Fejzić: Austrijski zakon o visokom obrazovanju prilagodimo našim uvjetima

Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu ove godine obilježava 70 godina postojanja. Tokom čitave godine ta institucija je organizovala niz programa posvećenih tom jubileju, a centralni programi bit će realizirani 21. i 22. novembra.

Tako će 21. novembara biti održana akademija u Narodnom pozorištu Sarajevo, a za naredni dan predviđen je panel “Veterinarska edukacija: pogled u našu budućnost” te Godišnja skupština REEV MED – Asocijacije veterinarskih fakulteta mediteranskih zemalja, koja će biti održana na Veterinarskom fakultetu.

Govoreći za Fenu o obilježavanju te značajne godišnjice rada Veterinarskog fakulteta UNSA, dekan te visokoškolske institucije Nihad Fejzić ističe da organizuju međunarodnu panel diskusiju namijenjenu prevashodno studentima, ali i korisnicima veterinarske znanosti: industriji, vladinim službama, naučnim institucijama, proizvođačima hrane i držaocima životinja.

Fejzić kaže da će u radu panela učestvovati stručnjaci koji su dokazani lideri u veterinarskoj edukaciji, vladinim službama i privatnom biznisu. Tako će u radu učestvovati dekan Veterinarskog fakulteta Zagreb Nenad Turk, osnivač Animal hospital Postojna (Slovenija) prof. dr Janoš Butinar, direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Podgorica (Crna Gora) Vesna Daković, expert za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju i bivši dekan Veterinarskog fakulteta Jordan University of Science and Technology prof. dr Ehab Abu-Basha, direktorica Centra za interdisciplinarne studije UNSA (BiH) prof. dr. Melika Husić-Mehmedović i bivši direktor Ecole Nationale Vétérinaire d’Alfort (ENVA) i počasni predsjednik Asocijacije veterinarskih fakulteta mediteranskih zemalja (Francuska) prof. dr. Andre Laurent Parod.

– Ovim panelom ćemo pokušati da analiziramo kakvi veterinarski stručnjaci su potrebni BiH, regiji, Evropi i šta treba raditi, mijenjati u formalnim i drugim edukacijama da bi takve potrebe efikasno, efektivno i racionalno zadovoljavali. Živimo u vremenu digitalnih generacija i burne dinamike promjena koje pred nas edukatore postavljaju potpuno nove izazove. Ključno je pitanje koje mehanizme obrazovne ustanove i nastavnici treba da posjeduju da bi odgovorili novim ekonomskim, društvenim i digitalnim izazovima – kazao je.

Govoreći o budućnosti sarajevskog Veterinarskog fakulteta te uopće veterinarske struke i nauke u BiH, Fejzić naglašava da je veterinarska profesija veoma tražena na tržištima razvijenih zemalja najviše zbog zdravstvene zaštite i liječenja kućnih ljubimaca, čiji broj značajno raste.

Prema brojnim istraživanjima tržišta, kako pojašnjava, veterinarska profesija u liječenju kućnih ljubimaca, sportskih konja i egzotičnih životinja je jedna od najprofitabilnijih što je i uticalo da se većina veterinarskih fakulteta u svijetu okreće takvim edukativnim programima.

– Podaci koliko novca se troši u “pet” industriji u USA, EU, Kini i drugim velikim tržištima su zaista nevjerovatni. S druge strane, okretanje veterinarske edukacije isključivo prema profitabilnim poslovima će neminovno utjecati na smanjenje posvećenosti našeg rada i utjecaja u proizvodnji hrane, kontroli infektivnih bolesti, preventivi pa na kraju i nauci. Mala smo zemlja, imamo jedan veterinarski fakultet i moramo biti oprezni u edukativnim eksperimentima – mišljenja je Fejzić.

Govoreći o realizovanim naučnim istraživanjima na VFS, dekan Fejzić naglašava da broj objava nastavnika i saradnika u naučnim časopisima koji su u međunarodnim bazama podataka raste.

– Mislim da smo ove godine svi zajedno objavili dvostruko više radova nego prošle godine. Danas je nauka mjerljiva, mi svoje “lajkove” brojimo kad drugi citiraju naša istraživanja. Nažalost, naš naučni profil je dosta šarolik, kao što je heterogeno i usitnjeno finansiranje nauke u BiH. Još smo dominantno usmjereni na istraživanja kontrole infektivnih bolesti i određenih oblasti u sigurnosti hrane – kaže on.

Komentirajući Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, dekan Veterinarskog fakulteta smatra da je on dokazano loš, te da je akademska zajednica upozoravala na to, ali njen glas nije slušan.

On ističe primjer da broj studenata iz BiH na austrijskim univerzitetima iz godine u godinu raste, a u BiH broj studenata opada.

– Austrijski zakon o visokom obrazovanju prilagodimo našim uvjetima, definišemo šta je akademska autonomija, vratimo univerzitetu da upravlja kadrovima i svojim sredstvima, povećamo izdvajanja za nauku i uvedemo za početak obavezu da 10 posto nastavnika biramo na međunarodnim konkursima. Onda se možemo gledati na raznim rang listama univerziteta, uključujući i čuvenu Šangajsku. Broj stranih studenata u BiH će biti najbolji indikator dobrog obrazovnog sistema – podvukao je Fejzić, dajući prijedlog i apelujući na prevazilaženje problema u visokom obrazovanju.

Prije godinu dana otvoren je Istraživački institut Veterinarskog fakulteta za koji Fejzić kaže da imaju impresivan prostor, čak i opremu koja prelazi nivo mogućnosti zemlje s BDP-om kakav ima BiH. Ali, upozorava da im treba više ljudi, bolja međunarodna povezanost i sistem unutar BiH za podršku takvim institucijama a koji nažalost još ne postoji.

Govoreći o finansiranju fakulteta UNSA kroz trezorsko poslovanje, Fejzić ocjenjuje da je u početku išlo teško, a da je sada bolje.

– Međutim, taj brak Univerziteta i trezora nigdje nije uspio, što prije treba vratiti upravljanje finansijskim sredstvima Univerzitetu, biće bolje i nama i Vladi Kantona Sarajevo – zaključio je u razgovoru za Fenu dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić.