Fatima Insanić – Jusufović: Bosnalijek je postao partner na koji struka može da računa

Magistrica farmacije Fatima Insanić-Jusufović predsjednica je Farmaceutskog društva FBiH, koje se bavi unapređenjem struke kroz različite edukativne koncepte.

Insanić – Jusufović za Fokus.ba govori o stanju u struci u BiH, problemima s kojima se susreću, saradnji sa domaćim kompanijama…

Možete li nam nešto više reći o aktivnostima Farmaceutskog društva FBiH, te borbi za priznavanje uloge i statusa?

Farmaceutsko udruženje FBiH se bavi unapređenjem struke kroz simpozijume, okrugle stolove ili radionice. Otkako je 2009. godine Farmaceutsko društvo FBiH preuzela mlađa ekipa promijenjen je kompletan koncept rada. Članice smo i raznih strukovnih udruženja na evropskom i svjetskom nivou.

Najčešće pravimo tematske edukacije. Naprimjer, pozovemo ljekare da nam približe šta je trend u svijetu kad su u pitanju kardiovaskularna oboljenja. Ili organizujemo radionicu na temu dijabetesa, gdje su ljekari, profesori i praktičari govorili o toj bolesti, te naučili farmaceute apoteka kako pravilno da savjetuju dijabetičare. U suštini, radimo edukacije koje osposobljavaju farmaceute za praktičan rad.

Za razvoj farmaceutske industrije jako je bitna saradnja sa farmaceutiskim kompanijama, koje nerijetko, doniraju skupocjene aparate ili reagense da se mogu raditi određene analize, ali i daju priliku ljekarima i farmaceutima da prođu kroz različite edukacije, jer i jedni i drugi moraju da imaju adekvatnu edukaciju

Imamo u planu uskoro da organizujemo i online edukaciju. Osim toga, bavimo se izdavačkom djelatnošću i imamo nekoliko izdanja. Položaj farmaceuta u struci je jedna od dodatnih aktivnosti kojima se bavi Farmaceutsko društvo FBiH. Šaljemo svoja mišljenja Farmaceutskoj komori FBiH, koje oni dokumentuju i dalje šalju ministarstvima i različitim institucijama u BiH koji se bave kreiranjem zdravstvenih politika.

Također, sa našom ekspertizom smo učestvovali u kreiranju nove nomenklature usluga u zdravstvu, a koja se odnosila na ljekare, stomatologe i farmaceute.

Kakva je današnja uloga farmaceuta?

Farmaceuti se vraćaju u segment savjetovanja, jer obično je farmaceut poznat kao neko ko prodaje lijekove i vrlo često u javnosti se ne smatra zdravstvenim radnikom. Međutim, ono što je trend u svijetu je da farmaceut izlazi iz okvira osobe koja samo izdaje lijekove.

Educiran je da savjetuje građane i o zdravom načinu života, o ishrani, kao i lijekovima. Ali isto tako savjetuje i kolege ljekare o kombinacijama lijekova, neželjenim efektima…

Farmaceuti dosta napreduju u svijetu. Mi se na svjetskom kongresu farmaceuta znamo deprimirati koliko mi stagniramo, ili čak idemo korak unazad. U zapadnim zemljama farmaceuti su priznati, partner su ljekarima, ne smatraju se krajnjim osobama u lancu do pacijenta.

Tokom 2015. godine počela je primjena pilot-projekta pod nazivom “Elektronski recept“. Kakvi su prvi pokazatelji?

Elektronski recepti su nešto što je moderno u svijetu posljednjih 10 – 15 godina, dok se kod nas još radi na implementaciji. Još uvijek su prisutni papirni i elektronski recepti.

Polako to sve ide naprijed, ali je odlična stvar da je Zavod zdravstvenog osiguranja KS odlučio investirati u tom smjeru. Iskreno se radujem i elektronskim knjižicima. Puno je manje stresa kad je u pitanju komunikacija sa pacijentom jer ga propisani lijek čeka kad dođe u apoteku.

Nalazi u istom sistemu u kojem farmaceut može da vidi šta je doktor propisao. Važno je i za bolju komunikaciju između farmaceuta i ljekara, koja je ključna stvar na kojoj se mora raditi u BiH. Potrebna je adekvatna komunikacija između dva zdravstvena radnika koji moraju biti partneri za dobrobit pacijenta.

Elektronski recept je doprinio smanjenju nerazumijevanja između ljekara i farmaceuta. Osim toga, tu je i ušteda koje će Zavod nakon nakon vremena implementacije projekta osjetiti.

Koliko razvoju farmaceutske struke doprinose domaće farmaceutske kompanije?

Oni podržavaju struku kad su u pitanju različite edukacije i projekti, tako da domaće kompanije svakako treba podržati.

Za razvoj farmaceutske industrije jako je bitna saradnja sa farmaceutiskim kompanijama, koje nerijetko, doniraju skupocjene aparate ili reagense da se mogu raditi određene analize, ali i daju priliku ljekarima i farmaceutima da prođu kroz različite edukacije, jer i jedni i drugi moraju da imaju adekvatnu edukaciju. U suprotnom, opada kvalitet kompletnog zdravstva.

Farmaceutska industrija se ne treba posmatrati nikako drugačije nego kao partner u zdravstvu, a u BiH je izuzetno dobra saradnja i sa domaćim i stranim kompanijama.

U kojem se pravcu, prema Vašem mišljenju, kreće razvoj farmaceutske industrije u BiH?

Bitno je da su se iskristalisali domaći proizvođači gdje imate barem pet, šest domaćih kompanija: Bosnalijek, Farmavitu, Pharmamed, Hemofarm, Amsal.. Vrhunski su obezbijedili, ne samo proizvodne pogone, nego i educirani kadar, a dobili su i certifikate koje imaju druge kompanije u svijetu.

Trend u svijetu je da farmaceut izlazi iz okvira osobe koja samo izdaje lijekove. Educiran je da savjetuje građane i o zdravom načinu života, o ishrani, kao i lijekovima

Posebno mi je drago da vidim tu ekspanziju domaćih kompanija, ne samo u BiH nego i u inostranstvu. Inače, domaća proizvodnja, ne samo lijekova, nego uopšte, pojačava stabilnost države i doprinose boljoj slici BiH.

Isto tako, Bosnalijek je postao partner na koji struka može da računa. Bili su jedan od sponzora 3. Kongresa farmaceuta BiH, i konceptualno su napravili jedan veliki iskorak. Vidi se da je došlo do određene promjene u organizaciji Bosnalijeka.

Nedostaje adekvatna analiza stanja

U posljednje vrijeme farmaceuti se dovode u negativne konotacije, priča se o visokim cijenama lijekova, kako to dosta iz budžeta izvlači novca, ali generalno u BiH nedostaje adekvatna analiza koja bi pokazala ko su stvarni potrošači novcaPojedine analize koje su urađene na području RS-a pokazuju da lijekovi nisu toliki potrošači koliko su, naprimjer, neracionalno korištenje različitih dijagnostičkih metoda. Otvoreno ću kao predsjednica Farmaceutskog društva FBiH reći da se dosta pacijenata sa različitim indikacijama šalje na visokosofisticirane metode dijagnoza, poput CT-a, magnetne rezonance i dobijete dva efekta te pojave. Prvi je duga lista čekanja, pa pacijent kaže kako je čekao deset mjeseci na pregled magnetnom rezonancom i CTA možda je baš taj pacijent koji je naručen za deset mjeseci neko kome je taj pregled prijeko potreban, a imate “more” njih kojima takav pregled ne treba, nego se njihova dijagnoza može utvrditi drugom, jeftinijom metodom, što bi utjecalo i na smanjenje liste čekanjaS druge strane, te visokodiferencirane metode su skupe za zavode zdravstvenog osiguranja, te to samo potvrđuju činjenicu da u BiH treba detaljna analiza u zdravstvu koje uzima najviše novca, smatra predsjednica Farmaceutskog društva.