predmet respiratori
Fahrudin Solak u završnoj riječi : Tužioci željni slave, mediji plaćeni, građanima uskraćeni respiratori
Skoro sve je advokatica Avdibegović spomenula izuzev SMS poruke koju je njen branjenik poslao premijeru Fadilu Novaliću i u kojem se pozvao na “Asima”
Pred Sudom BiH, u predmetu “Fadil Novalić i drugi” u kojem se postupak vodi protiv optuženih koji su učestvovali u nabavci 100 respiratora ACM812 A kupljenih u aprilu 2020. godine za 10,5 miliona KM iz budžeta, danas je s iznošenjem završnih riječi, okončala odbrana optuženog Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora federalne uprave civilne zaštite, a Sudskom vijeću obratio se i optuženi Solak.
PIŠE: S. DEGIRMENDŽIĆ/Fokus.ba
Strategija Solakove odbrane i njega samog bazirani su na hvalospjevima i o radu FUCZ-a, Solaka, ali i o respiratorima ACM812 A, koji se ni skoro tri godine nakon uvoza ne koriste, izuzev što su kratko vrijeme bili u upotrebi na KCUS-u.
ZA SOLAKA PROCES IGROKAZ TUŽITELJA
Osporili su i Solak i njegova advokatica Marsela Bajramović i nalaz vještaka, uglednog anesteziologa u penziji doktora Ismeta Suljevića o respiratorima, kao i Leandra Pecchie, stručnjaka svjetskog glasa iz oblasti biomedicinskog inženjeringa koji je doktorirao na temama iz oblasti procjene medicinskih aparata, a koji je univerzitetski profesor u Italiji, univerzitetski profesor u Velikoj Britaniji, te jedan od konsultanata ministarstva zdravstva Italije za procjenu medicinskih aparata i inovacijski menadžer pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Oba ova vještaka kazala su da respiratori ACM812 A nisu za upotrebu u jedinicama intenzivne njege.
Fahrudin Solak je u završnoj riječi optužio tužitelje Tužilaštva BiH Džermina Pašića i Mirzu Hukeljića da su od nabavke respiratora proizveli “aferu”, te da su tužitelji istražujući nabavku respiratora nanijeli štetu građanima je im respiratori nisu bili odmah na raspolaganju!
Solak je optužio bez ikakvog dokaza i većinu medija koji prate suđenje u ovom predmetu “da su plaćeni”, te je iznio i kritike na izvještavanje o ovom suđenju. Za kako je rekao ”manji broj” medija izrazio je zahvalnost za izvještavanje. No, Solak nije imenovao niti jedan navodno plaćeni medij ili novinara, kao što za ove tvrdnje nije ponudio dokaze. Solak je iznio neistinu da su tužioci davali informacije novinarima o ovom predmetu tokom pauza suđenja. Svi novinari koji dvije godine prate ovaj predmet, uključujući i onih medija kojima se Solak danas zahvaljivao znaju da takve komunikacije između novinara i tužitelja nije bilo.
Novinari su, što je njihovo pravo da pitaju, od tužitelja tražili pisane nalaze vještaka kako bi vjerodostojnije mogli napisati izvještaje ali ih nisu dobili, kao ni bilo koji drugi materijal. Stoga, Solak je zloupotrijebio završnu riječ da iznese neistinu da su tužioci u pauzama imali neprimjerenu komunikaciju s novinarima.
Nakon takvih optužbi, bez imalo stida, u pauzi suđenja Solak je pitao novinare “kako je izgledalo” njegovo obraćanje, tražeći valjda aplauz za svoj nastup, na što mu je autorica ovog teksta kazala, da bi prije svega trebao pojasniti svoje optužbe na račun medija, na što je Solak ušutio. Nakon ročišta, ni on ni njegova advokatica nisu htjeli dati izjave medijima, pa smo ostali uskraćeni za pojašnjenja o optužbama koje je Solak izdeklamirao u sudnici.
U završnoj riječi Solak je postupanje tužitelja u ovom predmetu nazvao “igrokazom”.
Iako je upravo Solak često prema svjedocima, naročito prema onima koji nisu govorili njemu u prilog, bio bahat i drzak, zbog čega ga je ranije često upozoravala sutkinja Džemila Begović, koja je otišla u penziju, on je danas u završnoj riječi optužio tužitelje da se zbog njih osjećao targetirano i frustrirano, te je tužioce optužio čak da su njima mete bile institucije, odnosno FUCZ i Vlada FBiH, a ne on kao pojedinac.
O SKIJAMA I PANCERICAMA
Solak je u završnoj riječi pričao najviše o tome šta je FUCZ s njim na čelu radio proteklih skoro deset godina, osvrnuo se na period pandemije kazavši kako je “brinuo o građanima” i nabavljao sve ono što je potrebno za što efikasniju borbu protiv pandemije, sve dok ga nisu zaustavili “tužioci željni slave”.
Požalio se Solak da “dok su drugi bili u svojim kućama” da je on morao raditi i brinuti o drugima, te da je uvijek bio prvi na terenu. Suspendirani director FUCZ-a kao da nije primao platu za svoj posao, a očigledno je da zaboravlja da platu prima i protekle tri godine dok ne radi, a njen iznos premašuje 2.200 KM bez drugih dodataka.
U namjeri da se odbrani od optužbi za nabavku neadekvatnih respiratora, Solak je optužio tužioce da su oni svojim postupanjem doveli u opasnost građane, jer prema Solakovoj ocjeni građani nisu mogli na vrijeme dobiti respiratore, te je istraga o nabavci respiratora prema njegovim riječima zaustavila i druge nabavke.
Hvalio se Solak u završnoj riječi svojiom angažmanom tokom pandemije, kazavši da je imao preko hiljadu poziva dnevno, te da je FUCZ pomagao svim građanima.
Podsjetiti ćemo samo da su mediji u to vrijeme obrađivali teme o tome koliko institucije i ustanove pomažu građanima, pa smo došli do podatka da su svi uglavnom kupovali maske i druga sredstva sami, uprkos brojnim donacijama koje su stizale.
Inače, optuženi u završnoj riječi mogu govoriti šta žele bez ikakvih dokaza, pa je Solak kazao i da se on našao na meti jednog zvaničnika kojeg nije imenovao jer mu on navodno nije htio kupiti skije i pancerice, pa iz ovog proizilazi da se neko Solaku htio osvetiti jer mu nije ispunio želju.
Solak je optužio tužioce da su gradili “imidž heroja” u ovom procesu, a spomenuo je i to da je Pašića i Hukeljića Ambasada SAD-a u BiH proglasila prošle godine “herojima mjeseca”.
Također, Solak je kazao da ne misli da je uradio išta pogrešno i da bi kada bi bio u prilici “sve isto ponovio”. Solak je sebi uzeo za pravo da omalovaži sve stručnjake koji su tokom ovog procesa govorili o respiratorima ACM812 A, pa je u završnoj riječi čak govorio o namjeni tih sredstava, uz obrazloženje da je on diplomirani inžinjer mašinstva i da ima kompetencije da govori i o respiratorima. Podsjećamo po ko zna koji put, uprkos pokušajima optuženih i njihovih advokata da predstave respiratore ACM812 A vrhunskim medicinskim sredstvima, sam proizvođač nikad nije u uputstvu naveo da su oni za jedinice intenzivne njege.
Također, činjenica je da su anesteziolozi u BiH, doduše oni koji nisu bliski SDA, kazali da ovo nisu pogodni respiratori za primjenu kod liječenja teže oboljelih pacijenata bilo od Covid 19 ili neke druge bolesti.
Jedina osoba u BiH koja je to rekla je Zijad Džemić, direktor Instituta za mjeriteljstvo BiH na kojeg se odbrane optuženih uporno pozivaju. A, Džemić je priznao u sudnici da je on javno govorio da u uputstvu za upotrebu ovih respiratora stoji da su za intenzivnu njegu, jer je on inžinjer pa je pogrešno preveo riječi “emergency room” misleći da one znače intenzivna njega, a ne hitna pomoć.
Inače, Solakova advokatica Marsela Bajramović kao i na prethodnom ročištu odbacila je danas sve navode iz optužbe koji se stavljaju na teret njenom branjeniku, te je od Sudskog vijeća zatražila oslobađajuću presudu za Solaka.
Bajramović se danas referirala na optužbe Tužilaštva BiH da je iz FUCZ-a naložena uplata novca “FH Srebrena malina” za respiratore 2. aprila 2020. dan prije nego što je ugovor sa tom firmom i potpisan.
Ona se pri tome pozvala na ranije svjedočenje Nermine Fejzić, više referentice na unosu u trezorsku aplikaciju u FUCZ-u.
Fejzić je prilikom svjedočenja u ovom predmetu kazala da je ona pogriješila pri unosu datuma u trezorsku aplikaciju zbog umora i opterećenosti poslom u vrijeme stanja prirodne nesreće, pa je umjesto 3. april upisala 2. april. Inače, FUCZ i “FH Srebrena malina” su ugovor o kupoprodaji respiratora potpisali 3. aprila.
Međutim, kada je prošle godine pred Sudom BiH u ovom predmetu svjedočila Jelena Znahor, nekadašnja uposlenica u Jedinici za budžetsku inspekciju pri Federalnom ministarstvu finansija koja je zajedno s kolegicom iz te jedinice po zahtjevu Tužilaštva BiH od 16. novembra 2020. godine izvršila vanredni inspekcijski nadzor u Federalnoj upravi Civilne zaštite (FUCZ), kako bi bio utvrđen način trošenja svih budžetskih sredstava u FUCZ-u od 16. marta do 16. novembra 2020. godine, s posebnim akcentom na način nabavke respiratora, njen nalaz je išao u korist tvrdnji Tužilaštva BiH.
ZA ODBRANE OPTUŽENIH SVAKI DOKAZ TUŽILAŠTVA SPORAN
Naime, Znahor je tada rekla da je prema dokumentaciji koju je ona dobila pri inspekciji, jasno da je do unošenja terećenja računa u aplikaciji po osnovu nabavke respiratora došlo već 2. aprila, a Ugovor je FUCZ s “Malinom” potpisao 3. aprila 2020. godine.
– Nije postojao ugovor 2. aprila, a na taj datum uneseno je terećenje. Također, prema podacima iz dnevnika pomoćne knjige datum kada je stvorena obaveza navodi se 2. april. Ima više izvora iz kojih smo zaključili da je obaveza nastala 2. aprila – kategorično je ranije svjedokinja Znahor branila nalaz inspekcije.
Advokatica Fahrudina Solaka danas je u završnoj riječi pokušala opravdati i to što je u Knjigu ulaznih faktura u FUCZ-u ponuda “FH Srebrene maline” evidentirana kao predračun.
Bajramović je to obrazložila s riječima da u slučaju da ponuda sadrži cijenu, količinu i opis proizvoda onda se može nazvati predračunom.
Nermina Fejzić , uposlenica FUCZ-a je ranije tokom svjedočenja priznala i da je u rubriku gdje se unose podaci za osnov plaćanja greškom umjesto naziv ponuda, upisala naziv predračun, jer kako je kazala “njoj su u glavi ponuda i predračun isto”.
Ali, još ranije je “razbijena” fama i u vezi s ponudom i predračunom. Inspekcija je jasno utvrdila da je u trezorskom Obrascu 2 naveden predračun, a svo vrijeme se spominje ponuda.
– Po zakonu ponuda ne može biti osnov za plaćanje. Ovdje u ovom obrascu stoji predračun, a ja ne znam o kojem se predračunu radi, jer ga ja nisam vidjela. Pod tim brojem pod kojim je naveden predračun, nalazi se ponuda. Ta je ponuda evidentirana u Knjizi ulaznih faktura, a ponude se ne mogu evidentirati kao fakture – kazala je ranije svjedokinja Znaor koja je provela inspekciju u FUCZ-u.
No, Solakova odbrana, očekivano, jer im ovo ne ide u korist danas nije ni spomenula ovaj inspekcijski nalaz, nego je nastavilo s tvrdnjama da Tužilaštvo nije dokazalo nijedan navod iz optužnice.
Bajramović je navela da to što su respiratori ACM812 A u BiH stigli za manje od mjesec od potpisivanja ugovora “ogroman uspjeh”, jer se drugi respiratori nisu mogli ni nabaviti.
Advokatica Fikreta Hodžića kaže da je optužnica nerazumljiva
S iznošenjem završnih riječi danas je počela i odbrana Fikreta Hodžića, vlasnika “FH Srebrena malina”, firme koja je nabavila respiratore ACM812 A. Advokatica Mirna Avdibegović kazala je da je optužnica nerazumljiva i da ostavlja optuženima da nagađaju za koja ih djela terete određene radnje.
Avdibegović je kazala da niko nije zvao Hodžića da nabavi respiratore, nego da je on slao ponude za nabavku medicinske opreme u želji da proširi svoju djelatnost, kao i druge firme u vrijeme pandemije. Ona je zapitala i “koja je razlika između svih drugih pravnih lica koji su dostavljali ponude i Fikreta Hodžića? , te kazala :”Jedina razlika što je on uspio nabaviti 100 komada respiratora.”
Kao alibi, da nije ponuda za respiratore samo slata premijeru FBiH Avdibegović je navela da su ponude slate i vladama Tuzlanskog kantona i Unsko-sanskog kantona, te UKC Tuzla i Civilnoj zaštiti u Bihaću. Međutim, Avdibegović je zaboravila reći da te Hodžićeve ponude nisu prihvaćene, kao što ih je prihvatio premijer Fadil Novalić.
Avdibegović je govorila i o optužbama o dogovoru za povećanje cijena respiratora i o svjedočenju Kristiana Marića, navodeći da je svjedok u vezi s tim kazao da je Hodžić rekao da je njemu važno da bude isporučeno 100 respiratora, a da će se dogovoriti za neku buduću nabavku.
Prema njenim riječima, nejasne su i nedokazane optužbe o krivotvorenju dokumenata, kao i o lažnom prikazivanju da “ FH Srebrena malina” ispunjava uslove za uvoz.
Advokatica Avdibegović je u dužem izlaganju hronološki podsjetila na dinamiku u vezi nabavkom respiratora, uz tvrdnje kako je u tom pogledu sve transparentno, osporavajući tužbene navode o sumnjivim transakcijama, te pozivajući se pritom na iskaze svjedoka i određene materijalne dokaze.
Advokatica Avdibegović navodi i kako je Hodžić bio svjestan hitnosti uzrokovane pandemijom te da je krajnje oprezno postupao, podsjećajući kako se prije transfera novca kineskom dobavljaču uvjerio u “spremnost isporuke”, a što je prema njenim tvrdnjama potvrdio tadašnji bh. ambasador u Pekingu Tarik Bukvić.
Skoro sve je advokatica Avdibegović spomenula izuzev SMS poruke koju je njen branjenik poslao premijeru Fadilu Novaliću i u kojem se pozvao na “Asima” .
Nakon ročišta, kada je Avdibegović govorila o tome da je početkom pandemije bilo uobičajeno da firme mijenjaju djelatnost i postaju distributeri medicinske opreme i sredstava, upućeno joj je i novinarsko pitanje, “jesu li drugi distributeri mogli poslati premijeru poruku i da ih “je neko poslao” misleći na to kako je Fikret napisao da je njega poslao “Asim”?
Avdibegović je rekla da će u nastavku završne riječi koja će biti održana u narednu srijedu govoriti i o toj poruci.