Radio Slobodna Evropa
“Energoinvest” na sudu u Cirihu tužio Mađare zbog transporta ruskog plina
O detaljima tužbe u ovoj kompaniji, koja je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, nisu željeli govoriti, niti su odgovorili na pitanje za koji “prekoračeni” iznos terete Mađare
Kompanija “Energoinvest”, ovlašteni dobavljač plina u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, tužila je mađarsku firmu FGSZ koja je do aprila 2021. godine bila zadužena za transport ruskog plina u taj entitet.
Potvrđeno je to za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz “Energoinvesta” koji tvrdi da je FGSZ-u za transport plina, preko Ukrajine i Mađarske, u proteklim godinama plaćao “znatno više od tarife odobrene od mađarskog regulatora”.
O detaljima tužbe u ovoj kompaniji, koja je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, nisu željeli govoriti, niti su odgovorili na pitanje za koji “prekoračeni” iznos terete Mađare.
Naveli su da je u toku arbitražni proces, u okviru koga je podnesena tužba i da ne mogu otkrivati više informacija. Odgovore o detaljima tužbe RSE nije dobio ni u nadležnom Ministarstvu energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.
Tužba nakon prelaska na Turski tok
Tužba iz “Energoinvesta” uslijedila je nakon što je mađarski FGZS u septembru 2021. pokrenuo spor kojim od Federacije BiH potražuje više od 21 milion dolara.
Razlog je što je Federacija BiH od 1. aprila 2021. promijenila trasu snabdijevanja ruskim plinom i prešla na tzv. Turski tok. To je urađeno usprkos tome što je ugovor sa mađarskim FGSZ-om trebao biti snazi do 2023. godine.
Bosna i Hercegovina je do 2021. godine ruski plin dobijala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije. Nakon toga je snabdijavnje nastavljeno putem tzv. Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora.
Mađari su spor pokrenuli pred Arbitražnim sudom u Cirihu u Švicarskoj. Osim “Energoinvesta”, tuženi su Vlada Federacije BiH, te “BH Gas”, javna kompanija zadužena za transport plina za potrebe Federacije BiH, čiji je osnivač entitetska Vlada.
U bh. entitetu Republika Srpska (RS), koji je znatno manji potrošač plina u odnosu na drugi bh. entitet, isporuka plina putem Turskog toka počela je početkom januara 2021. godine.
U kompaniji “Gas Res”, koja je ovlašteni distributer gasa za RS, naveli su tada kako su imali direktan ugovor sa ruskim “Gaspromom” koji su potpisali krajem 2020. godine.
Plinovod “Turski tok” bio je dio dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport plina kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su Turski i Sjeverni tok 1 i 2.
U kojoj fazi je arbitražni spor?
Iz mađarske kompanije FGSZ nisu odgovorili na upit RSE o arbitražnom sporu sa Federacijom BiH, odnosno međusobnim tužbama.
U “Energoinvestu” za RSE, pak, ističu da bi, prema arbitražnim procedurama, proces trebao biti okončan u drugoj polovini 2023. godine.
“Smatramo da su tuženi u arbitražnom postupku iznijeli ozbiljne argumente zbog kojih smatramo da je zahtjev FGSZ bez osnova. Štaviše, podnijeta je i protivtužba zbog naplate transporta gasa za Federaciju BiH u prethodnim godinama u iznosima koji su značajno veći od transportnih tarifa odobrenih od strane mađarskog regulatora”, saopćili su za RSE iz “Energoinvesta”.
Nakon odluke “Energoinvesta” da sa ruskom kompanijom “Gasprom Export” potpiše aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok, u Federaciji BiH uslijedila su međusobna optuživanja tadašnjih rukovodstava kompanija “BH Gas” i “Energoinvest”.
Provjera u Tužilaštvu
Bivša Uprava kompanije “BH-Gas” podnijela je 5. aprila 2021. godine krivične prijave Federalnoj upravi policije (FUP) protiv odgovornih u “Energoinvestu”.
U prijavi su, uz ostalo, naveli su da će zbog “samoinicijativne odluke Energoinvesta” o promjeni transportnog puta plina, bez supotpisa “BH Gasa”, Federacija BiH Mađarima morati isplatiti odštetu u iznosu većem od 21 miliona dolara.
Gotovo godinu i pol od podnošenja prijave, slučaj istražuju pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), koji po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo provjeravaju navode iz krivične prijave.
“Po nalogu postupajućeg tužioca, pripadnici SIPA-e prikupljaju dokumentaciju i saslušavaju svjedoke u cilju provjere navoda”, rečeno je iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za RSE.
S druge strane, u kompaniji “Energoinvest” ne odustaju od stava da je promjena pravca transporta plina, odnosno prelazak na Turski tok, bila jedina opcija za Federaciju BiH. Ističu da je to bio uvjet ruske kompanije “Gazprom export”, od koje BiH decenijama nabavlja plin.
“Energoinvest je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da promijeni odluku Gazprom Exporta i insistirao da se ranija ruta isporuke gasa preko Ukrajine i Mađarske ne mijenja. Usprkos uloženim naporima, Gazprom je insistirao da je jedina opcija isporuka gasa Turskim tokom i na drugi način zaprijetio obustavom isporuke gasa za BiH”, saopćeno je iz Energoinvesta za RSE.
Kakve su posljedice?
Na posljedice prelaska na plinovod Turski tok i financijski udarac koji može donijeti arbitražni spor sa mađarskim FGSZ-om, upozorava Almir Bečarević, bivši dugogodišnji direktor kompanije “BH Gas”.
Bečarević je uvjeren da će Federacija BiH izgubiti spor od Mađara i procjenjuje da će uz troškove arbitraže i advokata, ukupna “odšteta” porasti na oko 23 miliona dolara.
To bi po njegovom mišljenju moglo ugroziti poslovanje kompanija “Energoinvest” i “BH Gas”, kao i projekte koji bi BiH osigurali alternativne pravce za snabdijevanje plinom.
Shodno ranijem zaključku Vlade Federacije BiH, troškove arbitraže i pravnog zastupanja u Cirihu snosit će kompanije “Energoinvest” i “BH-Gas”.
“Sve je urađeno svjesno, namjerno i bez odluke Vlade Federacije da se uopće pređe na Turski tok. Mađarima nisu plaćene tri fakture po ugovoru, a kad to ne platite, ugovor se smatra raskinutim i transporter ima pravo da pokrene arbitražni postupak i traži zaradu koji bi ostvario”, kaže Bečarević.
Ugovor o transportu plina sa mađarskom kompanijom FGSZ, koja je članica MOL grupacije, firme “BH-Gas” i “Energoinvest” zaključile su 1998. godine.
Bečarević tvrdi da tada nisu bile na snazi tarife mađarskog regulatora za transport plina, na koje se poziva kompanija “Energoinvest” koja je pokrenula tužbu protiv mađarskog FGSZ-a.
“Znaju da je to šarena laža i da od toga nema ništa. Tarifa nije ni bilo kad je ugovor potpisan, a kasnije su potpisivali i aneks ugovora. Ne bi to potpisivali da nije bilo jeftinije. Sada ‘Energoinvest’ tuži Mađare za nešto što su potpisali. Zašto nisu raskinuli osnovni ugovor i prešli na tarifu ako je bilo povoljnije”, kaže Bečarević.
Džemal Vlahovljak, bivši direktor “Energoinvesta”, kaže da se ne sjeća da je tokom njegovog mandata bilo većih problema sa cijenama transporta mađarske kompanije.
“To je tada bilo više u nadležnosti ‘BH Gasa’, a mi smo ovlaš pratili. S Mađarima se sjedilo i dogovarale su se cijene, ali da je bilo nekih velikih problema, ne sjećam se”, ističe Vlahovljak za RSE, naglašavajući da se ne može sjetiti novčanih iznosa koji su proteklih godina uplaćivani mađarskoj kompaniji za transport plina.
Kada je riječ o tužbi koju je pokrenuo mađarski FGSZ, Vlahovljak je stava da Federacija BiH ne bi trebala izgubiti taj arbitražni spor.
“Ne znam detalje arbitražnog predmeta, ali to bi trebalo tretirati kao ‘višu silu’ jer je ‘Gasprom’ uputio snabdijevanje na Turski tok. Nemamo mi alternativu. Od ‘Gasporma’ se plin kupuje i oni uvjetuju kuda će ići njihov plin”, ističe Vlahovljak.
BiH ovisi o ruskom plinu
Bosna i Hercegovina u potpunosti zavisi od uvoznog plina iz Rusije. U BiH se doprema plinovodima koji u državu ulazi u mjestu Šepak kod Zvornika, na granici BiH i Srbije.
Vlasti tvrde da su zainteresirane za pronalazak drugih izvora i pravaca nabavke plina, a osobito u vrijeme evropske krize i nestašice energenata izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu, koja je počela 24. februara.
Plinovod Južna interkonekcija vrijedan 196 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura), jedan je od najčešće spominjanih alternativa ruskom plinu u BiH.
Njime se predviđa izgradnja plinovoda u dužini od 180 kilometara, a trebao bi povezati trenutni transportni plinovod BiH sa hrvatskim sistemom plinovoda na potezu Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar.
Izgradnju tog plinovoda planira vlast Federacije BiH, ali tekst zakona kojim bi to bilo i omogućeno još nije prošao parlamentarnu proceduru u tom bh. entitetu.
Bosna i Hercegovina nema zakon o plinu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.