Ekspert UN-a za tranzicijsku pravdu: “O ljudskim pravima se ne može pregovarati”

Ekspert Ujedinjenih nacija (UN) za tranzicijsku pravdu je nakon posjete Bosni i Hercegovini, između ostalog, zatražio od Vlade da hitno usvoji pravni okvir i nacionalni program koji bi pružio brzu i efikasnu reparaciju svim žrtvama ratnih zločina, upozorivši da je proces tranzicijske pravde došao do mrtve tačke u BiH.

Fabian Salvioli, specijalni izvjestitelj UN-a za promovisanje pravde, reparacije i garancija neponavljanja zločina, tokom konferecnije za novinare u Sarajevu iznio je preliminarna zapažanja i preporuke koji će detaljno biti predstavljeni u izvještaju naredne godine pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

Kako je naveo, on se tokom posjete sastao s predstavnicima, između ostalog, sudske vlasti, parlamentarcima, lokalnim zvaničnicima, ombudsmanima, međunarodnim ali i organizacijama civilnog društva, novinarima, kao i sa žrtvama i preživjelima.

On je rekao da je proces tranzicijske pravde došao do mrtve tačke u BiH.

“Pojačavanje nacionalnog diskursa koji je instrumentaliziran s političkim ciljevima i povećanje govora mržnje, glorifikacije ratnih zločinaca i retorika nacionalnih podjela, kao i negiranje genocida i zločina protiv čovječnosti, doveli su do društvene polarizacije i paraliziranja upravljanja državom”, kazao je Salvioli.

BiH je ostvarila, kako je rekao, veliki napredak u pronalaženju i identifikaciji nestalih osoba. Dodao je da mu je veliki broj sagovornika – u što se uvjerio i na osnovu statističkih podataka – ukazao da je taj napredak zaustavljen, kao i da nije formiran fond za podršku porodicama nestalih.

“Tražim od države da hitno ubrza potragu za svim nestalim licima bez obzira pod kojim okolnostima su nestala, gdje su nestala i koje je njihovo porijeklo”, rekao je on, dodavši da je potrebno da se odmah uspostavi fond za podršku porodicama nestalih osoba.

Specijalni izvjestitelj UN-a je ukazao na smanjen broj procesuiranih predmeta za ratne zločine pred Državnim sudom, kao i smanjen broj optužnica Tužilaštva BiH u poređenju sa 2014. godinom.

Salvioli je naveo kako žrtve prolaze kroz komplikovane procese da bi ostvarile naknadu nematerijalne štete, te da je zabrinjavajući broj žrtava koje su morale platiti sudske troškove koji su u vezi s civilnim parnicama koje su izgubile.

“To je nepravedno. (…) Žrtve su postale žrtve još jednom – žrtve sukoba i žrtve sistema reparacije koji je neprihvatljiv”, kazao je on, dodavši da se hitno mora zaustaviti naplata sudskih troškova žrtvama čije su parnice odbijene.

Savioli je naveo kako je uočio da ne postoji želja da se obilježe mjesta stradanja i podignu spomenici svim žrtvama, te naglasio kako je sjećanje na žrtve veoma važno za efektivno pomirenje.

Zabrinutost, između ostalog, Salvioli je iskazao i kada je u pitanju negiranje genocida i drugih zločina, slavljenje osuđenih ratnih zločinaca, kao i nepriznavanje i relativiziranje pravosnažnih presuda stranih i domaćih sudova.

Da bi bio efikasan, kako je rekao, pristup procesu tranzicijske pravde mora biti integralan, a posebno zabrinjava to koliko je nedovoljno napretka u ispunjavanju obaveza u vezi s ljudskim pravima.

“Želim podsjetiti sve relevantne sagovornike da se o obavezama BiH u oblasti ljudskih prava ne može pregovarati, jer su definisane sporazumima i ugovorima koje je država potpisala i ratificirala”, zaključio je Salvioli.