“Fali papir”: Dokle se došlo s istragom o Dodikovoj vili u Beogradu

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine godinama tvrdi da istraga protiv Milorada Dodika, aktuelnog predsjednika Republike Srpske, u vezi sa kupovinom vile u elitnom beogradskom naselju Dedinje ne može biti okončana zato što Srbija nije dostavila traženu dokumentaciju o ovom slučaju.

To je u oktobru prošle godine izjavio glavni tužilac BiH Milanko Kajganić, navodeći da “Srbija odbija dostaviti dokumentaciju u predmetu protiv Milorada Dodika u vezi sa kupovinu vile na Dedinju”, piše Žurnal u svojoj istrazi.

“Tužilaštvo BiH u konkretnom predmetu nije još uvijek dobilo odgovor po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć. Nismo dobili odgovor iz kog razloga (nisu poslali dokumentaciju). Posljednju zamolnicu i urgenciju smo poslali prije mjesec“, rekao je tada Kajganić.

Sličan odgovor Žurnal je iz Tužilaštva BiH dobio 22. decembra prošle godine.

„U predmetu koji se odnosi na kredit u Pavlović banci, upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć institucijama Republike Srbije. Još nismo zaprimili odgovor na zahtjev“, rečeno je tada iz Tužilaštva BiH.

Međutim, prema dokumentaciji Tužilaštva BiH, koja je u posjedu Žurnala, jasno je da je Srbija još prije osam godina Bosni i Hercegovini dostavila dokumentaciju koja se tiče predmeta „Pavlović banka“, u kojem je ključno na koji način je Dodik kupio vilu u Beogradu.

U dokumentu Tužilaštva BiH br. 20 0 KTPO 001130315, datiranog 12. februara 2016. godine, pod nazivom „Prijedlog za odredivanje pritvora G.LJ, B.B. P.S.“, u tački 10. navedeni su akti koje su državni organi Srbije proslijedili institucijama BiH u vezi sa ovim predmetom.

U tačku 10. ovog dokumenta se navodi da je Agencija za istrage i zaštitu BIH (SIPA) još 21. decembra 2015. godine dostavila Tužilaštvu BiH Dopunu izvještaja o poduzetim mjerama i radnjama, u kojem su navedeni i dokumenti koje su u vezi sa predmetom „Pavlović banka“, odnosno Dodikovom kupovinom vile na Dedinju, dostavljeni iz Srbije.

U Dopuni izvještaja dostavljenoj od strane Državne agencije za istrage i zaštitu BiH, broj: I-16-05/2-04-3-805-24/15 od 21.12.2015. godine, taksativno su navedeni ti dokumenti.

Radi se o Aktu Uprave za sprečavanja i pranje novca Ministarstva finansija Republike Srbije broj: AN-003796-0002/2015 od 01.12.2015.godine, sa prilozima, medju kojima je i ugovor o kupovini vile na Dedinju između beogradske Komercijalne banke i Milorada Dodika, datiran na 16. maj 2007. godine. U dokumentaciji koje je proslijedilo Ministarstvo finansija Srbije, navedena su i podaci o vlasniku devizne štedne knjižice, koju je Dodik imao u Komercijalnoj banci u Beogradu, uplati novca na njegov devizni račun, kao i o transakciji novca za vilu koja je obavljena putem te banke.

Nepoznato je koju još dokumentaciju Tužilaštvo BiH traži od Srbije, s obzirom na to da akti koje je proslijedilo Ministarstvo finansija Srbije, odnosno njegova Uprava za sprečavanje i pranje novca, jasno potvrđuju sve ono što je odranije poznato o načinu na koji je u Beogradu kupio vilu.

Žurnal je od Tužilaštva BiH zatražio odgovor na pitanje – koje dokumente, osim dostavljenih, Tužilaštvo BiH još traži od organa Srbije u ovom slučaju, kako bi se taj predmet priveo kraju i donjela tužilačka odluka?

„Republika Srbija do danas nije dostavila nijedan dokaz u ovom predmetu putem međunarodne pravne pomoći. Dokazi na koje se pozivate, a koji su korišteni prilikom predlaganja pritvora, dostavljeni su putem finansijsko-obavještajne jedinice i ne mogu biti korišteni kao dokaz u krivičnom postupku“, odgovorili su Žurnalu iz Tužilaštva BiH.

Nejasno je, međutim, kako se navedeni akti dostavljeni iz Srbije mogu priložiti u dopuni krivične prijave SIPA-e protiv osumnjičenih u slučaju „Pavlović banka“ kao dokaz, potom koristiti za predlaganje pritvora protiv njih, a ne mogu za donošenje tužilačke naredbe kada je u pitanju Milorad Dodik?

„Tužilaštvo BiH je od nadležnog pravosudnog tijela Republike Srbije zatražilo te, kao i druge dokaze, a koji se tiču sticanja prava vlasništva nad nekretninom u Beogradu, otplate kredita odobrenog na ime Dodik Milorada, kao i druge dokaze potrebne za provođenje istrage. Tužilaštvo ne može konkretno navesti o kojim se radi dokazima“, naveli su iz Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo BiH je sredinom decembra donijelo naredbu o pokretanju istrage u slučaju „Dodikova vila“, nakon što je prethodno izjavu u tužiocima dao (sada pokojni) Slobodan Pavlović, vlasnik bijeljinske “Pavlović banke”. Preko te banke Dodik je u maju 2007. godine prebacio 750 hiljada eura na račun Komercijalne banke u Beogradu, koja je i bila vlasnik vile na Dedinju.

To potvrđuje i dokument koji objavljujemo, a koji je Tužilaštvu BiH dostavila Uprava za sprečavanje i pranje novca Ministarstva Srbije. Dodik, koji je u vrijeme podizanja spornog kredita bio premijer RS, tvrdio je da se kod “Pavlović banke” zadužio kako bi platio vilu, da bi se naknadno ispostavilo da je kredit uzeo tek godinu kasnije, 27. juna 2008. godine, kada je kredit i odobren.

„Istinita je čijenica da sam 2007. godine zaključio ugovor o kreditu sa Pavlović bankom u iznosu milion i 468 hiljada KM, koji je konvertovan u 750.000 eura. Sredstva kredita sam upotrijebio za kupovinu nepokretnosti u Beogradu. Slijedeće 2008 godine mijenjani su uslovi kredita tako da je rok otplate produžen, ali isto tako povećana i kamata. Zato je 2008. godine zaključen novi ugovor sa Pavlovićom bankom, kasnije aneksom ugovora rok otplate pomjeren na 20 godina. Kredit otplaćujem“, izjavio je Dodik prije godinu dana nakon davanja izjave u Tužilaštvu BiH.

Godinama je ovaj predmet skupljao prašinu u ladicama državnog tužilaštva, jer je Dodik, zajedno sa liderom HDZ BiH Draganom Čovićem, Tužilaštvo BiH držao pod punom kontrolom, posebno od 2016. godine kada je na čelo državnog Tužilaštva došla Gordana Tadić, a predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) bio Milan Tegeltija, sada Dodikov savjetnik. Glavni tužilac danas je Milanko Kajganić, koji je u više navrata najavio obračun sa visokom korupcijom i optužnice protiv „krupnih riba“. Na toj izjavi se, za sada, sve i završilo.