Freedom House o BiH: Nestabilna vlast i visoka korupcija

Američka nevladina organizacija Freedom House svrstala je u 2017. godini Bosnu i Hercegovinu na 16. mjesto po demokratiji među 29 tranzicijskih zemalja. Od zemalja u regionu, Bosna i Hercegovina jedino je bolja od Kosova.

Freedom House je po demokratiji Bosnu i Hercegovinu ocijenio sa 4,54 na skali od jedan do sedam, gdje je sedam najlošija ocjena, piše Radio Slobodna Evropa.

Najbolju ukupnu ocjenu u 2017. godini dobila je Estonija 1,93, a najlošiju Uzbekistan 6,96.

Bosna i Hercegovina svrstana je u kategoriju nekonsolidovane ili polukonsolidovane demokratije. Najlošije ocjene BiH je po ovom izvještaju Freedom Housea dobila po pitanju vlasti, vlade, parlamenata i uopšte političkog upravljanja.

Program menadžer za odnose s javnošću Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić kaže da ovo ne predstavlja nikakvo iznenađenje.

„Najveći problem je što politički lideri ne poštuju procedure propisane zakonom, nipodaštavaju same institucije i procese imamo blokade na različitim nivoima. Imamo jako nestabilne vlasti i nestabilne koalicije, i upravo u ovom segmentu je zbog toga najgora ocjena“, kaže Korajlić.

Bosna i Hercegovine najbolje ocjene dobila je po pitanju provođenja izbora i razvijenosti civilnog društva. Direktorica Asocijacije za demokratske inicijative Snježana Ivandić kaže da civilno društvo u BiH zadnjih deset godina zadržava ocjenu od 3,5.

„Ja bih ipak bila malo oprezna i rekla da ova ocjena od 3,5 može značiti da postoji napor od strane civilnog društva da utiče na demokratske promjene u društvu, ali sa druge strane, ne bih, kao neko ko radi u tom sektoru, rekla da je isto raditi 2007. i 2017. godine, jer ipak smo 2007. godine imali jedan vrhunac u dostignuću, u fondovima, u kreiranju mreža, u kontaktima sa donatorima. Početak 2017. godine karakterisalo je odsustvo velikog broja donatora, prije svega iz Bosne i Hercegovine, što je prijetnja po određene projekte, a samim time i održivosti čitavog civilnog društva u Bosni i Hercegovini.“

Što se tiče korupcije, BiH je dobila ocjenu pet, a po pitanju nezavisnosti pravosuđa ocjenu 4,5.

„Po nekoj mojoj slobodnoj procjeni, dala bih još i goru ocjenu pravosuđu, ali vidi se da su ovi segmenti međusobno povezani, jer ako nemate funkcionalnu vlast, onda ne možete imati ni funkcionalne institucije, pa samim tim i pravosuđe ne funkcioniše“, kaže Ivana Korajlić.

Najbolja Slovenija, Kosovo na začelju

Freedom House nezavisnost medija ocijenio je sa 4,75. Predsjednik udruženja BH Novinari Marko Divković smatra da je ova ocjena i bolja nego što je stanje na terenu.

„Ako u ovom momentu imamo čak 176 tužbi protiv novinara, za klevete, za duševne boli i ostalo, valjda već to samo govori da je i ta prosječna ocjena za nas iznenađujuće visoka“, kaže Divković.

Sve zemlje nastale raspadom SFRJ, po ocjeni Freedom Housea, nalaze se ispred Bosne i Hercegovine, izuzev Kosova koje je dobilo ocjenu 4,96. Iz regije je najbolje ocijenjena Slovenija s 2,04, a slijede je Hrvatska sa 3,71, Srbija sa 3,82,Crna Gora sa 3,89 i Makedonija sa ocjenom 4,43.

Snježana Ivandić vjeruje da bi na kraju 2017. godine ocjena za Bosnu i Hercegovinu mogla biti i mnogo lošija, a ni građani ne osjećaju bilo kakve promijene nabolje.

„Mogu reći da je čitav indeks, koji je nekih 4,54, mogao biti i gori, ukoliko bi neke od ocjena bile revidirane na kraju 2017. godine.“

U dijelu koji govori o zemljama Balkana, u izvještaju Freedom Housea se ističe ‘nestabilna situacija u Makedoniji’,te u Bosni i Hercegovini ‘gdje mnogi političari igraju na kartu etničkih podjela radi ostvarivanja vlastitih političkih ciljeva’.

U izvještaju FH-a kritikuje se i odnos Evropske unije prema zemljama na području bivše Jugoslavije.

„Od kraja ratova 90-ih godina na području bivše Jugoslavije dilema Evropske unije bila je ostvariti ravnotežu između potrebe za provođenjem dugoročnih reformi i kratkoročnih prioriteta održavanja stabilnosti. Evropska unija je oprezno radila na tome da održi mir, ali institucionalne krize i prekršena obećanja narušila su joj vjerodostojnost“, navodi se u izvještaju Freedom Housea i napominje da to smanjuje prostor za reforme na Balkanu.