Formiranje nove vlasti u rukama nezadovoljnih izbornim rezultatom!?

Budući da Parlament BiH nije usvojio izmjene Izbornog zakona, a neke odredbe Ustavni sud BiH ranije proglasio neustavnim, postavlja se pitanje pravne valjanosti samih izbora, a i formiranje nove vlasti može biti blokirano zbog pravnog vakuuma koji je nastao, upozoravaju pravnici. Ovu situaciju svakako mogu iskoristiti oni koji nisu zadovoljni izbornim rezultatima upozoravaju analitičari,

Parlament BiH nije uspio promijeniti Izborni zakon BiH nakon što je Ustavni sud BiH donio odluku po apelaciji Bože Ljubića, da je dosadašnji način izbora delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta, kako je propisano Izbornim zakonom BiH, diskriminatoran i da ga treba mijenjati, javlja Radio Slobodna Evropa.

Profesor Dražen Pehar, autor nekoliko naučnih radova o ovoj temi, kaže da je izbore u BiH trebalo odložiti dok se Izborni zakon i Ustav pravno ne usaglase.

”Fali bitan dio Izbornog zakona koji se tiče formiranja Doma naroda u federalnom parlamentu. Znači određeni broj ljudi iz određenih kantona ulaze u federalni Dom naroda prema određenim pravilima koja su postojala, ali danas više ne postoje. To aficira sve, ne samo Federaciju nego zapravo aficira i BiH zato što se domovi naroda u bosanskohercegovačkom parlamentu formiraju preko domova naroda Federacije”, navodi Pehar.

“Znači”, konstatuje, “to se sad može razvlačiti mjesecima”.

“Centralna izborna komisija je shvatila da je to tehničko pitanje, ja pokušavam objasniti da je suludo o tome razmišljati kao o tehničkom pitanju, ne može CIK radit posao legislative, zna se da zakonodavna vlast donosi i mijenja zakone. Znači, da se mene pitalo izbora ne bi uopće ni bilo. Dosadašnja vlast bi ostala u tehničkom mandatu dok neko ne riješi problem, jer mi nemamo odgovor na pitanje po kojem ćemo pravilu formirat vlast. Dok se ne dobije odgovor na to pitanje sve je arbitrarno, samovoljno, sporno, potencijalno sporno i tako”, ocjenjuje Pehar.

Stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović podsjeća da je i Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ) podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH o kojem se sud još nije očitovao.

”Radi se jednostavno o tome da HDZ BiH želi da određene organe vlasti, prije svega Dom naroda, zasnuje na paritetnom etnonacionalnom principu koji trenutno nije propisan Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, a s druge strane stranke drugog bloka smatraju da taj princip nije dozvoljen, da je diskriminatoran, da nema uporište u evropskim vrijednostima, pozivaju se na mišljenje Venecijanske komisije i Vijeća Evrope”, navodi Ademović.

Trenutno je situacija, kaže Ademović, u rukama Ustavnog suda BiH.

“I mislim da je i obaveza Ustavnog suda da odluku donese što prije kako bi razriješio ovu dilemu, jer ovaj haos u kojem se mi nalazimo upravo je rezultat te hipotetičke situacije i niko ne zna u kom pravcu će se to dalje razvijati”, konstatuje Ademović.

No, odluka Ustavnog suda ne rješava problem nepostojanja političke volje da se Izborni zakon BiH, a potom i Ustav promijene.

Ademović podsjeća da odluke Suda za ljudska prava u Strazburu, Sejdić – Finci, Zornić, Pilav… već više od decenije nisu provedene, zbog čega je pola stanovništva BiH diskriminisano. No, političarima ni ta činjenica ni pritisak međunarodne zajednice nisu bili razlozi da nešto učine po tom pitanju.

”Ja sam skeptičan iz više razloga. Jedan je taj što međunarodna zajednica neće vršiti tu vrstu pritiska koji je vršila do prije sedam, osam godina, mi smo prepušteni sami sebi. Drugi razlog je to što predstavnici konstitutivnih naroda, uključujući prije svih lidere konstitutivnih naroda koji imaju strašnu faktičku moć i jednu mašineriju iza sebe, nemaju senzibilitet prema tim pitanjima, nemaju osjećaja prema nalozima međunarodnih sudova, zanemaruju to jer su jednostavno bez osjećaja bilo kakve odgovornosti. No, iako je javna vlast trenutno podijeljena, sistem kontrolisanog haosa funkcioniše izuzetno dobro bez obzira kako je građanima u ovoj državi”, kaže Ademović.

Pehar navodi da je sada moguće očekivati sve.

”Mislim da će formiranje vlasti potrajati, nakon toga ili će se prelomit ili će se ovaj dio ponovo zapaliti. I ovo oko Komšića, to je vrlo glup potez SDA (Stranka demokratske akcije) prije svega, ali to se moglo i očekivati, tako da meni nije jasna cijela ta frtutma. Komšić je zapravo jedna mala, što bi rekli Englezi ‘a storm in a tea cup’ mala oluja u šalici čaja, ali bodete u oko određene dijelove populacije time. Hoću vam reći, to je sve posljedica nekakvih odnosa koji nisu riješeni, gdje vidite da nekog nekoga voli zezat i posljedice svega toga su da meni ovo liči na nešto što bi se moglo nazvati poluratnim stanjem. Politički odnosi su takvi da ako bi sutra zapucalo ne bi bilo nikakvo čudo”, smatra Pehar.

Ademović podsjeća da etnički sistem podjele vlasti u BiH odgovara jedino onima koji tu vlast dijele između sebe, zato i nisu spremni usvojiti principe jednakopravnosti svih građana, uključujući i nacionalne manjine.

”Tripartitni sistem, sistem vlasti između konstitutivnih naroda i podjela svih javnih funkcija, resursa, potencijala dešava se isključivo između konstitutivnih naroda dok su svi drugi građani faktički diskriminisani. Taj problem u odnosu na problem koji se trenutno u javnom prostoru previše rabi, a to je to pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda, mnogo je važniji jer su mnogi građani u BiH apsolutno obespravljeni. Samo zato što se tako zovu ili kojem bogu se mole nemaju nikakva prava i ne mogu učestvovati u kreiranju i funkcionisanju ove države i to je zaista neprihvatljivo u 21. vijeku”, zaključuje Ademović.