Genjac: Nema tajnog dogovora između Izetbegovića i Čovića

Predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i član Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH Halid Genjac rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) kako Upitnik Evropske komisije koji će do kraja sedmice biti uručen vlastima BiH u Sarajevu sadrži pitanja čiji odgovor služi Evropskoj komisiji da izradi takozvani avi, odnosno mišljenje o podobnosti države za kandidacijski status.

“Tu se, prije svega, odgovorima na pitanja daje izjašnjenje o tome da li je država ispunila političke, ekonomske uslove i da li je sposobna da prihvati obaveze članstva u EU. Značajno je napomenuti da to ne sadrži one obaveze koje su već sadržane u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje su tamo posebno i pojedinačno razrađene, ali sve ostalo u poglavljima o kojima se pregovara sadrži ta pitanja. Isto je tako značajno napomenuti da ta pitanja imaju svrhu da pored ostalih izvora Evropska komisija izradi preporuku i na osnovu toga se izjašnjava Evropsko vijeće. Koliko god je važno da Evropska komisija preporuči pozitivno mišljenje za kandidacijski status isto tako je važno i da se preporuči datum za otvaranje pregovora. Ako ne, to je i važnije”, rekao je Genjac.

Mehanizam koordinacije mogući mehanizam blokada

Sve to, kaže Genjac, je na neki način uslovljeno kvalitetom odgovora na pitanja, tačnošću odgovora na pitanja i blagovremenošću odgovora na pitanja.

“Veoma je značaj jedinstvenog i blagovremenog odgovora i kvaliteta tih odgovora. Mislim da ćemo imati određenih problema. Kao što je to u BiH praksa, uz svaki postupak, uz svako pitanje, u svaki problem unesu se značajne političke dimenzije. I ovog puta će to biti. Možda olakšava donekle činjenica što su to pitanja koja su iz takozvanog evropskog miljea i ona vrijede manje-više za sve države kandidate i na njih se odgovara činjenicama. To donekle olakšava, međutim, ipak, do dolaska jedinstvenog odgovora praksa je do sada pokazala da se pojavljuju problemi”, upozorio je Genjac.

Rekao je kako u BiH postoji uspostavljen Mehanizam koordinacije koji bi trebao taj postupak odgovaranja na pitanja olakšati, ali da imajući u vidu strukturu Mehanizma koordinacije i tijela koja su uspostavljena Mehanizmom koordinacije, smatra da se mogu očekivati problemi, posebno sa vremenom.

“Poznato je da su tijela u Mehanizmu koordinacije koja bi trebala pripremati odgovore sastavljena od velikog broja imenovanih članova. Oni su predstavnici entiteta i entitetskih institucija, kantona i kantonalnih institucija, državnih institucija i, posebno, tu postoji takozvani ovlašteni predstavnik tih institucija čije je prisustvo neophodno da bi se donijela određena odluka, jer bez glasa tog ovlaštenog predstavnika nema odluke. Ukoliko budu dobre namjere, ukoliko bude djelovanje pratilo političku proklamaciju svih stranaka, onda ćemo se potruditi svi i da dolazimo na sastanke, da dolazimo na ta tijela i da doprinesemo maksimalnom postizanju efikasnosti i brzine na odgovore. Međutim, ukoliko budu druge namjere u pitanju, ukoliko u pozadini tih deklaracija budu neke druge namjere, onda je moguće da se ta tijela blokiraju i da nastanu i kašnjenja i sporenja odgovora”, rekao je Genjac.

Fokus na socio-ekonomskim pitanjima 

Provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i sticanje kandidacijskog statusa BiH u EU, smatra Genjac, pitanja su koja se trebaju razdvojiti i moguće ih je, keže, razdvojiti.

“Opća neka obaveza i ustavna i po osnovu svih konvencija koje smo mi preuzeli i koje su iznad Ustava BiH nalaže da se što prije provedu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Jer, one se tiču ljudskih prava, i to je uvijek prioritet. Međutim, izmjena ustava u svakoj državi, a onda pogotovo u BiH sa ovako složenim ustavnopravnim aranžmanom i strukturom, uvijek angažuje veliki dio društvene energije i dugo traje. To nije samo nešto što važi za Bosnu i Hercegovinu. I u nas to već predugo traje. S druge strane, značajno je napomenuti da je nakon obnovljenog pristupa EU prema BiH, nakon Britansko-njemačke inicijative, rekao bih, sasvim opravdano, a nakon uviđanja prethodne greške, usaglašavanje Ustava BiH sa odgovarajućim presudama stavljeno u neki relaksiraniji kolosijek, a da je u prvi plan stavljene su socio-ekonomske reforme”, naveo je Genjac.

To znači, naglašava, da u BiH imamo Reformsku agendu, dnevni red za provođenje socio-ekonomskih reformi koje uglavnom, manje-više idu svojim tokom. Stupio je, kaže Genjac, na snagu SSP, adaptiran je trgovinski dio Sporazuma, usvojen je Mehanizam koordinacije, usvojen je određeni broj reformskih zahvata…

“Dobili smo Upitnik i vrlo jasno treba reći što se tiče kandidacijskog statusa da provođenje presuda u predmetu Sejdić-Finci, Zornić i Pilav i ostalih presuda nakon odluka Ustavnog suda BiH nije uslov za kandidacijski status. Mi sigurno nećemo biti članica EU bez provođenja tih presuda. Ali, za kandidacijski status to treba vrlo jasno reći – nije to uslov, jer tokom otvaranja poglavlja i pregovora po tim poglavljima, ne samo provođenje tih presuda nego niz društvenih, socijalnih i institucionalnih reformi će biti nužno da se provedu”, stava je Genjac.

Ovih dana je, navodi, bilo spekulacija i da je odlazak OHR-a uslov za kandidacijski status BiH u EU.

“I to treba vrlo jasno reći. Kandidacijski status je vezan za Upitnik, za popunjavanje upitnika, dakle, za mišljenje EK i odluku Evropskog vijeća i u svemu tome do sada, nakon ovog obnovljenog pristupa prema BiH ne pojavljuje se ništa od toga kao uslov za kandidacijski status”, rekao je Genjac.

Neće biti novih podjela na etničkom principu

Genjac koji je i član Ustavnopravne komisije Doma naroda PS BiH, naglašava kako treba pažljivo iščitati novu presudu Ustavnog suda BiH u pogledu izmjena Izbornog zakona BiH, a odnosi se na način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“Još nisam dobio tu presudu. Tu postoji određena disproporcija u smislu važnosti nekog naroda u nekom kantonu i to vjerovatno treba dovesti u najmanju moguću mjeru usaglašenosti i proporcije. Nikada nije moguće idealno rješenje. Međutim, nikako prilikom rješavanja tog problema ne smijemo proizvesti nove probleme, što znači ne smijemo proizvesti nove sejdić-fincije u ovom slučaju u kantonima da određeni narodi, konstitutivni, ne mogu doći iz nekog kantona ili da izgube pravo da budu birani i da biraju za domove naroda. Moramo, ako je intencija da se omogući konstitutivnim narodima, odnosno da svaki pripadnik tog naroda da mu glas isto vrijedi, onda moramo to i ispoštovati. I to tako da svi Bošnjaci, svi Srbi i svi Hrvati, bez obzira u kom kantonu se nalaze, moraju biti u mogućnosti i da biraju i da budu izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH. I to jeste zahtjevno, ali je moguće riješiti”, cijeni Genjac.

Ne smije se, kaže, nikako desiti da provođenje ili rješavanje te presude dovede do nove teritorijalizacije na etničkom principu ili getoizacije da se samo sa određenog teritorija biraju predstavnici u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“To se nikako ne može desiti, to se ne smije desiti”, upozorava Genjac.

Naglašava kako već postoji velikih problema sa Izbornim zakonom BiH, te da je formirana jedna tehnička radna grupa od predstavnika stranaka na državnom nivou koje čine parlamentarnu većinu, ne sa ciljem da ona riješi sva pitanja jer to nije moguće bez parlamentarne procedure i učešća svih stranaka. Ali, navodi, da bi ova tehnička radna grupa trebala napraviti svojevrsnu inventuru svih problema koji su se pojavili, koji su od ranije prisutni sa Izbornim zakonom BiH. Tu je, kaže on, pitanje od Mostara, izbora nedostajućih delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, preko presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu…

“Opcija iz koje ja dolazim, SDA, nikada neće prihvatiti rješenja koja u sebi sadrže nove podjele, novu teritorijalizaciju na etničkom principu, jer toga u BiH samim Dejtonskim ustavom ima previše. Naravno, veliki broj spekulacija u javnosti je prisutan o takozvanim sporazumima, dogovorima koji su neke misterije, koji su neke tajne, koji su neke nove podjele. Ja moram reći da ništa od toga nema. Nema nikakvih tajnih dogovora predsjednika SDA Bakira Izetbegovića sa nekim drugim liderima, sa Draganom Čovićem ili nekim drugim. Ima i bilo je nastojanja da se neka od ovih pitanja riješe. Bilo je raznih prijedloga, uglavnom motiviranih željom da se hrvatskim biračima u BiH osigura što je moguće veći uticaj na izbor jednog člana Predsjedništva BiH, obzirom da su oni u demografskom potencijalu ili u statističkom smislu malobrojniji u odnosu na Bošnjake”, navodi Genjac.

Mostar se ne može porediti sa drugim gradovima i općinama

Kaže, bilo je tih pokušaja, ali uvijek se vodilo računa da to ne bude neka nova podjela, neka nova teritorijalizacija i toga, tvrdi, neće biti.

“Spekulacije, spinovanja u javnosti, pa čak, rekao bih, koji su i kod dobronamjernih ljudi u nekim momentima možda proizveli situaciju da sumnjaju, poručujem jasno – od toga nema ništa. Takvih misterioznih dogovora nema, ali će biti nastojanja i pokušaja da se pronađe kompromis koji je najbolji za BiH, za sve njene narode i građane”, istakao je Genjac.

Genjac navodi da je vrlo teško pretpostaviti i neku vremensku odrednicu da li će građani Mostara u narednoj godini nakon osam godina čekanja ponovno na birališta ili će morati čeklati 2018. kada se održavaju opći izbori u BiH.

“I ovom prilikom, kažem, mi iz SDA smo pokušali pronaći rješenje. Uvijek smo se rukovodili principom koji bi zapravo zadovoljio tri kriterija – da Mostar ostane jedinstven, da nema majorizacije i da nema diskriminacije bilo kog kolektiva i bilo kog pojedinca. Rukovođeni tim principima nudili smo neka rješenja koja su ponekad bila i u javnosti nedovoljno shvaćena ili proanalizirana i kritikovana iz tih razloga. S druge strane, imali smo isključivi stav predstavnika HDZ-a BiH koji su insistirali isključivo na rješenjima koja su u sebi sadržavala i dominaciju Hrvata nad Bošnjacima i moguću diskriminaciju nad Bošnjacima. Naravno, nisu imali sluha da naprave kompromis da se to izbjegne. Mi ne možemo odustati od ovih principa i nećemo odustati”, navodi Genjac.

Kaže kako očekuju više spremnosti na kompromis od HDZ-a jer ne može se, dodaje, Mostar porediti ni sa jednim gradom, ni sa jednom općinom u BiH.

“To nije moguće, jer Mostar je izuzet u Dejtonskom mirovnom sporazumu, u sporazumu o oživotvorenju FBiH posebno se govori o Mostaru. U Mostaru je zaista očuvana ta multietnička struktura kao u nijednoj općini i ne može se Mostar vezivati recimo za Travnik. Travnik se može vezivati za Prozor gdje je slična struktura stanovništva. U Mostaru i Hrvata i Bošnjaka ima skoro podjednako, nikoga preko 50 posto, a vrlo značajan je broj srpskog naroda i ostalih koji se tako izjašnjavaju. Zato mislim da je razumljivo ovo naše insistiranje da nema dominacije, da nema diskriminacije i naravno da Mostar ostaje jedinstevn grad”, rekao je Genjac.

O reformi pravosuđa samo u Parlamentu BiH 

Inicijativu predsjednika SDS-a Vukote Govedarice o pravosuđu bi, kaže, podijelio na dva dijela. U jednom u kojem traži sjednicu Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi se razgovaralo o reformi pravosuđa, koja je, kaže Genjac, potpuno legitimna inicijativa.

“Treba o tome da se razgovara i u Parlamentarnoj skupštini BiH. Tu ne vidim nikakav problem. S druge strane, nastavak, ako se to ne desi da će pozvat na referendum o pravosuđu je sporan. Šta znači referendum o pravosuđu? Koje je to referendumsko pitanje? Ostaje nedovršena misao i rekao bih nejasna. Ali, ono što je važnije od toga, čini mi se da u RS-u nakon što se pokazalo da je jedna stranka dobro profitirala na izborima održavanjem referenduma koji je obesmišljen u potpunosti, i druge stranke u RS-u uviđaju mogućnost da organiziranjem referenduma profitiraju na izborima. To je ova, dnevnopolitička, banalna dimenzija ovog problema”, cijeni Genjac.

Na kraju, navodi, moglo bi se desiti da svaka stranka u RS-u zakaže po jedan referendum da bi pokušali izborne izglede poboljšati.

“Naravno, ono što je i najvažnije, ne može se referendum bilo koji bilo gdje u BiH o pitanjima koja su dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i obaveze iz tog sporazuma pa i Ustava BiH tretirati na način da se jedan kolektivitet, jedan narod izjašnjava o tome. To je samo po sebi nonsens i naravno nije po Ustavu BiH. To je antiustavno, antidejtonsko je zapravo. Ja mislim da je ovo možda malo ishitrena izjava predsjednika SDS-a Vukote Govedarice, ali o reformi pravosuđa treba razgovarati u Parlamentarnoj skupštini BiH”, poručio je u intervjuu za AA Halid Genjac, predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda PS BiH i član Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH.