Erdoanova lista za vlasti BiH: Ukidanje boravka korak ka izručenju Turskoj?

Profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić ocjenjuje validnim razlog Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine da ukine boravak za četvoro turskih državljana, jer im je Turska, kaže, ukinula putne isprave i samim tim dovela ih u situaciju da ne ispunjavaju formalne uslove da borave u BiH, piše Radio Slobodna Evropa.

“Evidentno se ovdje radi o pokušaju da se ljudi koje su turske vlasti, koje je Erdoanov režim proglasio pripadnicima terorističke organizacije Fetulaha Gulena, a koji u Bosni i Hercegovini ne predstavljaju nikakav sigurnosni problem niti se tretiraju kao takvi, da im se onemogući dalji ostanak u BiH, faktički da se oni izruče dalje Turskoj”, kaže Huskić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Služba za poslove sa strancima BiH poništila je, naime, boravišne dozvole za četiri turska državljanina. Zbog poništavanja boravišnih dozvola vodi se upravni spor pred Sudom BiH, a advokat turskih državljana Nedim Ademović tvrdi da je to učinjeno nezakonito, te da je u ovom slučaju riječ o ‘političkom progonu’.

“Žalili smo se na ova rješenja, ali je Ministarstvo sigurnosti odbilo naše žalbe, tako da se sada vodi upravni spor pred Sudom BiH. Sud BiH je donio rješenja kojima se zabranjuje organima BiH, do okončanja ovog sudskog postupka, da izvršavaju rješenja Ureda za strance BiH”, objasnio je advokat Nedim Ademović za Televiziju N1.

Turski zahtjev za BiH

Postupci oduzimanja boravišnih dozvola turskim državljanima pokrenuti su nakon posjete predsjednika te države Redžepa Tajiba Erdoana BiH jula ove godine, kada su bh. zvaničnici potvrdili da je Erdoan u Sarajevo stigao s listom “gulenovaca” koje je želio da bh. vlasti izruče Turskoj.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik tada je rekao da je turski predsjednik od bh. vlasti tražio da se to pitanje riješi.

“Turska ima određene zahtjeve i to nije tema koja je sada tek aktuelizovana, bila je tema i kada smo bili u Ankari. Turska ima pristup vezano za državni udar koji je tamo pokušan ranije i želi da putem pravosudnih institucija riješi to pitanje. Evidentirano je da u BiH postoje neki ljudi i institucije, želim da kažem da se oni uglavnom nalaze na prostoru Federacije BiH da je to stvar federalnih organa i mislim da je to Erdoanu veoma jasno”, rekao je Dodik.

Pojedini bosanskohercegovački mediji tada su objavili i listu imena turskih državljana koje vlasti Turske traže zbog optužbi da su povezani sa pokretom “Feto”, čiji je osnivač Fetulah Gulen.

U Službi za poslove sa strancima, za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) potvrdili su kako ih je obavijestila Ambasada Turske da su određenom broju svojih državljana poništili putne isprave, zbog čega im je rečeno da te osobe ne ispunjavaju uslove za privremeni boravak u BiH.

Služba za poslove sa strancima tim osobama ranije je ostavila rok za pribavljanje nove putne isprave, ali oni nisu to učinili na vrijeme. Potvrdili su, također, da nemaju informacije da ovi državljani predstavljaju sigurnosnu prijetnju BiH.

“Viša politika”

Gulenov pokret, koji turske vlasti nazivaju “Fetulahova teroristička organizacija” (FETO), ne nalazi se na listi terorističkih organizacija u Bosni i Hercegovini.

“Ne smatra se terorističkom organizacijom, nije ni na UN-ovoj listi terorističkih organizacija, a ni na listi Evropske unije. Ali, svaka zemlja ima suverenu vlast na svojoj teritoriji i može da proglasi određene organizacije da su usmjerene protiv njihovih nacionalnih interesa. Nije jedina zemlja Turska koja se bori protiv svojih unutrašnjih neprijatelja. Ima dosta takvih slučajeva. To je viša politika i zavisi od prijateljskih i međunarodnih odnosa sa tom zemljom”, kaže za RSE Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.

Turske vlasti optužuju Gulena, vjerskog predavača sa stalnom adresom u Americi, za pokušaj puča u Turskoj 2016. godine. Zbog toga su turske vlasti uhapsile na stotine hiljada svojih građana pod sumnjom da pripadaju Gulenovoj organizaciji.

“U većini država u svijetu, pogotovo Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su zauzele jasan stav da ovakvim i sličnim situacijama u pitanju politički progon ideoloških neistomišljenika sa zvaničnim režimom u Turskoj i da je tako nešto apsolutno protivno međunarodnim standardima”, rekao je advokat Nedim Ademović.

On je podsjetio i na presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima kada su pojedine države deportovale turske državljane, koji su bili osumnjičeni da su ‘gulenovci’.

“Na kraju krajeva nije mala stvar i o tome bi mi u BiH trebali voditi računa a to je da je Evropski sud za ljudska prava već u više slučajeva potvrdio da pravno proganjanje na osnovu političkih motiva predstavlja povredu Evropske konvencije i zbog toga sada te države trebaju da plaćaju velike štete”, objasnio je on.

Nekoliko rješenja

Profesor Adnan Huskić ipak smatra da do izručenja četiri turska državljanina neće doći.

“Nekoliko stvari stoji na raspolaganju tim ljudima. Od traženja azila u BiH, pa sve do traženja azila u trećim državama”, mišljenje je Huskića.

S druge strane, napominje Huskić, ‘gulenovce’ od izručenja Turskoj ‘spašava’ i kompleksnost političkih odnosa u BiH.

“U BiH i pored tog standardnog partnerstva koje postoji između Erdoanove stranke AKP-a (Stranke pravde i razvoja) i Izetbegovića (Bakira Izetbegovića) i Stranke demokratske akcije (SDA) sa ove strane, dakle jedne tješnje veze, SDA nema tu mogućnost da suvereno upravlja svim procesima u BiH. Da je to slučaj, mada ne volim da se bavim hipotetskim scenarijima, pretpostavljam da bi se stvari već drugačije radile i da bismo se mi već našli u situaciju kao Kosovo nakon što su isporučili nekoliko građana Turske. Uzimajući u obzir kompleksnost odnosa u BiH, nama je ta kompleksnost u neku ruku i opravdanje. BiH ne može ni u jednom smislu isporučiti onako kako se od nje vanjskopolitički očekuje”, smatra Huskić.

Ova Huskićeva tvrdnja ranije se pokazala kao istinita, jer nekoliko pokušaja Turske da diplomatski putem utiče na bosanskohercegovačke vlasti nisu urodili plodom.