Evropska komisija: BiH mora hitno izmijeniti Izborni zakon

Bosna i Hercegovina mora hitno izmijeniti Izborni zakon kako bi se osiguralo pravilno organizovanje izbora u oktobru 2018. i nesmetana provedba izbornih rezultata, jedan je od zaključak Evropske komisije (EK).

Evropska komisija (EK) je danas usvojila godišnji paket proširenja, uključujući sedam pojedinačnih izvještaja o zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj.

EK je u izvještaju za BiH preporučila da svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pokazati spremnost na kompromis za rješavanje pitanja oko Doma naroda Federacije.

U izvještaju se spominje i 2010. godina kada je Ustavni sud donio odluku o poštivanju demokratskih prava građana Mostara za glasanje na lokalnim izborima te je navedeno da se ona tek treba provesti.

“Na usvajanje zakona proisteklih iz Reformske agende, uključujući usvajanje zakona o akcizama, negativno su uticale tenzije između vladajućih koalicionih stranaka i opstrukcije od strane opozicionih stranaka u Parlamentima na državnom i entitetskim nivoima, što je dovelo do usporavanja tempa reformi”, navodi se u izvještaju te dodaje da se reformska agenda učinkovito provodila kada su državni i entitetski nivoi sarađivali na koordiniran način.

EK je u izvještaju istakla da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, u slučaju “Sejdić-Finci” i drugim povezanim slučajevima.

Kako navode, na funkcionisanje Predsjedništva BiH uticalo je izražavanje oprečnih stavova pojedinih članova Predsjedništva o brojnim pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti u oblasti vanjske politike.

EK podsjeća da je Vijeće ministara BiH usvojilo još strategija za cijelu zemlju u oblastima kao što su okoliš i ruralni razvoj, ali napominje da je provedba brojnih reformi kasnila zbog nedostatka dogovora.

“S iznimkom nekoliko reformi i posebno usvajanja zakona o akcizama, provedba brojnih reformi je kasnila zbog nedostatka dogovora između članova vladajuće koalicije. Strategije za cijelu zemlju u oblastima kao što su energija, zapošljavanje ili upravljanje javnim finansijama tek trebaju da se usvoje. Mehanizam koordinacije po pitanjima vezanim za EU počeo je funkcionisati u junu 2017. godine s pripremanjem odgovora zemlje na Upitnik Evropske komisije. Nacionalni program za približavanje zakonodavstva zemlje pravnoj stečevini EU tek treba da se usvoji”, navodi se izvještaju.

EK ocjenjuje da je BiH u ranoj fazi reforme svoje javne uprave i da tokom prošle godine nije postignut nijedan napredak. Strategija za cijelu zemlju za reformu javne uprave je u izradi i treba da se usvoji. Daljnja fragmentacija državne službe u entitetu Federacija te na kantonalnom nivou povećala je rizik od politizacije.

EK navodi da BiH ima određeni nivo spremnosti u pogledu svog pravosudnog sistema. Postignut je određeni napredak u pravosuđu, ali sveukupno posmatrano, reforme napreduju sporim tempom.

Također ocjenjuje da postoji određeni nivo spremnosti u pogledu borbe protiv korupcije, ali napominje da je ona široko rasprostranjena te je i dalje pitanje koje izaziva zabrinutost.

EK navodi da BiH ima određeni nivo spremnosti za borbu protiv organiziranog kriminala i da je postignut određeni napredak.

Navodi da su potrebni značajni napori u vezi s finansijskim istragama i unapređenjem kapaciteta za borbu protiv terorizma kao i poboljšanje saradnje sa susjednim zemljama po pitanjima upravljanja granicom.

U izvještaju piše da je postignut i određeni napredak u pitanjima ljudskih prava i manjina, ali da su potrebna suštinska unapređenja strateškog, pravnog, institucionalnog i političkog okvira za poštivanje ljudskih prava.

Neophodan je i sveobuhvatniji i integrisani pristup populaciji Roma kako bi se potakla njihova socijalna inkluzija.

EK navodi da se usaglašavanje BiH sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU tek treba unaprijediti, dok kapacitet za upravljanje migracijama, posebno u radu sa ranjivim grupama, treba dalje jačati.

Što se tiče ekonomskog razvoja i konkurentnosti, BiH je, prema ocjeni EK, postigla određeni napredak, ali je još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.

“Određena poboljšanja poslovnog okruženja su postignuta, a finansijski sektor je ojačan. Ključna preostala pitanja su slaba vladavina prava, još uvijek loše poslovno okruženje, fragmentirana i neučinkovita javna uprava te znatne neuravnoteženosti tržišta rada, povezane sa slabim obrazovnim sistemom, slabim institucionalnim kapacitetima te nepoticajnom investicionom klimom. Pored toga, siva ekonomija je i dalje značajna”, navodi se u izvještaju EK.