolaska pa kroz ugodan boravak u gradu”, rekao je Kovačević.

Navodi da kada su razmišljali o razvoju turizma na području općine Glamoč poseban fokus željeli su, kaže staviti, odnosno dati jednu inicijativu i postaviti “kamen temeljac” za razvoj ruralnog turizma na području općine Glamoč.

“To je ono objektivno što Glamoč kao općina može da ponudi. Naravno drugi vid unapređenja je u segmentu sportsko-rekreativnog turizma, a to je ponuda koju nude naše okolne planine, koje su interesantne za planinare, naravno i ljude koji žele avanturistički turizam. Svakako da kada je u pitanju arheološki dio, Glamoč je dosta neistraženo područje. Naravno tu je i rimski period, ali nama je dominantno interesantnan osmanski period. Mi smo totalno neistražena općina u tom smjeru”, rekao je Kovačević.

Važnost džamije Malkoč-bega

Naglasio je i da sama tvrđava Tabija arheološki nikada nije obrađena i urađena. Tako da, ističe, postoje mogućnosti da oni ljudi koji žele da vide kulturno-istorijsku baštinu da to osjete i dožive da će imati mogućnosti boravka u prostorima koje će ponuditi u Glasmoču. Naravno, ističe to podrazumijeva i da se organizuju razne konferencije obzirom da će objekat imati i prostor za konferencije.

“Glavni imam pomenuo je da je uvaženi reisu-l-ulema islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović položio kamen temeljac za izgradnju poslovno-edukativnog centra u Glamoču. Tom prilikom i prije toga on je na nas, odnosno na ovaj grad skrenuo pažnju Vakufskoj direkciji. Nakon toga Vakufska direkcija je pomogla i omogućila da mi uđemo u obnovu Malkoč-begove džamije poznatog osmanskog vojskovođe, namjesnika kliškog sandžaka u periodu 1565./1566. godine. On je izgradio objekat – džamiju kao možda jedan od najznačajnijih vakufa u tom periodu koji je imao brojne dućane na području Glamoča, odnosno njih sedam od čega se izdržavala ta džamija. Snagom inicijative reisu-l-uleme efendije Kavazovića evo bit ćemo u mogućnosti ove godine da obnovimo i Malkoč-begovu džamiju”, istakao je Kovačević.

Navodi da kada god su u prilici uvijek u prvi plan stavljaju u Sultansku džamiju, odnosno džamiju sultana Fatiha koja je zaštićeni i nacionalni spomenik BiH na tvrđavi Tabiji u Glamoču koja još uvijek nije obnovljena.

“To je jedina sultanska, osmanska džamija koja nije obnovljena. A, pored nje imamo brojne spomenike od velikog kulturno-historijskog značaja počevši od Odžaka Filipovića, do mezarja u Kovačevcima, mezarja na Jakiru koji mogu biti veoma zanimljivi za posjetioce. Mi na osnovu određenih naših volonterskih akcija pokušavamo da sačuvamo od zaborava takve lokalitete kako bi one generacije koje dolaze iza nas imale potpunu sliku o važnosti i značaju njihovog grada, važnosti i značaju Glamoča uopšte, a to je dio nas samih”, smatra Kovačević.

Bogato kulturno-istorijsko naslijeđe

A, koliki su potencijali u smislu kulturno-istorijskog nasljeđa u Glamoču svjedoči podatak da bi mezarje Kovačevci moglo bi postati veoma vrijedan arheološki lokalitet u Bosni i Hercegovini.

Naime, tokom nedavnog uređenja groblja na dubini od svega desetak centimetara ispod zemlje otkriveni su brojni veoma stari nišani iz Osmanskog perioda u neposrednoj blizini Glamoča, bogato ukrašeni turbanima i obilježjima – sabljama i sjekirama, za koje se vjeruje kako pripadaju značajnim ratnicima, ali i vojskovođama iz tog perioda s obzirom na njihovu veličinu.

Muhamed efendija Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč

Na iznimno očuvanim nišanima napisano je kako datiraju iz vremena oko 1.600 godine, što znači da su brojni od njih stari i po više od 415 godina. U Glamoču vjeruju kako se upravo na mezarju Kovačevci nalazi i mezar epskog junaka Rame Kovačine.

Do sada je u organizaciji akcije koju je sproveo Medžlis Islamske zajednice Glamoč u prvobitni položaj vraćeno na desetine nišana (bašluka), a uskoro je u planu nastavak tih aktivnosti s obzirom da se pretpostavlja da se na lokalitetu samo ovog mezarja nalazi još njih na stotine.

Osim mezarja u Kovačevcima i ono na Radaslijama također, obiluje veoma značajnim nišanima. Osim grandioznih koji su pripadali begovskim porodicama tu su i oni na kojima se nalaze simboli sa sjekirama i oružjem. S obzirom da su stariji od 400 godina smatra se kako pripadaju akindžijama, jurišnim konjanicima koji su pripadali vojsci Malkoč-bega, koji je upravljao Bosnom oko 1553. do 1554. godine.