Prekid dijela programa
FTV podnijela krivičnu prijavu protiv BHRT, oglasili se advokati: “Kazne su visoke”
U prijavi su se odlučili za pravnu kvalifiakaciju zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja te udruživanje radi činjenja krivičnih djela
Advokati Federalne televizije Nina Kisić i Goran Dragović kazali su da je ovaj javni servis podnio krivičnu prijavu protiv BHRT-a. Kao razlog su naveli nedavni prekid dijela programa.
Prijave su podnijete u ime Poslovodnog odbora FTV-a protiv Upravnog odbora i Uprave BHRT-a.
“U svojstvu opunomoćenika Federalne radio-televizije podnijeli smo krivične prijave SIPA-i i Tužilaštvu BiH. Radi se o više lica. To su članovi Upravnog odbora BHRT-a – Rajko Radovanović, Valentina Rupčić, Slavko Rolih, generalni direktor Belmin Karamehmedović, Elvir Lemeš, te direktor BHT-a Mario Vrankić i direktor BH Radija Dejan Kerleta. Ono što je jako zanimljivo i bitno – krivična prijava je podnesena i protiv više NN lica. Taj krug lica je izvjesno malo širi od ovih prijavljenih. Mi smo identifikaciju ovih lica koji su učestvovali nesporno u izvršenju ovog krivičnog djela prepustili istražnim organima”, naveli su advokati za FTV.
U prijavi su se odlučili za pravnu kvalifiakaciju zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja te udruživanje radi činjenja krivičnih djela.
“Naravno, istražni organi uvijek imaju mogućnost da eventualno pripišu dodatne pravne kvalifikacije mada je naš stav da ova pravna kvalifikacija upravo pokriva pravno ono što se desilo u konkretnom slučaju. Ono što je meni zapanjujuće – potpuno je neprihvatljivo u jednom društvu na ovaj način postupati prema jednom, čak i privatnom mediju, a kamoli javnom servisu, imajući u vidu, čak i za BiH, konkretno zahvaljujući našim ustavnim odredbama, obavezujuću sudsku praksu Evropskog suda, koja konkretizira pravo i na pluralizam – i izvještavanja, ali i primanja informacija”, kazali su advokati FTV-a.
Naveli su da se ovdje radi o teškom krivičnom djelu, za koje su prepisane visoke kazne.
“Ovdje bismo fokus stavili na zloupotrebu položaja i ovlaštenja. Radi se, po svojoj prirodi, o teškom krivičnom djelu za koje su propisane kazne u zavisnosti od cenzusa odnosno pričinjene štete – od šest mjeseci do pet godina, u stavu dva to je od jedne do deset godina, a u stavu trećem, ukoliko bi ta šteta bila preko 50.000 KM, najmanje tri godine. Dakle, zaprijećene kazne u konkretnom slučaju su iznimno visoke jer je upravo i zakonodavac prepoznao štetnost po društvo jednog takvog postupanja”, objasnili su advokati.
