Finci: Holokaust najveća mrlja na savjesti čovječanstva

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta i 75. godišnjice od oslobađanja koncentracionog logora Auschwitz, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci govorio je o holokaustu, genocidima počinjenim u skorijoj historiji među kojima je i genocid počinjen u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Govorio je o obilježavanju ovih datuma koji su mrlja na savjesti čovječanstva.

Smatra da holokaust ima mjesta u sjećanju i memoriji čovječanstva ali da je to dovoljno, vjerovatno nije. Jer, kako je kazao za Anadolu Agency (AA) nikad nije dovoljno sjećati se grešaka iz prošlosti jer se na tome samo uči.

“Međutim, čini mi se mada je historija učiteljica života, svi mi smo loši đaci i iz toga slabo učimo”, poručio je Finci.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela je zvaničnu rezoluciju 2005. godine da će se Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježavati 27. januara.

“Nažalost, holokaust je sigurno najveći genocid koji se desio u historiji čovječanstva i najveća mrlja na savjesti čovječanstva u 20. vijeku. Kada se to završilo svijet je rekao: ‘Nikada više’. Ali nažalost, i poslije holokausta dešavali su se genocidi i na drugim mjestima i u Kambodži, Sudanu, Ruandi i nažalost i u Bosni i Hercegovini”, pojasnio je Finci.

Dotakao se i antisemitizma, sve prisutnijeg u posljednje vrijeme u različitim dijelovima svijeta.

“Nažalost, sada u 21. vijeku, imamo vidljiv porast antisemitizma, neopravdane mržnje prema jevrejima u gotovo cijeloj Evropi i svijetu i možemo biti jako sretni što je Bosna i Hercegovina izuzeta iz toga i što ovdje jevreji žive vrlo mirno, ravnopravni sa svim ostalim građanima BiH, bez ikakvih incidenata i bez vidljivog antisemitizma”, rekao je Finci.

Mišljenja je da je to velika stvar za BiH i da ukazuje “da smo mi stvarno zemlja koja je bila simbol tolerancije kroz vijekove i u kojoj su suživot našle sve četiri velike svjetske religije”.

“To je nešto na šta smo ponosni. Nadamo se da će tako i ostati u BiH. Međutim, da se ne bi ponovilo ni nama ni drugima, o tome treba govoriti i učiti i holokaust sigurno zaslužuje malo značajnije mjesto u našim školama. Mislim da se nedovoljno spominje i govori o tim nevinim žrtvama koje stradaju samo zato što su druge boje kože, druge religije ili drugih političkih uvjerenja”, pojasnio je Finci.

S druge strane, smatra predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, postoje uvijek oni koji su “glas protiv, koji negiraju postojanje bilo kakvog genocida, bilo kojeg zločina u prošlosti pa čak i holokausta”.

“I protiv toga se uporno treba boriti jer samo sjećanje i spominjanje tih grešaka će nas spasiti od sličnih grešaka u budućnosti. Zbog toga mislim da holokaust treba uvijek spominjati, kad se govori o genocidu, isto kao što svaki genocid treba nazvati njegovim pravim imenom, a ne nekim skrivenim imenima kao veliki zločin, katastrofa ili ratni zločin. Sve su to djela koja su genocidna, koja definiše rezolucija o genocidu, koju su donijele Ujedinjene nacije, ali koja se, kao što vidimo, ne primjenjuje iz jednostavnog razloga što ima onih čija su politička ubjeđenja drugačija i koji pokušavaju da kroz sakrivanje genocida i holokausta ustvari opravdaju svoj način razmišljanja”, dodao je Finci.

U svijetu se, smatra Finci, holokaust obilježava na dostojanstven način.

“Holokaust ima mjesta u sjećanju i memoriji čovječanstva. Da li je to dovoljno, vjerovatno nije. Jer nikad nije dovoljno sjećati se grešaka iz prošlosti jer se na tome samo uči. Međutim, čini mi se mada je historija učiteljica života, svi mi smo loši đaci i iz toga slabo učimo”, poručio je Finci za AA.

Jevrejska zajednica BiH prigodnim programom će i ove godine, 14. godinu zaredom, u saradnji s Vijećem ministara BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, obilježiti 27. januar, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Finci je rekao da će ove godine komemoracija za 27. januar početi polaganjem vijenaca na Jevrejskom groblju u Kovačićima. Tog dana će biti održana i svečana akademija u prostorijama Jevrejske zajednice na kojoj će govoriti prof. dr. Husnija Kamberović.

Istovremeno, u galeriji “Novi Hram” je izložba “Put do pobjede”, o oslobođenju jugoistočne Evrope i Jugoslavije 1945. godine.

Ovaj datum se obilježava širom Evrope jer je na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su nacisti ostavili u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.

Do oslobađanja, u Auschwitzu je stradalo nekoliko miliona Jevreja, Poljaka i Roma, a ubijani su u plinskim komorama, izgladnjavanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima.