FUZIP: Pojačane inspekcijske kontrole imaju značajnog efekta

U sklopu pojačanih inspekcijskih nadzora Federalna uprava za inspekcijske poslove na području svih deset Kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine od 13. aprila do 24. jula vršila je pojačane inspekcijske nadzore u unutrašnjoj i prekograničnoj kontroli, kako samostalno tako i u saradnji sa kantonalnim inspekcijskim organima, kazao je Feni stručni savjetnik u Kabinetu direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove Edin Čengić.

S obzirom na činjenicu da je pojava rada “na crno” najčešća kada su u pitanju sezonski građevinski radovi, ugostiteljstvo, turizam i obrt, fokus aktivnosti, kako je kazao Čengić, bio je na kontroli tih oblasti.

Kada je u pitanju zapošljavanje “na crno” rezultati pojačanih inspekcijskih aktivnosti pokazuju da u okviru navedenih kontrola od 4.012 kontrolisanih uposlenika njih 503 zatečena su radno angažovano “na crno”, a 41 radnik je tek prijavljen, zahvaljujući navedenim kontrolama, istakao je Čengić.

– U naznačenom periodu utvrđeno je da najveći broj radnika bio radno angažovan “na crno” u oblastima ugostiteljstva, građevine kao i oblastima proizvodnje – istakao je Čengić, napomenuvši kako je “ova pojava zastupljena i u drugim oblastima rada”.

Pored navedenog, po Čengićevim riječima, pojačane aktivnosti provedene su i u pogledu dosljedne primjene i poštivanja odredbi Zakona o fiskalnim sistemima, a u okviru izvršenih kontrola vezanih za primjenu tog zakona ustanovljeno je da od 1.486 kontrolisanih subjekata njih 333 ne izdaju fiskalne račune za prodate robe i izvršene usluge, dok ukupno 12 subjekta nadzora nema uopšte instaliran fiskalni uređaj.

Okosnicu pojačanih inspekcijskih nadzora činile su kontrola rada “na crno” i kontrola fiskalizacije na području Federacije BiH, na način da su kontrolu vršili timovi sastavljeni od federalnih tržišnih inspektora i kantonalnih inspektora rada.

Dosadašnji nadzor je pokazao da i dalje postoje problemi rada “na crno” (i uplate doprinosa za uposlenike), kao i očigledni problemi prilikom evidentiranja prometa za prodate robe i izvršene usluge putem fisklanih uređaja. Za neizdavanje računa putem fisklanog uređaja federalni tržišni inspektori izricali su novčane kazne propisane zakonom, kazao je Čengić.

Od 13. aprila do 24. jula izvršeno je 5.736 inspekcijskih nadzora i 97 kontrolnih nadzora. Sačinjen je 4.641 zapisnik i izdata 2.284 prekršajna naloga u finansijskom iznosu od 2.607.652 KM. Izvršena je naplata naknada / ceste, vode, zrak i šume / u visini od 1.906.927,92 KM.

– Ako zbrojimo iznose izdatih prekršajnih naloga i izvršene naplate po naknadama za zaštitu i održavanje / cesta, voda, zraka i šume / dobit ćemo finansijski efekat od ukupno 4.514.579 KM – kazao je Čengić.

U periodu od 13. aprila do 24. jula izdato je 391 rješenja o otklanjanju nedostataka. Izrečena je 201 privremena mjera zabrane rada, od kojeg broja se čak 96 privremenih zabrana rada odnosi na propuste u dosljednoj primjeni Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH (rad bez sanitarne knjižice), 31 rješenje se odnosi na zabranu rada ugostiteljskih objekata, 21 rješenje na zabranu rada pilana, 13 rješenja na zabranu obavljanja djelatnosti prijevoza.

Čengić je naglasio da su izvršeni i pojačani inspekcijski nadzori saobraćajne inspekcije Federalne uprave za inspekcijske poslove koji su bili usmjereni na kontrolu nelegalnog prijevoza putnika i tereta, javnog prijevoza putnika i tereta u cestovnom prometu, prijevoza roba za vlastite potrebe, dokumenata u sjedištima prijevoznika, rada stanica tehničkog pregleda, kao i kontrola provođenja zakona i podzakonskih akata koji uređuju oblast cesta i cestovnog prometa, sa posebnim akcentom na zaštiti odredbi Zakona o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređaja za evidentiranje u cestovnom prijevozu.

Kada su u pitanju ranije kontrole koje su vršene u periodu april/maj 2016. godine, Federalna uprava za inspekcijske poslove je usmjerila težište svoga rada jednim dijelom i na kontrolu zdravstvenih ustanova, a kojom prilikom je utvrđeno da u pojedinim kantonima zdravstvene ustanove ne posjeduju odgovarajuća rješenja za rad tj. rješenja za obavljanje registrovane djelatnosti.

-U tom pogledu naložene su i adekvatne upravne mjere kojima se nalaže hitno pribavljanje odgovarajuće dokumentacije za obavljanje djelatnosti – kazao je Čengić.