Europski parlament dao “zeleno svjetlo” BiH: “Otvaranje pregovora u četvrtak ili petak”

Više država članica Europske unije pozvalo je danas Europsko vijeće da na summitu u četvrtak i petak odobri početak pregovora s Bosnom i Hercegovinom i usvoji pregovaračke okvire s Ukrajinom i Moldavijom.

Uoči rasprave na Vijeću za opće poslove, koje u utorak na dnevnom redu ima i pitanje proširenja te samita čelnika EU-a potkraj tjedna, Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta organizirao je raspravu na tu temu na kojoj su sudjelovali ministri vanjskih ili evropskih poslova Austrije, Danske, Estonije, Finske, Latvije, Litve te državni sekretari ili zamjenici ministara iz Hrvatske, Bugarske, Kipra, Grčke i Mađarske.

Otvaranje pregovora u četvrtak ili petak

Svi su u raspravi istaknuli da nakon ruske agresije treba iskoristiti novi zamah jer je proširenje postalo strateška nužnost, ali da se istovremeno proces pristupanja mora i dalje temeljiti na zaslugama.

“Očekujemo da će Evropsko vijeće ove sedmice otvoriti pregovore s Bosnom i Hercegovinom i pozvati Europsku komisiju da predloži pregovarački okvir. To bi bila snažna poruka proeuropskim snagama u BiH, pokazalo bi da se reforme isplate te bi to ohrabrilo ostale zemlje zapadnog Balkana i tri zemlje na istoku Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju”, rekla je državna tajnica u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

Austrijska ministrica za evropske poslove Karoline Edtstadler kaže da se u novim geopolitičkim okolnostima više ne postavlja pitanje treba li se širiti, nego kada.

“Nije više pitanje da li, nego kada. To je vrlo velika, pozitivna promjena i sada je vrijeme da iskoristimo ovaj momentum za Bosnu i Hercegovinu, koja je posljednjih mjeseci postigla veliki napredak”, rekla je.

Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen, čija se zemlja spominjala kao jedna od dvije koje imaju stanovite rezerve prema otvaranju pregovora s BiH, rekao je da dijeli ocjenu koju je dala Europska komisija.

“Nakon umora od proširenja, sada se raspoloženje promijenilo i slažem se da treba biti na dnevnom redu EU-a, ali ne smijemo odustati od pristupa temeljenog na zaslugama. Podržavamo ocjene Komisije za Ukrajinu i Moldaviju da su spremne za pregovore. Bosna i Hercegovina je puno napredovala, ali ostalo je još dosta posla, stanje je krhko. Mi podržavamo ocjene Komisije i spremni smo podržati sve tri zemlje”, rekao je Rasmussen.

I skeptične države za otvaranje pregovora

Predstavnici glavnih političkih stranaka u Evropskom parlamentu također su pozvali da se naprave odlučni koraci u pravcu daljnjeg širenja.

Hrvatski zastupnik Tonino Picula rekao je da je “čekaonica za članstvo u EU-u postala pretrpana i da je treba polako prazniti”.

Rekao je da proces proširenja treba ići ruku pod ruku s reformama EU-a koje su potrebne da bi primili nove članice.

“Pozdravljam ocjenu Komisije o Bosni i Hercegovini i vjerujem da proces proširenja treba ići ruku pod ruku s reformama EU-a koje su potrebne da bismo primili nove članice”, kaže Picula.

Željana Zovko je rekla da je BiH “ključna zemlja zapadnog Balkana i s njom treba otvoriti pregovore iz strateških razloga”. U pogledu uvjetovanja za pregovore, rekla je da i neke članice danas ne bi ispunile sve uvjete “ako bismo išli duboko”.

“Iskoristiti zamah”

Uoči ključnih ovotjednih rasprava i odluka za BiH, ministri ili državni tajnici sedam zemalja članica poslali su zajedničko pismo u kojem traže od čelnika EU-a odobre otvaranje pregovora s BiH.

Pismo su potpisali hrvatska državna sekretarka Andreja Metelko Zgombić, austrijska ministrica za EU Karoline Edtstadler, češki ministar za evropske poslove Martin Dvořák, zamjenica grčkog ministra vanjskih poslova Aleksandra Papadopoulou, italijanski ministar evropskih poslova Raffaele Fitto, slovački državni ekretar Marek Eštok i slovenski državni sekretar Marko Štucin.

“Vjerujemo da je bitno iskoristiti zamah i priliku koja se pružila te odlučiti da se pregovori s BiH otvore. To će Bosnu i Hercegovinu čvrsto učvrstiti na njenom putu ka EU i približiti je za još jedan korak EU-u. Neuspjeh u tome oslabio bi ulogu EU-a na zapadnom Balkanu i poslalo negativnu poruku cijeloj regiji, kojoj smo obećali prije više od 20 godina da joj je budućnost u EU-u”, kaže se u pismu.