Institut za nestale osobe BiH
Fazlić: Sve manje tačnih i pouzdanih informacija o lokacijama grobnica
Po njenim riječima, proteklu godinu, kada je u pitanju potraga za nestalim osobama, obilježio je pronalazak dvije masovne grobnice.
U Bosni i Hercegovini je u prošloj godini, do kraja novembra, izvršeno 76 ekshumacija i 28 asanacija, odnosno prikupljanja posmrtnih ostataka koji su pronađeni na površini terena, nesahranjeni.
Ekshumirani su posmrtni ostaci 80 žrtava proteklog rata, dok su u istom periodu u 2020. godini ekshumirane 53 žrtve. Do kraja novembra identificirana je 71 žrtva, a u decembru je identificirano još pet žrtava proteklog rata.
Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić je, iznoseći ove podatke, u razgovoru za Fenu kazala kako se može reći da su rezultati Instituta u traganju za nestalim osobama u 2021. značajno bolji u odnosu na 2020. godinu u svim segmentima.
Po njenim riječima, proteklu godinu, kada je u pitanju potraga za nestalim osobama, obilježio je pronalazak dvije masovne grobnice. Jedna je masovna grobnica koja je otkrivena na lokalitetu Dobro Polje, Općina Kalinovik, gdje su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje deset žrtava. Nakon DNK analize posmrtnih ostataka utvrđeno je da ovi posmrtni ostaci pripadaju žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine.
Fazlić kaže da je ovo ujedno najudaljeniji lokalitet na kojem su pronađeni posmrtni ostaci žrtava genocida, a kako su se ove žrtve tu našle bit će utvrđeno u istrazi koju provodi Tužilaštvo BiH.
Prošlu godinu je obilježila i ekshumacija na lokalitetu Pribošijevići kod Rogatice, gdje su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje četiri žrtve proteklog rata.
Prema informacijama Instituta za nestale osobe pretpostavlja se da se radi o članovima iste porodice.
– Prizor koji je ekspertni tim za ekshumacije zatekao na ovoj lokaciji bio je zastrašujući. Posmrtni ostaci oko kojih je pronađen veliki broj čahura bili su jednim dijelom izgoreni, što zapravo upućuje na to da su žrtve likvidirane pa potom zapaljene. Među otkrivenim posmrtnim ostacima su pronađene i sitne kosti djeteta, a pretpostavlja se da se radi o djevojčici koja je u momentu ubistva imala samo pet godina. Na zgarištu ovih kostiju pronađena je i mala dječija zlatna naušnica – navodi Fazlić.
Napominje da je proteklu godinu obilježio i pronalazak pet žrtava na lokalitetu Joševa, općina Bratunac. Na ovom lokalitetu ekshumirani su posmrtni ostaci pet ženskih osoba među kojima su, kako je utvrdio patolog, bile dvije djevojčice. Žene i djevojčice koje su ukopane u dvije zajedničke i jednoj pojedinačnoj grobnici, pretpostavlja se, također, da su članovi iste porodice.
Fazlić kaže da je, osim ekshumacija i identifikacija, tokom prošle godine izvršeno ukupno 120 reekshumacija. Posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identificirani dodani su ranije ukopanim nekompletnim skeletnim ostacima žrtava.
Do kraja novembra prošle godine utvrđeno je i šest pogrešnih identifikacija koje su urađene klasičnom metodom prepoznavanja koja nije pouzdana kao DNK metoda.
Fazlić napominje da su u našoj zemlji u ranijim godinama, odnosno do 2001. godine, žrtve identificirane na osnovu prepoznavanja ličnih predmeta žrtava, odjeće i na taj način je identificirano više od 8.000 osoba.
U toku je još uvijek i proces verifikacije podnesenih prijava o nestalim osobama. U Centralnoj evidenciji nestalih zaprimljene su 34.964 prijave i do sada je verifikovano 30.000 zaprimljenih prijava.
Prema podacima Centralne evidencije nestalih, trenutno se u našoj zemlji traga za 7.628 osoba.
Fazlić ističe da se broj pronalazaka nestalih osoba smanjuje jer je, s jedne strane, do sada pronađeno 80 posto nestalih osoba, dok je s druge strane, potraga za nestalim osobama ušla u najtežu fazu, s obzirom na to da je sve manje tačnih i pouzdanih informacija o lokacijama grobnica.
– Preostale su istrage o najtežim slučajevima ratnih zločina. Oni koji imaju informacije o lokacijama grobnica odlučuju da šute o tome. S druge strane, porodice mole samo za kosti svojih najdražih. Ipak, zavjet šutnje je sve snažniji bez obzira na činjenicu da je od proteklog rata prošlo skoro tri decenije – zaključila je Fazlić.