Fočo: Posljedice reformske agende će biti velike

Posljedice reformske agende na čiju provedbu se obavezala BiH bit će velike i očitovat će se tek u godinama koje slijede. Poručeno je ovo danas sa sesije Nezavisnih intelektualaca Krug 99 gdje je govoreno o temi “Reformska agenda: sunovrat ili socijalno-ekonomski oporavak?”.

Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Salih Fočo podsjetio je kako se reformska agenda tiče svih građana BiH i javnosti, ali da je to još uvijek, na neki način, tajni dokument.

“Postavlja se pitanje zašto ona nije dostupna naučnoj, stručnoj i političkoj javnosti? Nije dostupna, jer bi političke stranke koje teže da je provedu dobrim dijelom izgubile svoj kredibilitet”, rekao je Fočo.

Prema njegovim riječima, agenda podrazumijeva oko 27 preporučenih mjera u sferi ekonomije, prava i socijalne politike. Posljedice takvih mjera bit će velike, istakao je Fočo.

“Posljedice reformske agende će biti velike. Iza agende stoji Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka koji su tačno dali uvjete pod kojima će dati blizu milijardu novih kredita BiH za njen oporavak. To su velika sredstva, tek će doći na naplatu kada ne bude ovih političkih elita. Kakve su posljedice, pokazuje nam protekla godina. U njoj je u prosjeku ostalo oko 5.000 radnika bez posla zbog stečaja firme i prestanka rada firmi. Ako tome dodamo i 45.000 nedefinisanih ljudi koji nisu mogli steći pravo, vidimo da je skoro 100.000 ljudi prošle godine ostalo bez posla. To su velike posljedice”, naglasio je Fočo.

Svjetska banka i MMF, kako tvrdi, tačno su predvidjeli šta je potrebno uraditi i koje mehanizme je neophodno provesti kako bi bio obezbijeđen povrat novca.

“Predvidjeli su mehanizme koji mogu obezbijediti povrat novca koji će dati BiH, to je da će, ukoliko se ne napravi nekakav zaokret, doći do gubljenja suvereniteta države i doći će do rasprodaje materijalnih i prirodnih dobara s kojima građani BiH rapolažu. To je najvažnija činjenica da građani BiH konačno znaju. Ovo zaduženje koje se sada nudi, daje se zemljama čija je privreda na granici bankrota. Dakle, to je ponuđeno Moldaviji, Ukrajini i BiH”, zaključio je Fočo.

Sigurno je da je agenda predvidjela privatizaciju elektro-energetskog sektora, telekom operatera, rudnih i šumskihi bogatstava te vodnih prostora, dodao je.

“Ukoliko se taj novac ne iskoristi kvalitetno, moraju biti cjelovite, a ne parcijalne kao što se sada provode. Potreban je cjeloviti kompleks reformi da ne bismo došli u poziciju da našim prirodnim i materijalnim dobrima ovladaju svjetski finansijski centri moći.”