Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

EP i UNTZ izradit će analizu uticaja na kvalitet zraka u Tuzlanskoj kotlini

Tuzla u gustom oblaku smoga i magle

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli prijavio se na tender za ugovore o javnoj nabavci usluga koji je raspisala Elektroprivreda Bosne i Hercegovine u decembru 2017. godine pod nazivom “Izrada analize uticaja na kvalitet zraka u Tuzlanskoj kotlini”.

Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli Vedad Pašić u razgovoru za Fenu izrazio je nadu da će ovaj fakultet biti izabran za izvođača radova o ovoj temi koja je veoma aktuelna i interesantna ne samo za akademsku zajednicu i privredu, nego posebno za širu javnost.

Nepobitnom je nazvao činjenicu da Tuzla ima zagađen zrak i da je jedan od evropskih gradova s najvećim antropopresingom na atmosferski kompleks, a kvalitet zraka je naročito narušen u hladnijem dijelu godine, kada, prema podacima stacionarnog monitoringa, koncentracije sumpordioksida i prašine često dostižu veoma visoke vrijednosti.

– Uže gradsko jezgro je posebno opterećeno ovim polutantima, a to se može utvrditi analizom satnih, dnevnih, mjesečnih i godišnjih vrijednosti emisijskih koncentracija polutanata na instaliranim mjernim stanicama za praćenje kvaliteta zraka – pojasnio je Pašić.

Istraživanja su pokazala da se prekoračenja graničnih vrijednosti, uvjetovano malim kapacitetom atmosferskog kompleksa tuzlanske kotline, dešavaju skoro isključivo u zimskom periodu i u tom periodu zabilježene su visoke koncentracije polutanata.

Samo na jednoj mjernoj stanici tokom jednog mjeseca koncentracije sumpor-dioksida su u oko 140 navrata prelazile utvrđenu satnu vrijednost za epizodu pripravnosti (350 µg/m^3), u oko 40 navrata za epizodu upozorenja (440 µg/m^3) te čak u 20 navrata za epizodu uzbune (500 µg/m^3).

– Kao odgovorni naučni radnici i djelatnici jednog od fakulteta koji ima najveće interdisciplinarne i multidisciplinarne kapacitete u regionu uopće, nadamo se da ćemo biti u prilici dati naučno zasnovane podatke i analize o kvalitetu zraka u tuzlanskoj kotlini – kazao je dekan.

Ta analiza trebala bi omogući svim relevantnim faktorima šire javnosti da ove naučno potrkijepljene informacije iskoriste kako bi se što prije i efektivno djelovalo da bi se kvalitet zraka i života u tuzlanskoj kotlini popravio, ukazujući sa što je moguće većom pouzdanošću na konkretne uzroke zagađenja zraka.

Na ovaj način će se pokušati, zaključio je dekan Pašić, konačno dati definitivan i naučno utemeljen odgovor na ovo krucijalno važno društveno i naučno pitanje, a Prirodno-matematički fakultet na ovaj način želi da pokaže da će u budućnosti mnogo više djelovati u smislu podizanja nivoa odgovornosti akademske zajednice prema društvenoj zajednici u cjelini.

Da bi analiza trebala dati naučno utemeljen odgovor koliko ko od poznatih emitenata doprinosi općem stanju slaže se i direktor Termoelektrane Tuzla Izet Džananović, posebno ističući da problem aerozagađenja nije lokalne naravi nego je to globalni problem.

Naglasio je da su zagađivači Termoelektrana, saobraćaj, mala ložišta, druga postrojenja i tu je i eventualni dolazak onečišćenih plinova primjera radi iz Ugljevika, koji je Tuzli vrlo blizu, a to je jedan od najvećih emitenata štetnih plinova u regionu.

– Na osnovu te studije svi oni koji budu identificirani kao subjekti koji doprinose onečišćenju bi trebali napraviti svoje strategije i planove te ih realizirati u razumnom roku kako bi se ova problematika počela rješavati – kazao je Džananović u razgovoru za Fenu.

Odgovorno je potvrdio da će Termoelektrana Tuzla u najkraćem roku realizirati planove za smanjenje emisije polutanata i to mnogo brže nego će se uraditi sistemske mjere u oblastima mikroložišta ili oblasti saobraćaja.

Na pitanje zašto se to nije ranije uradilo, kazao je da postoje nadležne institucije čija je ustavna obaveza nadzirati kvalitet vode, zraka i tla, ali i da bi se spriječile spekulacije o cijelom ovom problemu.

– Bilo bi prirodno da se ovakve studije urade na naučno utemeljen način iz kojih bi proistekli precizniji podaci, koji bi spriječili spekulacije. Vrlo često se prezentiraju podaci upitnog kvaliteta i vjerodostojnosti koji ponekad imaju zbunjujuću ulogu, a kad-kad unose i paniku – njegov je stav.

Studija koju će uraditi Prirodno-matematički fakultet, tvrdi Džananović, proći će stručnu reviziju i bit će javno publikovana u saradnji s lokalnom zajednicama i nadležnim ministarstvima u Vladi Tuzlanskog kantona kako bi bila verificirana i postala osnova za strategije i operativni planove kako ovu situaciju popraviti u razumnom periodu čak i riješiti taj problem odnosno svesti kvalitet zraka primjereno svakom čovjeku.

Napomenuo je da je Termoelektrana najveći termoenergetski objekat u BiH, gotovo svaki drugi kilovat sat u Javnom preduzeću Elektroprivreda BiH proizvodi se u Termoelektrani Tuzla i ona tokom jedne godine u električnu energiju pretvori 3.800.000 tona uglja.

– Nesporno je da je to najveći termoenergetski objekat s najvećom produkcijom produkata sagorijevanja iako nije jedini. U neposrednom okuženju još je nekoliko privrednih subjekata koji svoj rad baziraju na spaljivanju uglja ili drugih energenata i takvi su Fabrika sode i GIKIL Lukavac – naveo je.

Također, istaknuo je da je saobraćaj jedan od važnih emitenata izduvnih gasova, a sve više se razvija i princip zagrijavanja individualnih stambenih objekata putem pojedinačnih kotlovnica u kojima se u najvećem broju slučajeva spaljuje ugalj različitih hemijskih sastava, a pored toga u ložištima se nekontrolirano spaljuju i druge materije.

Iako je Termoelektrana Tuzla najveći termoenergetski objekat, ona je najviše učinila, tvrdi direktor, na smanjenju negativnog uticaja na okolinu, te su na svim termoenergetskim postrojenjima ugrađeni filteri za smanjenje emisije ugljene prašine u atmosferu.

Zbog toga je emisija tih emitenata sada svedena na nivo koji je usuglašen sa evropskim direktivama, pojašnjava Džananović, a i pored toga zbog primjene savremenih tehnologija inoviranja procesa sagorijevanja značajno je smanjena emisija azotnih oksida pa i sumpor-dioksida.

Urađeno je i mnogo toga kada je u pitanju emisija u vodu te je Termoelektrana Tuzla na minimum svela zagađenje vode, a direktor očekuje da će ove godine to biti potpuno riješeno.

Plan je izgraditi postrojenja za osumporavanje, što znači suspenzija sumpor-dioksida, sumpor-trioksida i još nekih štetnih polutanata i svođenje tih količina zagađujućih materija na nivo koji je propisan važećim i budućim evropskim direktivama.

Elektroprivreda je donijela odluku i o tome informirala Sekretarijat Energetske zajednice jugoistočne Evrope u Beču, da će ove godine otpočeti aktivnosti na izgradnji sistema postrojenja za osumuporavanje dimnih plinova u termoelektranama Tuzla i Kakanj.

Kao drugi važan projekat Termoelektrane Tuzla direktor je naveo izgradnju Bloka 7 za koji su aktivnosti već pri kraju, a on bi bio ekonomski isplativiji, energetski efikasniji i ekološki prihvatljiv sa stanovišta direktiva za velika ložišta propisanih za cijelu Evropu.

Kako je zaključio u ovu oblast potrebno je uključiti sve relevantne institucije od lokalnog nivoa do federalnog nivoa, te struku, ali i nevladin sektor u smislu traženja rješenja, a ne samo ukazivanja na problem.

Smatra da bi dio rješenja problema trebali biti i građani koji će jasno iznijeti svoje zahtjeve kako bi se svi angažirali da se o (ne)kvalitetu zraka govori samo u zimskim mjesecima nego da to bude tema cijele godine sve dok se ovaj problem ne riješi.