Genjac: Uvođenje etničkog principa izbora zakočilo bi FBiH, a time i BiH

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Halid Genjac u razgovoru za Anadolu Agency (AA) upozorio je da je sve manje vremana preostalo za utvrđivanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, te da “postaje dramatično potrebno da se to pitanje riješi”.

“Jer, zaista ukoliko se ne bi riješilo pitanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH na ovaj ili onaj način dolazi u pitanje, ne održavanje izbora, nego implementacija izbora u čitavom vertikalnom lancu od Vlade FBiH do Vijeća minista BiH”, upozorio je Genjac.

On je istakao kako su intenzivni razgovori u toku. Međunarodna zajednica, kaže Genjac, uključujući ambasadu SAD-a, misiju OSCE u BiH, Delegaciju EU u BiH, pa i predstavnike OHR-a vrše intenzivnu medijaciju u nastojanju da se pronađe rješenje.

“Zašto je ta medijacija potrebna? Potrebna je što se nalazimo pred izuzetno velikim problemom koji u sebi sadrži u dobroj mjeri pravnu, ali i političku dimenziju. U ovom pitanju su se sručili svi problemi i našeg ustavnopravnog aranžama i svih odnosa u BiH, ali i onih iluzija koje još nisu napuštene u smislu dalje dezintegracije BiH i prijetnji po cjelovitost BiH”, rekao je Genjac.

– Više modaliteta za rješenje problema Izbornog zakona BiH –

Ustavni sud BiH je, navodi, donio odluku kojim su suspendovani određeni članovi Izbornog zakona BiH, a koji se odnose na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“S jedne strane, imamo tu presudu, a sa druge Ustav FBiH, Pakt o građanskim i političkim pravima, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, akte koji su nadređeni ustavnom sistemu BiH. To dvoje je u velikoj suprotnosti. Odluka Ustavnog suda BiH ako se bukvalno provodi sudara se sa navedenim aktima. Ako se poštuju pak navedeni akti što smo dužni, nemoguće je provesti odluku Ustavnog suda BiH. To je pravno tako”, kaže Genjac.

Odgovor bi mogao biti, navodi, u Dejtonskom sporazumu, odnosno aneksu koji govori o Uredu visokog predstavnika, gdje se navodi da je OHR zadužen, između ostalog, da otklanja smetnje civilnoj implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“A, ovo zaista jeste eklatantan primjer smetnji u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i svega onoga što proistiće, a tu ogromnog značaja imaju demokratski izbori. Rješenje je da OHR na neki način pripomogne ili iskoristi mehanizme da se nadoknade oni članovi Izbornog zakona BiH koje je Ustavni sud BiH izborisao i koji su blokirali ovaj indirektni izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i time implementaciju izbora. Na koji način će to iskoristiti, odnosno na koji način će se to uraditi, riješiti ovo pitanje vidjet ćemo”, kaže Genjac.

Navodi da postoji više modaliteta, odnosno da li to uraditi nekim privremenim rješenjem koji bi se usvojio u Parlamentarnoj skupštini BiH što smatra da je teže, da li nekim podzakonskim aktom usvojenim od CIK-a BiH što mislim da nije nerealno.

“Ali, u svakom slučaju, ovi razgovori koji se vrše sa predstavnicima najrelevantnijih političkih stranaka i uz medijaciju međunarodne zajednice, očekujem i nadam se da će se pronaći neko rješenje i da se neće dovesti u pitanje implementacija izbora”, naglašava Genjac.

Odgađanje, odnosno spajanje općih sa lokalnim izborima, o čemu se opet govori u javnosti, imalo bi, smatra Genjac, određene dugoročne efekte u smislu da se izbjegne situacija u kojoj se u BiH svaka druga godina potroši na izbornu kampanju.

“Sa ovakvim ustavnopravnim aranžmanom, sa ovakvom pluraliziranom političkom scenom, mehanizmima blokade, svaka ta izborna godina je izgubljena zarad stranačkih interesa i njihovim nastojanjem da ostavre što je moguće bolju izbornu poziciju. Spajanje izbora bi nas dovelo u poziciju da imamo izbore svake četiri godine i mislim da bi to bila korist”, navodi Genjac.

– U kantone se ne biraju predstavnici naroda nego zastupnici –

Međutim, kada je u pitanju problem koji “imamo pred sobom”, kaže ne misli uopće da je odgađanje ili sporo rješavanje problema izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH vezano sa nečijom namjerom da se izbori 2018. godine odgode.

“Zašto? Upravo tu dolazimo do političke dimenzije tog problema, jer rješavanje izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH je izuzetno krupno pitanje i ono ustvari odgovara na pitanje kojim putem se kreće BiH. U sklopu Washingtonskog sporazuma što je ugrađeno kasnije i u Dejtonski sporazum kroz Ustav BiH i Ustav FBiH, delegati Doma naroda u FBiH biraju se iz svakog kantona po jedan i iz svakog konstitutivnog naroda ukoliko takav ima izabran u skupštini kantona. To nimalo nije slučajno. Šta je posljedica toga, šta to znači de facto? To znači da je poruka da su sva tri konstitutivna naroda konstitutivna na cjelom prostoru FBiH u svakom kantonu, naravno i na cijelom prostoru BiH”, naglašava Genjac.

U ovom slučaju, kada se to iščitava, kaže Genjac, to znači da se mora osigurati u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima sa Paktom o građanskim i političkim pravima bez obzira koliko je kog naroda u nekom kantonu da se mora osigurati tom narodu, u tom kantonu da bude biran i da bira svog predstavnika u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“Poruka je da u svakom kantonu i iz svakog kantona bez obzira koliko je naroda u njemu treba da imaju konstitutivni narodi svoje predstavnike. Pitanje koje se vezuje uz rješavanje tog problema, a ima izuzetan značaj je, također, pitanje prirode izbora tih delegata. Milsim da je Ustavni sud BiH u jednoj mjeri zanemario činjenicu da zastupnike u kantonalne skupštine ne biraju narodi etnički, nego građani. Te sve zastupnike u kantonalnim skupštinama biraju građani”, navodi Genjac.

Oni koji su izabrani i koji su se etnički izjasnili tek tada ulaze u proces nominiranja za delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“Kantonalni zastupnici, tek nakon što budu izabrani od građana i nakon što se izjasne o svojoj etničkoj pripadnosti stiču pravo da konzumiraju mogućnost izbora u Dom naroda Parlamenta FBiH. Prema tome, to je kombinacija poludirektnog i poluindirektnog sistema izbora. To nije nimalo slučajno. To ima dalekosežne implikacije. Cijelo vrijeme govorimo o delikatnom balansu etničkog i građanskog principa u Daytonskom i Washingtonskom sporazumu i ovdje je to povezano sa tim”, navodi Genjac.

Ukoliko bi se išlo za ispunjavanjem zahtjeva koji su pomalo neobični, a koji govore u takvim okolnostima, o legitimnim predstavnicima, navodi Genjac, došlo bi do narušavanja tog principa.

“Jer, oni su legitimni po Ustavu samim tim što budu izabrani u kantonalnu skupštinu, ali se traži legitimnost potvrđena isključivo etnički. Ukoliko bi se takva legitimnost omogućila ili išlo za takvom legitimnošću koju zagovaraju politički predstavnici najviše iz HDZ-a BiH onda bi smo imali narušavanje principa i Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Naravno, to je legitiman cilj. Ali, on se može provesti samo legitimnim sredstvima što znači većinama za promjenu Ustava u Parlamentu FBiH, Parlamentarnoj skupštini BiH. Naravno, ja ne vidim ikoga osim predstavnika HDZ-a i manjih stranaka okupljenih oko grupacije HNS-a da podržava i da će ikada podržati takva nastojanja”, kaže Genjac.

– Specifičnost Doma naroda Parlamenta FBiH-

Onda, navodi, dolazimo u tu situaciju, tu političku dimenziju problema oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

“Isključiv zahtjev predstavnika HDZ-a za takvim modelom koji je retrogradan, koji je dalja dezintegracija i sa druge strane stav ostalih političkih stranaka koji insistiraju na principu balansa građanskog i etničkog principa u BiH. I pri tome važno je napomenuti da Dom naroda Parlamenta FBiH je Dom naroda kakav nigdje i nikada u svijetu nije postojao. Svugdje Dom naroda, u EU ih imamo 17 svugdje su specifični”, kaže Genjac.

Uglavnom, navodi Genjac, oni rješavaju određena pitanja etničkog karaktera, identiteta, tradicije, pitanja iz tog spektra. Dom naroda u FBiH je, kaže, Dom ima potpuno ista ovlaštenja kao i Predstavnički dom čak i veća jer nominira kandidate za određene pozicije vlasti.

“On je drugi građanski dom. Ugrađivati u drugi građanski dom principe isključive etničke određenosti i etničkih principa znači neviđene mogućnosti blokada, kojih u BiH ionako ima previše, i to je još jedan od razloga što insistira na stavu balansa etničkog i građanskog”, ističe Genjac.

Ukoliko bi Dom naroda Parlamenat FBiH, kaže Genjac, bio Dom koji se bavi isključivo zaštitom vitalnog nacionalnog interesa, pitanjima od interesa koji su etničkog karaktera, i samo njima nikakav problem ne bi bio da se traži model izbora da Hrvati biraju te delegate, da Bošnjaci samo isključivo biraju te delegate.

“Međutim, sa ovakvim Domom naroda, sa ovakvim nadležnostima tog doma isključivi etnički princip je potpuno anahron i on bi jednostavno potpuno zakočio i zaustavio FBiH, a time i BiH”, poručio je Halid Genjac, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.