Ferguson za Fokus.ba: Zabrinjava što je Rusija sve više jednostrana u BiH

Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Edward Ferguson izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da je Rusija u proteklom periodu podržavala aktivnosti koje narušavaju Dejtonski mirovni sporazum i vladavinu prava u BiH.

“Mi smo zabrinuti zbog toga što je Rusija, koja je važna članica Vijeća za implementaciju mira, postala sve izraženije jednostrana u svojim aktivnostima u BiH”, rekao je Ferguson.

U razgovoru za naš potal Ferguson je govorio i o potencijalima BiH i mogućnostima za investicije iz inostranstva, putu BiH ka članstvu u NATO-u, te o političkoj situaciji u BiH s posebnim osvrtom na blokade u radu vladajuće strukture u Federaciji BiH.

U BiH ćete obavljati dužnost britanskog ambasadora do augusta ove godine kada će gospodin Matthew Field preuzeti tu funkciju. Šta je ono po čemu ćete posebno pamtiti BiH?

Sa sobom ću ponijeti mnoge drage uspomene na BiH. Prije svega, uvijek ću se sjećati nevjerovatne ljepote i kulturološke raznolikosti vaše zemlje i topline i velikodušnosti ljudi ovdje. Stekli smo veliki broj novih prijatelja i doživjeli sjajne avanture, kao što je rafting na Uni i Neretvi, skijanje na olimpijskim planinama Bjelašnici i Jahorini, penjanje na Treskavicu i Krvavac, izučavanje bogate istorije Sarajeva, Mostara, Jajca i mnogih drugih gradova.

Zaista smo uživali u životu ovdje i pokušali smo na najbolji način iskoristiti vrijeme provedeno ovdje. I, naravno, naša najmlađa kćerka Mimi je rođena u Sarajevu i kuma joj je Bosanka, tako da ćemo uvijek biti na poseban način vezani za BiH.

Napreduje li BiH u dovoljnoj mjeri u političkom i ekonomskom smislu i šta je ono na čemu se posebno mora raditi?

Sigurno je da je određeni napredak na ekonomskom putu postignut. Određeni broj važnih reformi je usvojen u zadnjih nekoliko godina, a ekonomija BiH je sada nesumnjivo stabilnija nego što je bila. Pozitivne strane su vidljive – ekonomija raste, a izvoz, industrijska proizvodnja i stopa zaposlenosti se povećavaju.

Ali, Svjetska banka procjenjuje da Bosni i Hercegovini treba stalni ekonomski rast od 6% kako bi se životni standardi približili onima Evropske unije. Jedan od načina da se to postigne može biti putem značajnog programa investiranja u infrastrukturu, koji bi mogao skoro pa udvostručiti trenutni rast od 2-3%.

Čvrsto vjerujem da je brži rast moguć, ali samo ako vaši lideri prestanu gubiti vrijeme i energiju na iste stare istrošene političke rasprave i ako se zajedno puno više fokusiraju na ekonomiju.

Da vam dam samo jedan primjer. Britanska ambasada pokušava investirati više od 10 miliona KM za uspostavljanje online sistema registracije novih preduzeća u cijeloj BiH. Mi mislimo da bi to bilo od velike koristi za poduzetnike i investitore i da će pomoći da se popravi globalni imidž BiH kao zemlje za poslovanje. Ali, uprkos svim naporima koje je uložio premijer Novalić, Vlada i Parlament FBiH nisu usvojili neophodne zakone iz jednostavnog razloga, a to je da, zbog problema unutar vladajuće koalicije, sjednice od januara se skoro pa nisu ni održavale. Ovo je zaista frustrirajuće. Ako se ovi zakoni uskoro ne usvoje, mi ćemo implementirati sistem u Republici Srpskoj, a novac planiran za FBiH će se preusmjeriti u neku drugu zemlju.

Dosta se govori o rastu uticaja Rusije u BiH. Očekujete li zbog toga ili nekih drugih razloga skori ulazak BiH u NATO?

Kao što često govorim – ne bi trebali precjenjivati uticaj Rusije u BiH. Ustvari, prisustvo Rusije ovdje je poprilično minimalno. Oni imaju legitimne interese u polju trgovine i kulturoloških razmjena i znam da veliki broj ljudi u ovoj zemlji gaji tople osjećaje prema Rusiji. I to je sasvim u redu. Ali, mi smo zabrinuti zbog toga što je Rusija, koja je važna članica Vijeća za implementaciju mira, postala sve izraženije jednostrana u svojim aktivnostima u BiH, te je podržavala aktivnosti koje narušavaju Dejtonski mirovni sporazum i vladavinu prava u BiH. Rusija također treba da poštuje odluke Bosne i Hercegovine kao suverene države, bilo da je to po pitanju pristupanja Evropskoj uniji ili aktivaciji akcionog plana članstva u NATO-u.

Što se tiče NATO-a, BiH je vrijedan partner u polju odbrane i sigurnosti, ali dug je put do dostizanja visokih standarda koje je NATO postavio za svoje članice. I, naravno, jasno je da ne postoji politički konsenzus po pitanju pridruživanja Savezu. Ali, postoji konsenzus po pitanju pridruživanja akcionom planu članstva NATO-a i nadam se da će se to što prije desiti, jer će to obezbijediti odličan okvir za produbljenje našeg partnerstva. NATO može pomoći da se poboljšaju vještine vaših Oružanih snaga i agencija za provedbu zakona u važnim područjima poput pomoći u slučajevima prirodnih katastrofa ili u borbi protiv terorizma. Zbog toga, veliki broj bh. susjeda, uključujući i Srbiju, proširuju svoju saradnju sa NATO-om.

Šta građani ove zemlje mogu očekivati od samita o Zapadnom Balkanu koji će biti održan na ljeto u Londonu?

Uzbuđeni smo što ćemo biti domaćini Samita o Zapadnom Balkanu u julu. To je podsjetnik da se neke veooma pozitivne stvari dešavaju u regionu. Na primjer, britanski ministar za Evropu je posjetio Sarajevo u prvoj polovini marta i prisustvovao sastanku šest ministara vanjskih poslova Zapadnog Balkana. Mislim da je zaista pozitivno da se takvi sastanci sada redovno održavaju, na različitim nivoima, od nivoa premijera do visokih zvaničnika.

Mi Britanci smo praktični ljudi. Želimo nadograditi pozitivnu saradnju na veoma praktičan način. Tako da ćemo se fokusirati na tri ključna područja. Prvo, želimo podržati ekonomski razvoj Zapadnog Balkana, putem investicija u infrastrukturu i podrškom mladim poduzetnicima, posebno u digitalnom sektoru. Drugo, želimo ojačati regionalnu saradnju po sigurnosnim pitanjima, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. I, treće, želimo iskoristiti naš samit kako bi se postigao napredak u rješavanju bilateralnih pitanja između zemalja u regionu koja su već dugo vremena otvorena, kao i u radu na teškim pitanjima ostavštine devedesetih, na primjer, putem intenziviranja potrage za nestalim osobama.

Naš sveukupni cilj je da osiguramo da se svi ljudi, posebno mladi, u ovom regionu osjećaju sigurnim i da im pomognemo da dobiju pristup dobrim radnim mjestima i prilikama, tako da mogu ostati ovdje i doprinjeti razvoju svojih zemalja, umjesto da sele u inostranstvo, što mnogi mladi danas rade.

Ukoliko bi neki strani poduzetnik od vas zatražio informaciju o stanju u BiH i savjet da li biste mu preporučili da investira u BiH i zašto?

To bi zavisilo od investitora. Sigurno je da bi im savjetovao da provedu istraživanje i da ostanu u kontaktu sa Britanskom ambasadom, jer je većini investitora početak težak i često im moramo pomoći. S tim u vezi, imamo oko 120 britanskih kompanija koje sada rade u BiH, uglavnom preko distributera. Većinom su to mala ili srednja preduzeća, ali imamo i velike investitore, kao što su Altima Group, Excel Assemblies, EFT, RPC Superfoods i Mineco, koji će ove godine dodati još jedan rudnik onome koji već imaju u Srebrenici.

Nakon što se uspostave i pokrenu, imam utisak da se obično prijatno iznenade i mogu uspješno poslovati ovdje. Vi imate bogate izdašne prirodne resurse, dobru geografsku lokaciju i bogatu istoriju u proizvodnji. Nešto što uvijek i iznova čujem je da su britanske kompanije u mogućnosti da ovdje zaposle veoma talentovane ljude. Britanske kompanije često dobivaju toplu dobrodošlicu od strane lokanih zajednica jer imaju visoke standarde profesionalizma i vrijednosti. Ipak, određeni broj kompanija se suočava sa stvarnim i tekućim problemima, što šalje lošu poruku drugim potencijalnim investitorima.

Koje su to osnovne prepreke za investitore u BiH i kako biste uporedili stanje u toj oblasti sa primjerice onim u Velikoj Britaniji ili zemljama EU?

Mislim da uporedbe sa Ujedinjenim Kraljevstvom nisu baš korisne niti fer. Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo je, po mjerenjima Svjetske banke, na 7. mjestu na svijetu za lakoću poslovanja, dok je BiH na 86. mjestu. Možda je više relevantna uporedba sa regionom Zapadnog Balkana.

Ali, bojim se da je BiH slabija od svojih susjeda po mnogim ključnim pokazateljima. Na primjer, BiH je trenutno na 175. mjestu od ukupno 189 zemalja po lakoći pokretanja nove kompanije. To znači da mnogi investitori neće dva puta pogledati BiH. I to je razlog zašto je vlada Ujedinjenog Kraljevstva uložila tako mnogo u pojednostavljenje i smanjenje troškova registracije novih kompanija u BiH, jer u tome vidimo glavnu prepreku rastu trgovine i investiranja u BiH.

Ali, postoje i drugi veliki izazovi. Prvo pitanje svakog investitora se odnosi na političku stabilnost. Dok se lideri ne počnu odgovornije ponašati i odgovornije govoriti i sve dok stavljaju ekonomiju na drugo mjesto iza politike, imaćemo situaciju da investitori ulažu negdje drugo. Kompanije se također žale na široko rasprostranjenu korupciju i činjenicu da je pravni sistem za rješavanje komercijalnih slučajeva veoma spor, skup i nepredvidiv. Rješavanje ovih problema nije brzo niti lako, ali je ključno da bi BiH ostvarila svoj puni potencijal i postala zemlja u koju ljudi žele da dođu i da rade, umjesto zemlje iz koje prevelik broj najtalentovanijih mladih ljudi odlazi.