Direktor IPI-ja
Frane Maroević za Fokus: BiH ima hrabre novinare, važno ih je podržati
Kongres u Sarajevu održava se u lošim uvjetima za rad medija u BiH, a okupit će vodeće svjetske novinare. Pronaći kreativna rješenja za medijsku održivost
Bosna i Hercegovina odnosno njen glavni grad Sarajevo iz više razloga su odabrani da od 22. do 24. maja budu domaćini godišnjeg Svjetskog kongresa Međunarodnog instituta za štampu (IPI) i festivala medijskih inovacija, koji će okupiti novinare, urednike i izdavače iz cijelog svijeta.
Izvršni direktor IPI-ja Frane Maroević u intervjuu za Fokus.ba pojašnjava zbog čega te govori o tome šta se može očekivati od predstojećeg kongresa.
– Uz sve izazove, danas Bosna i Hercegovina idalje ima jake i hrabre novinare koji svakodnevno objavljuju reportaže o kriminalu i korupciji izazivajući institucije da obavljaju svoj posao. Važno je istaknuti i pružiti im podršku – poručio je Maroević.
Rekordan odziv
Fokus.ba: U najkraćem, šta se može očekivati od predstojećeg godišnjeg Svjetskog kongresa Međunarodnog instituta za štampu i festivala medijskih inovacija koji će se u Sarajevu održati od 22. do 24. maja? Šta donosi novinarskoj profesiji, ali i društvu u cjelini?
Frane Maroević: Ove godine već imamo rekordan odziv od skoro 400 učesnika i govornika iz cijelog svijeta. Okupit ćemo u Bosni i Hercegovini vodeće svjetske novinare, urednike i izdavače kako bi kritički analizirali i zajedno ispitivali ulogu medija u suočavanju s velikim problemima i krizama našeg vremena.
Tema za koju smo se odlučili prije skoro godinu dana je ‘Vođenje kroz krize – Novinarstvo na prekretnici’. Tada nismo mogli ni zamisliti krizu novinarstva u Gazi, koja je danas jedna od ključnih tema za novinare i medije. Pozvali smo palestinskog novinara Waela Al-Dahdouha, koji je bio šef Al-Jazeerinog ureda u Gazi, da nam predstavi stanje na terenu. Wael je simbol patnje i situacije u kojoj se nalaze novinari i civili u Gazi, jer ne samo da je on ranjen u izraelskom napadu nego mu je ubijen sin, također novinar, supruga, dvije kćerke i unuk.
Tokom ova dva dana razgovarat ćemo o ulozi medija u rješavanju kriza poput klimatskih promjena, ekonomske nejednakosti, rata i geopolitičkih sukoba, humanitarnih borbi, širenju dezinformacija i intenzivnoj polarizaciji koje prijete globalnom prosperitetu. U međuvremenu, demokratija i vladavina prava nazaduju dok autoritarni val jača. Ovo su ogromni izazovi za čovječanstvo, no znamo da bez slobodnih i kritičkih medija nećemo naći rješenja.
Fokus.ba: Poslužit ću se samim motom ovogodišnjeg kongresa da Vas upitam u kojoj mjeri je danas novinarstvo na prekretnici odnosno kako navigirati kroz krize?
Frane Maroević: U vrijeme neviđenih poremećaja u medijskoj industriji, IPI ulaže u pronalaženje kreativnih rješenja za održivost medija kroz razmjenu znanja i inovacija. Kao organizacija za slobodu medija, dobro znamo da je ekonomska nezavisnost ključna za slobodu medija. Tokom ova dva dana, spajamo medije i inovatore, startupe iz cijelog svijeta kako bismo razmijenili iskustva, umrežili se, podijelili i učili jedni od drugih o dobrim i lošim praksama. Ključno je da razgovaramo o ulozi medija u vrijeme krize medija, izbjegavanju vijesti, revolucijama u poslovnim modelima i mnogim drugim temama.
Dodikove uvrede
Fokus.ba: Zanimljivo je da se ove godine Kongres održava u glavnom gradu države u kojoj su u toku pokušaji vlasti da nametne žestoka ograničenja slobodi govora, kao i samoj novinarskoj profesiji. Vaš komentar?
Frane Maroević: To je i jedan od razloga zašto smo u Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko mjeseci, zajedno sa sedam drugih organizacija koje se bave slobodom medija i slobodom govora, objavili smo analizu situacije slobode medija u Bosni i Hercegovini. Više informacija možete pronaći na ovom linku.
Sve u svemu, novinari rade u teškom okruženju i lošim uvjetima. Situacija je posebno alarmantna u Republici srpskoj (RS), gdje su prijetnje i napadi na novinare učestali, pogotovo jer predsjednik Milorad Dodik vrijeđa i optužuje novinare te stigmatizira kritičko izvještavanje. Postoje i problematične izmjene krivičnog zakona, uključujući ponovno uvođenje krivičnih kazni za klevetu. Istovremeno, u Republici srpskoj se raspravljalo o problematičnijim zakonima, uključujući zakon o tzv. „stranim agentima“ i tajni nacrt zakona o medijima.
U isto vrijeme raspada se sistem javnog emitiranja. Prije nekoliko dana BHRT je zbog neisplaćenih dugova ugasila program FTV-a. Na prvi pogled to izgleda kao problem između ova dva emitera, no problem je, nažalost, puno veći i odraz je gotovo neprovedbe zakona o javnom emitiranju, kojim se trebao uspostaviti cijeli sistem. RTRS već godinama radi potpuno odvojeno od sistema i ovisi o Vladi Republike srpske. Naplata TV pretplate je u nekim dijelovima BiH nepostojeća. Skoro 20 godina sistem se urušava.
Kako bismo stavili fokus na stanje javnih emitera u Bosni i Hercegovini, dodjela nagrada za “Svjetske novinarske heroje” bit će održana u zgradi Radio-televizije BiH.
Fokus.ba: Jedna od tema Kongresa nosi naziv “Rat, mir i novinarstvo: Razmišljanje o opsadi Sarajeva 30 godina kasnije”. Šta nam možete o odabiru ove teme reći?
Frane Maroević: Uprkos teškoćama i problemima u Bosni i Hercegovini, vjerujem da svijet može mnogo naučiti iz postratne tranzicije ove zemlje. Način na koji je Bosna i Hercegovina, nakon tako groznog i okrutnog rata, krenula ka obnovi i izgradnji institucija je gotovo bez presedana. Sjećajući se strašne uloge propagandnih medija u raspirivanju mržnje i ratnih strahota, moramo priznati ogromnu pozitivnu ulogu koju je regulacija medijskog prostora imala nakon rata — nešto što je malo zemalja uspjelo postići.
Uz sve izazove, danas Bosna i Hercegovina idalje ima jake i hrabre novinare koji svakodnevno objavljuju reportaže o kriminalu i korupciji izazivajući institucije da obavljaju svoj posao. Važno je istaknuti i pružiti im podršku.
Također je važno razmotriti pitanja poput promjena u izvještavanju iz ratnih zona, pogoršanja sigurnosnih uslova za novinare, uloge novinara danas kada ljudi mogu slati informacije putem socijalnih medija i mnoga druga pitanja.
Iz ovih razloga, odabrali smo da se Kongres održi u Hotelu Holiday, koji je tokom opsade Sarajeva bio medijski centar i dom novinarima iz cijelog svijeta. Mnogi od njih će se po prvi put vratiti u Sarajevo. Ovaj povratak nudi priliku za refleksiju i učenje iz iskustava tih turbulentnih godina, dok u isto vrijeme gledamo ka budućnosti s obnovljenom nadom i odlučnošću.
Važna iskustva
Fokus.ba: U odnosu na prethodne, po čemu se predstojeći IPI-jev kongres razlikuje?
Frane Maroević: International Press Institute (IPI) World Congress ima bogatu historiju koja datira još od osnivanja 1950. godine kada je grupa od 34 urednika iz 15 zemalja na Univerzitetu Columbia osnovala Institut. Osnovan nakon 2. svjetskog rata, cilj IPI-ja bio je zaštita slobode štampe i poboljšanje praksi u novinarstvu širom svijeta. IPI je bio ključan u reagiranju na prijetnje protiv novinara i medijskih kuća, zalažući se za slobodu štampe i pružajući platformu za dijalog među medijskim profesionalcima iz cijelog svijeta.
Tokom godina, Svjetski kongres IPI-ja održavan je na različitim lokacijama širom svijeta, pri čemu je svaki skup fokusiran na aktuelna pitanja u vezi s medijskom slobodom i integritetom. Naprimjer, prošli kongresi bavili su se ulogama medija u političkim tranzicijama.
Kongresi često uključuju sesije o novim izazovima i inovacijama u medijskoj industriji, uključujući uticaje novih tehnologija, važnost etičkog novinarstva i strategije za borbu protiv prijetnji slobodi medija. IPI također dodjeljuje nagrade novinarima i organizacijama koje su dale značajan doprinos slobodi štampe, kao što su nagrade World Press Freedom Hero i Free Media Pioneer Award.
Svaki kongres je poseban na svoj način što se tiče tema i učesnika. Ovogodišnji kongres u Sarajevu bit će najveći po broju učesnika jer imamo oko 400 prijavljenih. Prošle godine smo u Beču cijeli kongres posvetili analizi pozitivnih i negativnih utjecaja umjetne inteligencije na novinarstvo. Prije toga u New Yorku smo razgovarali o opstanku nezavisnih medija i odali počast hrabrim novinarima u Ukrajini koji još uvijek izvještavaju o ruskoj invaziji njihove zemlje. Na zidovima našeg ureda su slike Kongresa na kojima su govorili Nelson Mandela, Dalai Lama, Lech Wałęsa i mnogi drugi.
Fokus.ba: S obzirom na to da će tokom Kongresa biti održano i niz praktičnih radionica, u kojoj mjeri će učesnici otići s Kongresa bogatiji konkretnim savjetima koji će im služiti u svakodnevnom radu?
Frane Maroević: Siguran sam da će svi sudionici otići s Kongresa bogatiji za mnoge informacije, dojmove i utiske. Ova iskustva ne samo da će ih obogatiti znanjem već će potaknuti i produbljenu refleksiju i razmišljanje o njihovoj ulozi u medijskom svijetu. Očekuje se da će novostečene perspektive i uvidi biti ključni u daljnjem razvoju njihovih profesionalnih vještina, kao i u promišljanju budućih koraka u njihovim karijerama.