Faruk Hadžić o povećanju minimalca na 1.000 KM: S narodom je lako manipulisati

Tema s kojom se završila stara 2024. godina i koja je u fokusu i na početku 2025. godine je Odluka Vlade Federacije BiH da poveća minimalnu platu od početka ove godine na 1.000 KM. Kako se moglo i očekivati, Odluka je izazvala podijeljene reakcije, za jedne ona se trebala donijeti još „jučer“ i biti i veća od spomenutog iznosa, dok drugi smatraju da će nanijeti štetu ekonomiji u jednom dijelu BiH (FBiH), jer će prouzrokovati otpuštanja radnika.

Kao generalni zaključak reakcija je da je vladino rješenje trebalo obuhvatiti smanjenje opterećenja na plate, koje su u našoj zemlji enormno visoka.

Da li je povećanje minimalne plate dobitak za radnike ili teret za privredu, analizorao je Faruk Hadžić, ugledni bh. ekonomski stručnjak, makroekonomski analitičar i dekan Sarajevo School of Science and Technology (SSST) iz Sarajeva.

Dodatni izdaci za doprinose

U svom osvrtu on naglašava da se u temi u vezi sa povećanjem minimanle plate rijetko spominje kako će se značajno povećati i izdaci za doprinose, prenosi Forbes.

„Donosioci odluka su naravno samo objavili da će se minimalna plata povećati sa 619 na 1.000 KM (povećanje od 381 KM ili oko 61posto), ali nije objavljeno da će zbog rasta minimalne plate doći i do dodatnih izdataka za doprinose od 304 KM.

Po meni, ovaj dio je najviše sporan u ovoj temi oko minimalne plate i velika je greška što nije iskorištena prilika da se ide na prijedlog „zaleđenih doprinosa“ koje sam predložio prije nekih šest mjeseci. Ako je intencija bila povećati standard radnika, onda se je i ovaj dio trebao dati radnicima tako što bi se Federacija BiH odrekla dodatno naplaćenih doprinosa i poreza zbog rasta minimalne plate ili generalno odreći se naplate i tako olakšati poslodavcima ovaj rast. Da su recimo kojim slučajem i ovaj iznos dali radnicima, minimalno primanje u Federaciji bi bilo preko 1.500 KM (minimalna plata bi bila oko 1.300 KM plus topli obrok i prijevoz)“, kaže Hadžić i dodaje:

„Podaci Porezne uprave FBiH koje imam iz avgusta 2023. godine, pokazuju da je u Federaciji radilo 223.285 radnika za platu od 1.000 KM i manju. Danas je taj broj sigurno manji, ali opet je i dalje značajan. Naravno, teško je precizno izračunati koliko će biti dodatna naplata doprinosa od ovog broja radnika podizanjem minimalne plate, jer nisu svi radili za istu platu. Oni koji su bliži 1.000 KM, manji će biti izdatak podizanjem minimalne plate, ali ne očekujem da bi taj iznos na godišnjem nivou bio manji od 400 miliona KM, pod pretpostavkom da ne dođe do otpuštanja radnika. Ovo je iznos koji se odnosi samo za dodatni rast troškova poslovanja zbog većih izdataka za doprinose, a ne za plate radnika.“

Ova mjera, napominje Hadžić neće imati iste efekte za sve dijelove Federacije BiH, te će neki kantoni biti više pogođeni u odnosu na druge, budući da u pojedinim kantonima postoji više preduzeća koja su koncentrisana za izvoz ili imaju niži nivo produktivnosti.

„U nekim kantonima, u prosjeku, preduzeća imaju i po četirir do pet puta veću dobit po radniku u odnosu na druga preduzeća iz drugih kantona. Vjerovatno će preduzeća koja dolaze iz BPK, ZDK i SBK najviše osjetiti povećanje minimalne plate i to zbog većih izdataka za doprinose“, kaže on i zaključuje da će konačno, prema ovim novim obračunima, radnik u Federaciji na godišnjem nivou koštati minimalno 24.000 KM, što uključuje topli obrok, prijevoz, neto platu i doprinose.

Problemi će ići lančano

„Druga stvar koja se nije dovoljno tematizirala jeste značajan rast izdataka za socijalna davanja, koja su vezana za minimalnu platu. Slično će važiti i za povećanje plata u javnom sektoru ove godine.

Treća stvar koja je još uvijek nepoznata jeste koliko će rasti struja privredi za ovu godinu. Privrednici sa kojima sam proteklih dana razgovarao, strahuju i sumnjaju da bi to moglo biti i preko 20 posto, što će opet dovesti do dodatnog povećanja troškova poslovanja, a to će značiti i rast cijena prema građanima“, govori Hadžić izražavajući nadu da do toga neće doći, jer u slučaju da dođe, niko se ne bi trebao iznenaditi rastu računa komunalnih preduzeća ili cijena hrane u marketima.

Navodi kako je s narodom lako manipulisati i širiti uopćene poruke poput onih kako neke gazde voze bijesna auta, pa tako i svi privrednici voze bijesna auta, ili da su neki radnici neradnici, pa su onda i svi radnici neradnici.

„Niti su svi neradnici, niti svi voze bijesna auta i ostvaruju basnoslovne profite. Kao što je znanje moć, tako je i neznanje moć. Koliko je ljudi uopće znalo da minimalna plata nije povećana za 381 KM, već za 685?“, pita se Hadžić u svojoj analizi.

Hadžić je i ranije upozoravao kako će godina u koju smo tek ušli biti vrlo izazovna, jer će stanje naše ekonomije u velikoj mjeri zavisiti od toga šta će se ekonomski dešavati u Njemačkoj.

„Treba razbiti iluzije da država može svima ispuniti želje oko različitih finansiranja i izdataka. Za penzije ima onoliko koliko se skupi od doprinosa. Doprinosi se skupljaju na osnovu broja radnika. Ako nema dovoljno para, onda se dižu krediti i Federacija se zadužuje. Kada se zaduže, onda idu napadi što se zadužuje. Ako bude kojim slučajem došlo do smanjenja zaposlenosti, morat ćemo se još više zaduživati, ali i to ima granicu. Ako bude došlo do novog rasta cijena, opet će rasti pritisak za povećanje plata u javnom sektoru i rasta izdataka.

U konačnici, sve zavisi koliko imamo jaku privredu i koliko nam je jak izvoz. Ako izvoz dodatno krene padati ove godine, u gadnom smo problemu za sve ono što nas čeka 2026. godine.

Problemi ako krenu, ići će samo lančano jedan za drugim, a tada neka nam je Bog na pomoći“, zaključuje Hadžić.