Fazlić: Bihać i USK imaju najviše razumijevanja za migrante, stanje je bolje nego prije

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kaže da taj grad i Unsko-sanski kanton generalno najbolje razumiju migrante, i situaciju sa kojom se suočavaju ti ljudi. Oko devedeset posto migranata, koji su ušli ili izašli iz BiH, prošlo je kroz Bihać i Veliku Kladušu. Stanje je trenutno mnogo bolje nego ranije, a nadati se da tako i ostane.

– Prošli smo razne faze, od početnog neznanja u vezi sa tim, situacije kad smo bili ‘pregaženi’, do perioda kad su nadležni državni organi preuzeli aktivnosti vezane za migrante i kad je ta situacija normalizirana. Situacija trenutno nije ni blizu one, kakva je nekad bila. Trenutno u centru Lipa kod Bihaća ima 300 do 400 migranata, u Borićima 150 do 200, možda ih na divljim lokacijama ima nekoliko stotina, ali to više nije ona situacija kakva je bila prije tri ili četiri godine – naglasio je Fazlić.

Kako je kazao, migranti u centru Lipa borave u toplom i čistom, imaju uvjete za normalan socijalni život.

– Bilo bi dobro da ih bude što manje, ali ako ih bude i hiljadu ili 1.500 centar Lipa ih može primiti – kazao je.

Precizira da brigu o tom prihvatnom centru vodi Služba za poslove sa strancima BiH, osiguranje rade agencije za koordinaciju policijskih tijela, a na tom području djeluju i nevladine organizacije.

Fazlić naglašava da su na području USK na početku bili migranti iz Bangladeša, Pakistana, zemalja Magreba…. Sad su to migranti iz Eritreje, Etiopije, Kube i uglavnom mlađe osobe i/li porodice.

– Mijenja se struktura migranata. Imam osjećaj da se mijenja i pristup Hrvatske i drugih zemalja EU, kad se o tome radi. Više nema kolona izmrcvarenih i izmorenih migranata koje je policija vraćala, kroz šumu u Bihać. Više toga nema, bilo bi dobro da ostane ovakvo stanja – kaže Fazlić.

Na pitanje za raspoloženje tamošnjeg stanovništva prema migrantima, gradonačelnik Fazlić ističe da se vremenom mijenjalo, ali generalno ljudi i dalje imaju razumijevanje za te ljude.

– Bihać je grad koji je patio, bili smo svi spremni da pomognemo i pomagali smo. Kasnije, kako je vrijeme prolazilo, raspoloženje se mijenjalo ali generalno ljudi i dalje imaju razumijevanje za migrante. Ti ljudi su uključeni u život zajednice, nije bilo problema u vezi toga. Najsretniji bismo bili da migranata nema, ali kad su već tu znamo se nositi sa tim – naglasio je.

Različiti su podaci o broju migranata koji su dosad prošli kroz Bihać i druge dijelove USK, a kako je kazao gradonačelnik Bihaća u najtežem periodu u jednom danu je bilo sedam hiljada migranata.

– U najtežem periodu, u jednom danu, bilo je sedam hiljada migranata, vozom je dolazilo 150 dnevno. Sigurno je prošlo 70.000 do 100.000 migranata kroz Bihać i Veliku Kladušu gdje je stanje bilo još i gore i sad je, jer nemaju prihvatnog centra (nakon što je ranije zatvoren privremeni prihvatni centar Miral) pa se migranti smještaju na otvorenom to je onda problem i za njih ali i tamošnje stanovništvo. Mislim da je oko devedeset posto migranata koji su ušli ili izašli iz BiH, prošlo kroz Bihać i Veliku Kladušu – naglasio je.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić sudjelovao je u Sarajevu na završnoj konferenciji Projekta ‘Smanjenje neregularnih migracija u EU putem jačanja kapaciteta struktura povezanih sa migracijama na zapadnom Balkanu’, koji je implementirala međunarodna organizacija Hilwsferk u suradnji sa lokalnim udruženjem za pomoć i razvoj HAJDE. Taj projekt sufinansirali su Fond za azil, migracije i integracije i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Austrije.

Uz naglašavanje vrijednosti projekata te vrste Fazlić ističe i doprinos međunarodne organizacije Hilwsferk, koja je značajnim finansijskim učešćem doprinijela izgradnji vodovoda na Lipi. To je okarakterizirao i kao primjer kako nevladine organizacije, humanitarne organizacije, međunarodne agencije, agencije UN-a, EU i ostali treba da rade i kako su radili mnogi na rješavanju migrantske krize.