sud bih
Fatmir Alispahić oslobođen krivice, sudija naveo grešku u optužnici
Sudija Goran Radević je naveo kako je Državni sud oslobodio Alispahića optužbi da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti jer Tužilaštvo nije dokazalo da je izazivao mržnju prema konstitutivnim narodima i migrantima i jer se u optužnici pogrešno pozvalo na primjenu međunarodnih mehanizama
Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je Fatmira Alispahića optužbi za izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti objavljivanjem tekstova na portalu Antimigrant.ba.
Sudija Goran Radević je naveo kako je Državni sud oslobodio Alispahića optužbi da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti jer Tužilaštvo nije dokazalo da je izazivao mržnju prema konstitutivnim narodima i migrantima i jer se u optužnici pogrešno pozvalo na primjenu međunarodnih mehanizama, javlja BIRN.
On je kazao kako Tužilaštvo nije utvrdilo koje se tvrdnje tačno stavljaju optuženom na teret, te je obaveza Suda bila da izvrši analizu svih tvrdnji u odnosu na konstitutivne narode i na migrante kako bi se identificirale sporne izjave s aspekta govora mržnje.
“Analizom činjenica Sud je utvrdio da se 80 posto navoda odnosi na migrante i 80 posto na konstitutivne narode”, naveo je sudija Radević, dodajući kako je analizom svih tekstova utvrđeno da su u okviru dozvoljenog narativa određenog slobodom misli i govora.
Fatmir Alispahić je optužen da je u više navrata, tokom 2019. i 2020. godine, putem internet stranice Antimigrant.ba, na kojoj je administrator i urednik sadržaja, kao i putem društvenih mreža, objavljivao tekstove i videozapise koji obiluju izjavama koje potiču i šire mržnju prema migrantima i migrantskoj populaciji, kao i između konstitutivnih naroda u BiH.
Sudija Radević je kazao kako su sve izjave i tvrdnje u okviru slobode misli i govora, navodeći kako migranti nisu objekat krivično pravne zaštite na državnom nivou, te da je Sud po službenoj dužnosti uvidom u zakonodavno državnu praksu utvrdio da Državni zakon nije propisao sve pojavne oblike takozvanog govora mržnje, za razliku od Krivičnog zakona Republike Srpske.
“Sud zapaža da se Tužilaštvo pogrešno pozvalo na pojavne odredbe za diskriminaciju i Konvenciju o kibernetičkom kriminalu”, naveo je Radević u obrazloženju prvostepene presude, dodajući da je zanemareno da se ovo krivično djelo ne dopunjuje dopunskim normama.
Izreci presude nisu prisustvovale stranke u postupku. Tužilaštvo BiH se pismeno izjasnilo kako je zbog službenih dužnosti spriječeno prisustvovati.
Na izrečenu presudu postoji mogućnost žalbe, a troškovi postupka padaju na teret budžeta.