Franz: Putina zanimaju sukobi, a zona interesa za njega je zapadni Balkan

Tokom rasprave o Bosni i Hercegovini na današnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) u Briselu istaknuta je nedvojbena posvećenost interesima zapadnog Balkana.

Predsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom Romeo Franz kazao je da su pred BiH obaveze koje treba ispuniti kako bi dobila status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Mišljenja je da je potrebno prevazići prepreke, ojačati civilno društvo i demokratske institucije te poboljšati životni standard, a sve je to važno za budućnost BiH koja treba biti sigurno mjesto za život budućih generacija.

Potvrdio je da je fokus Evropske unije i dalje na zapadnom Balkanu, ali ustavne i izborne reforme su neophodne kako bi one doprinijele funkcionalnijoj državi BiH i time se osigurala ravnopravnost svih građana.

– Sada vidimo pogoršanje situacije. Ruski uticaj se ne može ignorirati i mora se brže djelovati. Nakon kraja rata u BiH održan je mir i nastavljeno je s reformama što se vidi i kroz ekonomske slobode, ali vidimo došlo je do promjene mira u Evropi što je učinio predsjednik Rusije Vladimir Putin, ali nismo se prestali zanimati za zapadni Balkan – kaže Franz.

Napominje da Putina zanimaju sukobi, a zona interesa za njega je zapadni Balkan i samim tim i Bosna i Hercegovina dok etnonacionalizam u BiH sve više jača, upozorio je Franz.

Nakon njega na sjednici se obratio stalni izvjestilac AFET-a Paulo Rangel koji je podvukao da je EU zainteresirana prije svega za narod BiH u cjelini bez obzira pripadali manjini ili konstitutivnim narodima.

Pozvao je člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika, koji se prethodno također obratio na sjednici Odbora, da se vrati u bh. institucija i radi u skladu sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom.

– Svaki put kada dođe do secesionističkog narativa upozorit ćemo da to nije kompatibilno s Ustavom i evropske institucije će to osuditi, a vaša zemlja će biti sve dalje od statusa kandidata za članstvo u EU, što je naša zajednička želja – jasno ja kazao Rangel.

Pozvao je i bh. entitet Republiku Srpsku da jasno osudi razarajuću agresiju Rusije na Ukrajinu jer Putinov režim nije režim kojim se može vjerovati budući da se on zanima samo za destabilizaciju Evrope i zemalja zapadnog Balkana.

Također, pozvao je predsjedavajućeg i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića kao i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića, koji su se također danas obratili na današnjoj sjednici, da dođu do dogovora o Izbornom zakonu kako bi se organizirali izbori u oktobru te omogućilo BiH da pravim putem krene ka Evropskoj uniji i dobije status kandidata.

Član Evropskog parlamenta Michael Gahler upozorio je Dodika da ako se povuče iz institucija Bosne i Hercegovine suočit će se sa sankcijama i naglasio da se izbori moraju održati u oktobru.

Da BiH svi žele vidjeti kao funkcionalnu državu kazao je i član Evropskog parlamenta Tonino Picula koji je dodao da nema dvojbe da se podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH te da su blokade i secesionističke poruke neprihvatljive, a također je naglasio da je od ključnog značaja postići dogovor oko Izbornog zakona.

Član Evropskog parlamenta Klemen Grošelj je kazao da dolazi iz zemlje (Slovenija) u kojoj žive brojni građani bh. porijekla koji imaju jasnu viziju za BiH pod okriljem Evrope, ali je istovremeno podvukao da je počinjeni genocid presuđen na međunarodnom sudu i kao takav se ne smije negirati.

Da ruska agresija na Ukrajinu potcrtava obavezu Evropske unije da se zaustavi ruski uticaj u njihovom susjedstvu jasno je danas dala do znanja članica Evropskog parlamenta Tineke Strik, dodajući da se ne može sarađivati s političarima koji podržavaju Putina.

Pozvala je stoga Dodika da prekine svoje veze s Kremljem i jasno osudi invaziju Rusije te iskoristi ovaj sastanak za nedvojbenu osudu takve agresije na suverenu državu Ukrajinu.

– Pozivam vas da ne koristite takvu retoriku prema Bošnjacima, pozivam i Čovića da se distancira od Dodika sve dok on jasno ne osudi rusku agresiju – kazala je Strik, dodajući da su Dodikovi koraci ka secesiji potpuno neprihvatljivi jer ugrožavaju teritorijalni integritet BiH.

Retorika koju je čuo na današnjem zasjedanju Odbora za vanjske poslove za člana Evropskog parlamenta Hermann Tertsch, koji je devedesetih bio novinar u BiH, podsjeća upravo na to vrijeme zbog čega je pozvao da se dođe do dogovora.

Nakon diskusija i pitanja koje su postavljali članovi ovog odbora ponovo su se obratili članovi Predsjedništva BiH i predsjedavajući Doma naroda PSBiH koji su ponovili svoje stavove uglavnom o izmjenama Izbornog zakona koje su trenutno aktuelne, a Dodik je odbacio tvrdnje da radi pod ruskim uticajem.