Finci: Svijet se sjetio žrtava holokausta tek nakon 60 godina, za Srebrenicu još nije napravio ništa

Holokaust je sigurno događaj koji je obilježio 20. vijek i ostavio dubok trag i na one koji žive u 21. vijeku, rečeno je danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, održanoj u Sarajevu, povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, javlja Anadolu Agency (AA).

O temi ”Holokaust – savremene poruke“, govorili su Jakob Finci i Enis Omerović, a moderator je bio Hazim Bašić.

Bašić je podsjetio da je Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) 2005. godine donijela Rezoluciju u kojoj se preporučuje uspostavljanje međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.

”Većina država je za taj dan izabrala 27. januar, kao dan kada je oslobođen Auschwitz 1945. godine“, rekao je Bašić koji je podsjetio da su u razradi rezolucije date preporuke i metodologija na koji način obilježavati ovaj datum.

Podsjetio je kako je navedeno da je potrebno govoriti o žrtvama, organizovati tribine, okrugle stolove, časove historije, izložbe, uključiti mlade, odnosno sve slojeve društva da razgovaraju o ovoj temi.

”Univerzalne poruke koje proizilaze iz obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta itekako su potrebne i BiH i njenom poslijeratnom razvoju. Naime, mi smo svjedoci da proces suočavanja sa počinjenim ratnim zločinima u BiH ide jako otežano. Posljedično, proces katarze je gotovo zaustavljen”, rekao je Bašić.

Smatra kako su suočavanje s ratnim zločinima i katarza temeljne pretpostavke za normalan poslijeratni razvoj i stabilizaciju društvenih prilika u BiH.

Finci je kazao kako je dobro obilježavati Dan sjećanja na žrtve holokausta, uz podsjetnik da je ono počelo tek 60 godina od oslobođenja Auschwitza.

“Naime, tek 60 godina nakon oslobođenja, svijet se sjetio da bi se trebalo sjetiti i mrtvih. Prema tome, mi ne moramo da se previše ljutimo što svijet nije tako nešto još napravio za Srebrenicu ili neka druga stradanja u našim krajevima”, istakao je Finci.

Smatra da je žalosno o holokaustu govoriti jedan dan u godini.

”Holokaust je sigurno događaj koji je obilježio 20. vijek i ostavio dubok trag i na nas koji živimo u 21. vijeku. Sedamdeset i pet godina od holokausta, puno se o tome govori i priča, i siguran sam da će i sljedećih 75 godina o tome se govoriti”, kazao je Finci.

Podsjetio je kako se antisemitizam dešava sve češće i u Zapadnoj Evropi, ali i vanevropskim zemljama, čak i u zemljama u kojima Jevreji ne žive.

”Rekao bih da smo mi, donekle, pošteđeni toga, ali pošteđeni smo možda i zato što nećemo sve da vidimo”, upozorio je Finci.

Upozorio je kako su se poslije Auschwitza i holokausta desili genocidi u Kambodži, Ruandi i BiH.

”Jednostavno zato što kažu: ‘Historija je učiteljica života’, ali očito je da smo mi loši učenici”, rekao je Finci koji smatra da o holokaustu treba govoriti i proučavati ga, da se greške ne bi ponovile.

Finci smatra kako mladima o historiji treba govoriti objektivno.

”Nažalost, rat je bio takav da su zločini činjeni na svim stranama, naravno nisu u istom intenzitetu i broju, ali kako kažu zločin je ubiti i jednog čovjeka, a kada ubijete 100.000 ljudi, kako je Staljin rekao, ‘to je statistika'”, izjavio je Finci.

Omerović je rekao kako ljudi danas svjedoče brojnim oružanim sukobima i novim zločinima genocida diljem svijeta.

”Sukobi i dalje traju. Odnosno, postoje i danas ljudi koji propagiraju mržnju, retrogradne opcije i politike na temelju kojih su spremni izvršavati i najgnusnije činove. Razvijanje kulture sjećanja, odnosno sama kultura sjećanja ima dvostruku vrijednost. Mora se posmatrati dvostrano. S jedne strane, prisjećanje je to na sve žrtve holokausta i fašizma u cijeloj ljudskoj povijesti, a s druge strane, moramo se fokusirati na suvremene oblike rasizma, antisemitizma, desničarskog ekstremizma odnosno neofašizma”, smatra Omerović.

Dodao je kako treba napomenuti da se u Rezoluciji UN-a osuđuje svaki oblik negiranja holokausta i drugih genocida nad drugim narodima u svijetu, svaki oblik netolerancije prema drugom i drugačije na temelju etničke pripadnosti ili vjerskog uvjerenja i tome slično.

Ukazao je i na potrebu edukacije mladih kako bi dali doprinos prevenciji budućih organiziranih, masovnih i planskih najtežih i najgnusnijih međunarodnih zločina.

”Sjećanjem na holokaust doprinosimo i vjerujemo da doprinosimo educiranju mlađih naraštaja, podizanju svijesti i borbi protiv svih suvremenih oblika revizionizma, odnosno negacionizma“, rekao je Omerović.