EU želi stabilnost u BiH zbog Ukrajine i ruskog uticaja

Evropska unija na ovaj način može da pošalje poruku da želi stabilnost zbog Ukrajine i ruskog uticaja, ali nema želju da uradi težak posao koji je potreban za istinsku stabilnost i napredak.

Ovo je u suštini geopolitički potez. Iz nekih razloga, Evropska komisija baš ne želi da ga predstavi kao takvog, ne želi da kaže “zbog geopolitike, nećemo biti previše strogi sa uslovima”. Ali to je upravo to.

Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE), dan nakon što je Bosna i Hercegovina dobila “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom (EU), komentariše razloge ove odluke Toby Vogel iz Inicijative iz Vijeća za politiku demokratizacije, organizacije sa sjedištem u Berlinu.

BiH usidrena u EU

Prema njegovim riječima, “postoji osjećaj da bi BiH trebalo da bude usidrena u Evropskoj uniji, te da će ovo pomoći cijelom Zapadnom Balkanu, da će stabilizovati region”.

“Ideja je da se ovo može učiniti, a da se ne moraju zasukati rukavi, što bi bilo potrebno za istinsku stabilizaciju. To bi značilo suočavanje sa Srbijom i njenom iredentističkom politikom, opstrukcijama prema svojim susjedima, što nije nešto što EU želi da uradi”, ističe Vogel.

Lideri Evropske unije su odlučili otvoriti pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, ali bilo kakvi dalji koraci zavise od nastavka reformi. Šta Vi mislite o tome da je EU napravila ovakav korak, a da BiH nije ispunila tih famoznih 14 prioriteta?

Vogel: Očigledno je da se radi o problematičnom presedanu. Ne bih previše naglašavao važnost ovog koraka. Ovo je u suštini politička deklaracija lidera država članica EU, da jednog dana žele da vide BiH u svom “klubu”.

To ne predstavlja ništa više, ali i ništa manje od toga.

Ipak, činjenica da je ovo omogućeno nakon što je više puta naglašeno da 14 prioriteta koji su izlistani 2019. godine moraju biti ispunjeni, a da ih BiH nije ispunila, jeste uznemirujuća.

Ona sugeriše da, ako izdržiš dovoljno dugo, druga strana će jednostavno odustati od tih uslova. Ovo smo i ranije vidjeli u BiH, vjerovatno ćemo opet vidjeti, ali sada je najvažnija stvar da država pokaže ozbiljnost po pitanju 14 prioriteta, te da se pozabavi njima.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen (von der Leyen) je izjavila da je više napretka postignuto u prošloj godini nego u prethodnoj deceniji. Kakav je Vaš stav o ovoj procjeni, i šta mislite koliko je ruska invazija na Ukrajinu uticala na proces proširenja EU?

Vogel: To je tipično preuveličavanje Evropske komisije (EK). Postoje različiti načini na koje možete mjeriti napredovanje, ali usvajanje dva zakona, koji u suštini nisu toliko ključni, nije baš veliki napredak.

Zemlja je danas u gorem stanju nego što je bila prije 10 godina, nego prije 15 godina. Politika je postala još više polarizovana, oligarhija i partokratija na svim stranama je još više ukorijenjena, tako da jednostavno ne vidim u čemu se ogleda taj navodni napredak.

Evropsko vijeće je, takođe, pozvalo na brzo usvajanje pregovaračkog okvira za Ukrajinu i Moldaviju, ali bez konkretnog datuma. Šta mislite o stavu pojedinih evropskih zemalja, da treba povezati evropski put država Zapadnog Balkana sa putem Ukrajine i Moldavije?

Vogel: De facto, politički, već su povezane. Ali to ne znači – niti bi trebalo da znači – da će napredovati istom brzinom.

Ako pogledate Ukrajinu i Moldaviju, ove zemlje su u ekstremno teškim uslovima, uključujući i odbrambeni rat za golu egzistenciju, u slučaju Ukrajine, ali su napravile ogroman napredak u kratkom vremenu.

Ne vjerujem da bilo ko ozbiljno sumnja da je političko vodstvo obje zemlje ozbiljno u svojim namjerama da se priključi EU jednog dana.

Ne mislim da je isti slučaj sa BiH. Pada mi na pamet nekoliko vodećih političara koji neće željeti da postanu članica EU.

Dakle, ne možete jednostavno reći da bi trebalo da napreduju istom brzinom, između ostalog, i zato što se cijeli proces svodi na ispunjavanje ciljeva, uslova, sa stvarnim napretkom.

To je malo teže lažirati, za razliku od ispunjavanja uslova na brzinu, koje smo mogli da vidimo uoči jučerašnje odluke.

Druga stvar koju bih želio istaći je da je poziv Evropskog vijeća da se započne pregovarački proces, da se usvoji pregovarački okvir za Moldaviju i Ukrajinu, u stvari odraz njihove zabrinutosti da bi se ovo moglo razvući i do vremena nakon juna, kada Mađarska preuzima predsjedavanje Savjetom EU, te da će proces tada biti usporen.

Rotirajuće predsjedavanje ima ovlaštenja nad međuvladinim konferencijama, i brzinom usvajanja raznih dokumenata.

Postoji opšti osjećaj da će Mađarska učiniti sve što može da to uspori.

U slučaju BiH, vjerovatno će pokušati da ubrza proces.

Mađarsko presjedavanje

Kao što ste pomenuli, Mađarska preuzima predsjedavanje. Ali, takođe stižu i izbori za Evropski parlament (EP) ovog ljeta. Prema Vama, kako će to uticati na evropski put Zapadnog Balkana? Vidjeli smo nekoliko primjera u regionu, kao što je Sjeverna Makedonija, da taj proces može veoma dugo da traje.

Vogel: Ne bih previše naglašavao značaj evropskih izbora za proces povećanja EU. Njega uobičajeno usporavaju bilateralna pitanja. U slučaju Albanije, to je Grčka, u slučaju Sjeverne Makedonije je bila Grčka, a sada je Bugarska.

Nemojmo zaboraviti da se druge vlade često kriju iza toga, kao recimo Francuska, u kojoj proširenje EU uopšte nije popularno.

Ali Evropski parlament nikad nije bio ključna prelomna tačka u tom procesu.

Ipak, bojim se da ćemo vidjeti skretanje udesno, ka ekstremnoj desnici, i da će to stvoriti političku klimu u kojoj bi proširenje moglo postati politički složeno.

Ali u konačnici, istinski se računaju vlade koje sjede u Evropskom savjetu, mnogo više od poslanika u Evropskom parlamentu.

Pomenuli ste političare u ovoj zemlji, te da neki od njih ne žele da idu putem evropskih integracija. Trećinu vladajuće koalicije u BiH predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem čelu je proruski orijentisan predsjednik bh. entiteta Republike Srpske, Milorad Dodik, poznat po svojoj secesionističkoj retorici i bliskim vezama sa Kremljom. Kako biste ocijenili uticaj toga na evropski put BiH?

Vogel: Mislim da će Dodik igrati po pravilima dok to služi njegovim ciljevima. Njegova retorika je konfuzna, nekad zvuči proevropski, ali većinu vremena zvuči kao da krivi EU za sve probleme.

Ali suština je da, sa trenutnom postavkom stvari, u vladajućoj koaliciji na državnom nivou postoje snage koje očigledno, na kraju dana, nemaju interes za priključenje EU.

To bi potkopalo njihov poslovni model. Nastavak vladanja strahom i sistemom političke zaštite, kako sada vladaju, postao bi nemoguć.

Dugoročno, ali i srednjeročno, kako BiH polako bude napredovala u procesu pristupanja EU, mislim da će ovi problemi postati sve više akutni.

Istovremeno, glavni cilj HDZ-a BiH je da dodatno zacementiraju etničku politiku koja je dio ustavnog poretka zemlje, i kreiranje de facto trećeg entiteta.

Njima neće biti problem da torpediraju proces i bilo kakav napredak, ukoliko ocijene da im je to u interesu. Drugim riječima, u suštini će ucijeniti druge snage u BiH da odustanu u njihovu korist.

Težak posao pred BiH

Sada kada je odobreno otvaranje pregovora, ali nema konkretnog datuma ni pregovaračkog okvira, ko najviše dobija ovim korakom?

Vogel: Ne bih precjenjivao značaj ovog poteza. To je poruka, značajna je kao takva, ali ne više.

Istinski težak posao, za razliku od onoga što je naveo Vaš ministar vanjskih poslova juče (četvrtak, 21. mart), u stvari leži pred Bosnom i Hercegovinom.

Možemo pričati koliko želimo o 14 prioriteta i njihovom značaju, ali na kraju dana oni će morati da budu ispunjeni. To će politički biti veoma teško.

Takođe će biti tehnički veoma teško, zahtjevno. Pristupni pregovori su vrlo komplikovani, formalni, i sem političke volje samog vrha zahtijevaju administrativne kapacitete, koja BiH možda nema u svim pregovaračkim poglavljima na koja su podijeljeni pregovori.

Biće to veoma zahtjevan proces za BiH.