Evropska konvencija nije “švedski sto”: Kad se vlast RS-a poziva na EU propise

Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Ovako glase prve dvije rečenice člana 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Budući da je Evropska konvencija, kao ustavni princip, hijerarhijski i iznad samog Ustava BiH, a posljedično i svih ostalih ustavno-pravnih akata unutar BiH kao i samih zakona, ova rečenica, sama po sebi, poništava izmjene i dopune sročene u Nacrtu krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizira kleveta i koji se trenutno nalaze u fazi javne rasprave.

Uprkos tome, Ministarstvo pravde RS u aktu od 1. marta do kojeg je došao Fokus.ba, tvrdi da su uskladili izmjene i dopune zakona sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Naime, u dokumentu “Izjava o usklađenosti Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS sa pravnom tekovinom EU i standardima Savjeta Evrope” vrlo šturo i bez ikakvih detalja ili obrazloženja stoji da su pomenuti zakon uskladili sa Evropskom konvencijom. 

Čini se da su se, po uzoru na „švedski sto“, poslužili iz Evropske konvencije onim rečenicama koje im odgovaraju, a to nisu gore citirane prve dvije rečenice člana 10. Konvencije.

No jesu uzeli nešto drugo. Naime, u članu 10. stavu 2. Evropske konvencije stoji i sljedeće:

“Ostvarivanje ovih sloboda, budući da uključuje obaveze i odgovornosti, može podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva”.

U ovom dijelu, dakle, vlast odnosno Ministarstvo pravde RS nalazi utemeljenje u sačinjenim izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS pa tako, između ostalog, propisuje krivično djelo klevete, krivično djelo uvrede, te odgovarajuće sankcije: visoke novčane kazne i krivično gonjenje.

Međutim, iz vida potpuno gubi evropsku sudsku praksu. Potrebno je, naime, naglasiti da su članovi Evropske konvencije konkretizovani upravo u sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Iz te sudske prakse su proistekla pojedina obavezujuća pravila, koje sve države koje su ratifikovale konvenciju, kao što je naša, moraju sprovesti. 

Iako, dakle, sam član 10. Evropske konvencije eksplicitno ne isključuje krivičnopravno gonjenje za klevetu, u prigovorima na nacrt Krivičnog zakona RS autori Aleksandar Jokić, Jovana Kisin i Dejan Lučka ističu kako je jasan stav Evropskog suda u njegovim odlukama da je među različitim miješanjima u slobodu izražavanja nakon što je nešto izrečeno, za samu slobodu izražavanja najopasnija krivična osuda i kazna!

-Čak i u slučajevima kad su krivične kazne relativno male novčane kazne, Sud je uvijek protiv njih, jer mogu predstavljati implicitnu cenzuru. Stoga se regulisanje odgovornosti za klevetu u građanskopravnoj oblasti još 2002. godine smatralo velikim korakom naprijed u ostvarenju najviših međunarodnih stadarda u domenu slobode izražavanja – navodi se u prigovorima navedenih autora – navodi se u njihovom dokumentu.

Lučka u izjavi za Fokus navodi da je predloženi nacrt zakona suprotan usvojenim pravnim standardima Evropskog suda.

-Što se tiče usklađenosti Nacrta zakona sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, pisci zakona su u obzir uzeli samo opšte norme iz teksta ove konvencije, ali ne i cjelokupnu praksu Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa ovom konvencijom, koja je takođe obavezujuća za BiH i kojom se u stvari ova konvencija objašnjava i postoji kao „živi instrument”. U samom obrazloženju Nacrta zakona mislim da nije dato zadovoljavajuće objašnjenje povodom usklađenosti, niti je opravdano korištenje krivičnog prava u ograničavanju slobode izražavanja kroz navedena krivična djela. Da ne spominjem da nije dato adekvatno obrazloženje zašto npr. građansko pravo nije dostatno da zaštiti čast i ugled lica kroz Zakon o zaštiti od klevete, ili prekršajno pravo kroz Zakon o javnom redu i miru – kaže Lučka.

Vijeće Evrope, o čemu je pisao Fokus, 21. marta je dalo najjasniji signal o tome zašto su neprihvatljive izmjene i dopune Krivične zakona RS tako što su ovo predloženo zakonsko rješenje proglasile nivoom upozorenja 1. Odnosno navedeni potez vlasti u RS-u je okarakterisan kao potez koji ima zastrašujuće efekte na slobodu medija u BiH!

Ovakva kvalifikacija, prema definiciji Vijeća Evrope, “obuhvata najteža kršenja slobode medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na ubistvo, atentat ili direktnu prijetnju životu novinara ili drugih medijskih aktera, ili članova njihovih porodica, zbog njihovog novinarskog rada”. BiH je, inače, članica Vijeća Evrope i ako želi zadržati članstvo mora prihvatati „pravila igre“.

“Ako bude konačno usvojen, Nacrt izmjena i dopuna bi ponovo uveo klevetu kao krivično djelo i nesrazmjerne sankcije, 20 godina nakon što je kleveta dekriminalizirana u Bosni i Hercegovini. Ovo bi bio korak unazad za veliku žaljenje za zaštitu slobode izražavanja u zemlji.

Ponavljam da zakoni o kleveti moraju predviđati samo proporcionalne građanske sankcije i treba u potpunosti poštovati pravo na slobodu izražavanja. Ovo je ključno za očuvanje pluraliteta kritičkih glasova i javne debate.

S obzirom na to da Nacrt izmjena i dopuna izaziva zabrinutost u svjetlu standarda Savjeta Evrope u ovim oblastima, ključno je da Narodna skupština zatraži mišljenje Venecijanske komisije o ovoj zakonodavnoj inicijativi. Osim toga, ključno je da Narodna skupština ozbiljno uvaži stavove organizacija civilnog društva, nevladinih organizacija, novinarskih udruženja i svih zainteresovanih.”

Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović izjavila je za Fokus.ba da zakoni o kleveti moraju predviđati samo proporcionalne građanske sankcije i da treba u potpunosti poštovati pravo na slobodu izražavanja. Ovo je, dodaje, ključno za očuvanje pluraliteta kritičkih glasova i javne debate.

-Ako bude konačno usvojen, Nacrt izmjena i dopuna bi ponovo uveo klevetu kao krivično djelo i nesrazmjerne sankcije, i to 20 godina nakon što je kleveta dekriminalizirana u Bosni i Hercegovini. Ovo bi bio korak koji je za žaljenje, korak unazad u zaštiti sloboda i prava na slobodno izražavanje u zemlji – naglasila je komesarka Mijatović.

Dodala je kako je ključno, s obzirom na to da Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakona izaziva zabrinutost u svjetlu standarda Vijeća Evrope u ovim oblastima, da Narodna skupština RS zatraži mišljenje Venecijanske komisije o ovoj zakonodavnoj inicijativi. Osim toga, potcrtala je, ključno je da NSRS ozbiljno uvaži stavove organizacija civilnog društva, nevladinih organizacija, novinarskih udruženja i svih zainteresovanih strana.