Genocid u Srebrenici: Očuvanje istine od ključne je važnosti za mir

Istina o genocidu u Srebrenici 1995. godine mora se očuvati, napori da se pronađu i identificiraju oni koji se još uvijek vode kao nestali moraju se nastaviti, a počinitelji moraju biti izvedeni pred lice pravde, kazala je generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Kathryne Bomberger.

Govoreći o 26. godišnjici genocida u Srebrenici, Bomberger je dodala da su njihove misli danas s 19 porodica koje sahranjuju svoje najmilije i sa svima onima koji se bore za istinu i pravdu, napominjući da su napori da se pronađu osobe koje su nestale u Srebrenici i cijeloj bivšoj Jugoslaviji važan element uspostave vladavine zakona jer su istina i pravda ključne za trajni mir.

U julu 1995. godine Srebrenicu su zauzele snage bosanskih Srba, ubivši oko 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana, dok su žene, djecu i starce protjerali iz grada. Međunarodni sud pravde (MSP) i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) presudili su da masovna ubistva u Srebrenici predstavljaju zločin genocida.

Više od dvije decenije, ICMP zajedno sa relevantnim vlastima u Bosni i Hercegovini i porodicama nestalih predvodi napore da se pronađu i identificiraju oni koji su nestali tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji i da se ostvare prava porodica nestalih, bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili vjersku pripadnost ili ulogu u sukobima.

ICMP je pomogao identificirati više od 75 posto od 30.000 osoba nestalih u Bosni i Hercegovini, uključujući gotovo 90 posto žrtava genocida u Srebrenici.

ICMP-ovi naučni podaci u vezi s osobama nestalim u genocidu u Srebrenici uvedeni su u dokaze u sudskim postupcima pred MKSJ i pred sudovima u Bosni i Hercegovini. Do danas je pred MKSJ-om proces vođen protiv 20 osoba za zločine počinjene u Srebrenici. Od toga je osuđeno njih 16. Pred Sudom BiH postupci su vođeni protiv 57 osoba za zločine počinjene u Srebrenici, a 37 je osuđeno.

Kako je najavljeno, ICMP-ov program za zapadni Balkan i dalje će pomagati u traženju i identifikaciji oko 1.000 osoba koje se još uvijek vode kao nestale u genocidu u Srebrenici i više od 11.000 osoba koje se još uvijek vode kao nestale u regiji.

U julu 2018. godine u Londonu, lideri zemalja iz regije i država članica Evropske unije koje učestvuju u Berlinskom procesu potpisali su Zajedničku deklaraciju u kojoj su, između ostalog, ponovili svoju opredijeljenost podršci naporima na pronalaženju osoba koje se još uvijek vode kao nestale uslijed sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

U novembru 2018. godine u sjedištu ICMP-a u Haagu, predstavnici Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore i Srbije potpisali su Okvirni plan kojim su se formalno obavezali da će zajedno raditi kao regionalna grupa za nestale osobe.

– Vlade i politički organi moraju nastaviti zajedno raditi kako bi se riješili preostali slučajevi nestalih osoba i kako bi se porodicama i javnosti omogućile pouzdane i tačne informacije – naglasila je Bomberger u saopćenju.