Fokus stručnjaka na osiguranju zaštite i upravljanja nekropolama stećaka

Međudržavna komisija, koja uključuje stručnjake iz četiri zemlje učesnice zajedničkog projekta nominacije stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a, aktivno rade na ispunjavanju pet kriterija u vezi s operativnim sistemom upravljanja nekropolama, što trebaju potvrditi podnošenjem izvještaja UNESCO-ovom Komitetu do 1. decembra 2017. godine.

Potvrdio je to Feni šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, podsjećajući da je Komitet za svjetsku baštinu te kriterije odredio kada su stećci upisani na UNESCO-ovu listu. Odlukom Komiteta upisano je 28 nekropola s jedinstvenim primjerom srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, što predstavlja krunu šestogodišnjeg rada eksperata iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH.

– To su obaveze koje trebaju biti ispunjene vezano za operativni sistem upravljanja stećcima i već je prije desetak dana u Sarajevu bio prvi sastanak međudržavne komisije, predstavnika BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, koja će se baviti upravljanjem svim upisanim nekropolama – kazao je.

Nominacijski fajl za upis stećaka na UNESCO-ovu listu uključivao je i Plan upravljanja, kojim bi se trebalo dugoročno osigurati nadzor i zaštita nad upisanim nekropolama. Govoreći o njihovom stanju, te da li postoje neke od njih koje su najugroženije, Šešum ističe da je potrebno svaku od nekropola još jednom obići da bi se definirala metodologija njihove zaštite i eventualne obnove.

– Nije neophodno da će radovi, koji su provedeni na nekropoli Radimlja, biti potrebni na svakoj pojedinačnoj nekropoli. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika i entitetski zavodi za zaštitu spomenika imaju jako dobre podatke o tome te mislim da nećemo imati problema s definisanjem programa konzervacije – naglasio je.

Dodaje da je međudržavna komisija dogovorila određene modalitete da bi Plan upravljanja postao što je moguće ranije funkcionalniji, a u planu je i kreiranje zajedničke web stranice radi dodatne promocije stećaka.

Iz Komisije za očuvanje nacionalnh spomenika BiH Feni je rečeno da predstoji nastavak aktivnosti za potpunu implementaciju odluka Komisije i Plana upravljanja, odnosno mjera zaštite koje podrazumijevaju konzervaciju, restauraciju i prezentaciju ovih dobara. Navode da su neke aktivnosti već poduzete pa je tako krajem jula održan sastanak s predstavnicima lokalne zajednice kojima je saopćeno da ništa samoinicijativno ne poduzimaju na terenu bez uputa službi zaštite.

Nakon toga je formirano Koordinaciono tijelo za implementaciju Plana upravljanja u BiH koji čine predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Komisije za suradnju s UNESCO-om, te entitetskih zavoda. Potom je krajem septembra formirano i međudržavno tijelo od predstavnika četiriju država učesnica u nominaciji.

– Sva dobra proglašena nacionalnim spomenicima, osim što uživaju najveći stupanj zaštite države, trebaju biti dostupna javnosti. Kulturna baština je neobnovljiv i ograničen resurs koji zahtijeva očuvanje, brigu, vrednovanje i korištenje prema načelu održivosti. Intenzivno informiranje, edukativne kampanje i različite vrste obuke, korisni su mehanizmi za podizanje nivoa svijesti javnosti – ističu u Komisiji.

Aktivnosti na promociji kulturno-historijskog naslijeđa uključuju, između ostalog, realizaciju projekata koji se bave istraživanjem, zaštitom, revitalizacijom i promocijom kulturno-historijskih i prirodnih dobara radi stvaranja uvjeta za njihovo novo prezentiranje i namjenu koja bi bila i samoodrživa, kao što je korištenje objekta i lokaliteta kao novih resursa za na primjer ekoturizam.

– Nadamo se da će uvrštavanje nekropola stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a pomoći promociji kulturne baštine naše zemlje. Primjeri Višegrada i Mostara govore tome u prilog. Dobra uvrštena na Listu UNESCO-a, kao i ona s Tentativne liste predstavljaju značajnu bazu kulturno-turističkih resursa, odnosno atrakcija svake države – zaključuju u Komisiji.

Direktorica Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH Lidija Loučka-Mićić ustvrdila je za Fenu da je način upravljanja za svaki pojedini lokalitet nekropole definiran pojedinačnim planovima upravljanja specifičnim u smislu nacionalnog zakonodavstva. U slučaju Bosne i Hercegovine to je zakonodavstvo BiH, te Federacije BiH i lokalnih uprava, kao i zakonodavstva Republike Srpske.

– Svakako da postoje prioriteti kod nekropola. Uglavnom su to radovi na sprječavanju pogoršanja stanja stećaka uzrokovanog različitim klimatskim utjecajima, razvojem različitih mikroorganizmima, lišajevima, mahovinom koji razaraju kamenu strukturu spomenika. Neke od zaštićenih lokaliteta nekropola nalaze se duž prometnica ili one prolaze kroz lokalitete. Potrebno je ograničenje svih aktivnosti, prije svega izvođenja građevinskih radova u neposrednoj blizini zaštićenih lokaliteta – naglasila je.

Imajući u vidu stalni nadzor nadležnih službi zaštite baštine, kao i aktivno uključivanje lokalnih zajednica koje ovom nominacijom preuzimaju odgovornost za upravljanje dobrom, rizik ugrožavanja stećaka je umanjen. Lokalne zajednice imaju zadaću čišćenja i košenja trave na lokalitetima.

Mićić navodi da su stručnjaci entitetskih zavoda te komisije, kao koordinatora, u toku pripreme nominacije proveli osnovni dokumentacijski rad na svim predloženim i nominiranim lokalitetima. Izrađene su studije o trenutnom stanju, snimke trenutnog stanja, fotografska dokumentacija, crteži i 3D skeniranje.

– Ova dokumentacija će biti dobra osnova za sve daljnje aktivnosti, arheološka istraživanja i konzervatorsko-restauratorske zahvate, s ciljem boljeg očuvanja i upravljanja svakim pojedinačnim lokalitetom – podvukla je.

Serijska nominacija srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, stećaka, uključuje izbor od 4.000 stećaka na 28 nekropola na području četiriju država – BiH, Republike Hrvatske, Crne Gore i Republike Srbije. Strogi kriteriji i mjere zaštite su omogućili odabir upravo onih lokaliteta sa stećcima koji predstavljaju njihovu izvanrednu univerzalnu vrijednost.

Projekt serijske nominacije stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a predstavlja jedan od najsloženijih i najobimnijih projekata iz oblasti zaštite graditeljskog naslijeđa. U regionu je ukupno nominirano 30 nekropola, od čega su 22 iz BiH, po tri iz Srbije i Crne Gore, i dvije nekropole iz Hrvatske. Od 70.000 evidentiranih stećaka, u BiH se nalazi više od 60.000.

Među ukrasnim motivima na stećcima, uz njihov naglašeni simbolizam svojstven srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju.

Općenito uzevši, ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi kao i pokojnika koji su tu našli posljednja počivališta, po čijoj su želji, što se vidi iz pojedinih natpisa, stećci i klesani.

U BiH najveći broj stećaka nalazi se na području Tuzle, Goražda, Jablanice, Kladnja, Konjica, Kupresa, Ljubuškog, Novog Travnika, Olova, Stoca, Trnova, Berkovića, Bileće, Foče, Kalinovika, Nevesinja, Pala, Rogatice, Sokoca i Šekovića.